Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Hallucinations
No full textU ovom završnom radu obrađivat će se fenomen halucinacija, definiran kao osjetni doživljaj koji se pojavljuje unatoč izostanku vanjskog podražaja. Halucinacije se mogu javljati u različitim psihijatrijskim poremećajima, uključujući shizofreniju, bipolarni poremećaj, depresiju i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), no mogu se pojaviti i u nekliničkoj populaciji. Na početku rada definirane su različite vrste halucinacija, uključujući slušne, vidne, njušne, okusne, dodirne i tjelesne, te je opisano kada se najčešće pojavljuju. Nadalje je opisana neurobiološka osnova halucinacija, s naglaskom na ulogu neurotransmitera, poput dopamina, serotonina i glutamata. Također, razmatrana je učestalost halucinacija u psihijatrijskim poremećajima, kao i pojava halucinacija u nekliničkoj populaciji. Opisano je kakav utjecaj kultura ima na percepciju halucinacija te su istraženi kognitivni, emocionalni i bihevioralni aspekti povezani s halucinacijama. Konačno, na kraju ovog rada pružen je pregled različitih pristupa liječenju halucinacija, uključujući psihoedukaciju, tehnike samopomoći i kognitivno-bihevioralnu terapiju
Prijepori oko prednosti dvojezičnosti
No full textThe bilingual advantage in human cognition is a topic of much debate in psycholinguistic academic circles. After the initial negative opinion of academia on bilingualism, studies which implemented improved methodologies demonstrated that the use of two (or more) languages has favourable effects across many domains of human life, including cognition. It has been suggested that bilingualism positively affects executive functions, cognitive development, and that it delays the onset of neurodegenerative disorders such as dementia. On the other hand, many scientists regularly find methodological flaws in previous studies. Because of this, they continue to challenge the concept of the bilingual advantage. In an increasingly bilingual world, it is important to strive to definite conclusions which would shed light on the intricate connection between bilingualism and human cognition. By examining an extensive body of research, this review aims to explore the influence of bilingualism on human cognition.Pozitivan utjecaj dvojezičnosti na kognitivne sposobnosti čovjeka tema je žustrih debata u akademskim krugovima psiholingvista. Nakon početnog, negativnog stava akademske zajednice o dvojezičnosti, istraživanja u kojima je primijenjena poboljšana metodologija ukazala su na to da uporaba dva (ili više) jezika ima blagotvoran učinak na mnoge vidove ljudskog života, uključujući i kognitivne sposobnosti. Rezultati tih istraživanja sugeriraju da dvojezičnost pozitivno utječe na izvršne funckije, kognitivni razvoj te da odgađa nastup neurodegenerativnih poremećaja poput demencije. S druge strane, mnogi znanstvenici pronalaze metodološke nedostatke prijašnjih istraživanja. Upravo zbog toga oni i dalje osporavaju ideju prednosti dvojezičnosti. U svijetu u kojemu je dvojezičnost sve češća pojava važno je stremiti nedvosmislenim zaključcima koji će pojasniti složenu vezu između dvojezičnosti i kognitivnih sposobnosti. Cilj ovog preglednog rada jest istražiti utjecaj dvojezičnosti na ljudske kognitivne sposobnosti kroz pregled brojnih istraživanja
Sacred Architecture of the 19th and 20th Centuries in Osijek
No full textOvaj je završni rad preglednoga tipa. Dotiče se povijesnih i kulturno-umjetničkih strujanja Hrvatske općenito, a konkretno grada Osijeka u 19. i 20. stoljeću. Donesen je pregled osječke sakralne arhitekture 19. i 20. stoljeća na konkretnim primjerima. Radi se o većinski historicističkim građevinama, zatim o neobaroknim te neogotičkim u 19. stoljeću i na samom kraju modernim stilovima u gradnji 20. stoljeća
O nekim jezičnim i stilskim obilježjima kuharskih recepata od 1930-ih godina do danas
No full textKuharski recepti potvrđuju se ne samo u osnovnoj ulozi, nego se uključuju u književne tekstove, a kao direktivne tekstne vrste (Ivanetić 2003.) strukturom i ulogom nameću se i tekstovima različitim od publicističkih, u kojima dolazi do preregistracije ili stilizacije (Katnić-Bakaršić 2007, Josić 2021.) U ovom je radu pri istraživanju i opisu naglasak stavljen na dvoje: 1. stilska prepletanja kuharskih recepata koja potvrđuju njihovu sposobnost da funkcioniraju i izvan osnovnog, publicističkog, stila; svjedoče o preregistraciji i stilizaciji, 2. jezik naslova kao obveznog strukturnoga i tematskoga dijela kuharskih recepata. Usporedbom naslova recepata za kolače četrdesetih godina 20. stoljeća u časopisima Ženski list i Hrvatica te kalendaru Čiča Grge Grgina iz 1936. i 1937. godine sa suvremenim naslovima na mrežnim portalima zaključuje se o smjeru kretanja naslova – o čestoj uporabi imenice koja se ne sklanja u atributnoj i apozitivnoj ulozi te o utjecaju tržišnih zakona na naslove
Baroque Sacral Architecture in Osijek
No full textOvaj završni rad služi kao pregled reprezentativnih primjera barokne sakralne arhitekture u gradu
Osijeku. Sakralna arhitektura baroknog razdoblja istočne Hrvatske kontekstualizirana je prvenstveno
kroz povijesno uvjetovane stilske okolnosti te crkvene okolnosti koje su od velike važnosti za
razumijevanje razvoja sakralne arhitekture Đakovačko-osječke nadbiskupije. Okupacija Osmanskog
carstva koja je trajala više od jednog stoljeća neupitno je imala velik utjecaj na sakralnu arhitekturu
Osijeka. Skloni islamiziranju crkvi te gradnjom džamija u Osijeku, osmansko je stanovništvo bitno
promijenilo gradsko tkivo te program sakralne arhitekture grada. Gubitkom u bitci kod Haršanja 1687.
godine, osmanska se vojska povlači iz Osijeka te time ustupa mjesto Habsburškoj Monarhiji i
crkvenim redovima koji zajedno počinju s obnovom katolicizma u gradu. To je zahtijevalo izgradnju
novih te rekatolizaciju postojećih crkvenih zdanja kao i angažiranje uglednih habsburških arhitekata
što je rezultiralo uvođenjem baroknog stila na područje istočne Hrvatske.
Nadalje, u radu se prezentira i analizira tipologija osječke sakralne arhitekture. Prepoznati su
obrasci tlocrtnih dispozicija koji su podijeljeni u odgovarajuće klasifikacijske skupine s
podskupinama te potkrijepljeni primjerima čija je arhitektura interijera i eksterijera pojedinačno
detaljnije analizirana. Točnije, smislenim nizom uvjetovanim položajem u urbanističkom tkivu grada,
analiziraju se donjogradska crkva Preslavnog Imena Marijinog te manja zavjetna kapela sv. Roka,
isusovačka crkva sv. Mihaela jedinstvenog arhitektonskog rješenja i franjevačka crkva Uzvišenja sv.
Križa u osječkoj baroknoj Tvrđi te gornjogradski kolektiv crkvi koji uključuje kapucinsku
samostansku crkvu sv. Jakova, kapelu sv. Roka te grobljansku kapelu sv. Ane
The Relationship of Life Quality, Anticipatory Pessimism, Ecological Self-Efficacy, and Proactive Environmental Behavior
No full textCilj rada bio je istražiti odnos kvalitete života, anticipatornog pesimizma, ekološke samoefikasnosti i proaktivnog ekološkog ponašanja. U istraživanju je sudjelovalo ukupno N = 457 studenata (249 muškaraca i 208 žena) u dobi od 18 do 44 godine. Sudionici su ispunili Skalu ekološke samoefikasnosti (eng. Environmental Self-efficacy Scale; Huang, 2016), Skalu zadovoljstva životom (eng. Satisfaction With Life Scale - SWLS; Diener i sur., 1985), koju su sudionici ispunjavali za sadašnjost i za neku neodređenu točku u budućnosti kako bi se ispitala dimenzija anticipatornog pesimizma, Upitnik proaktivnog ekološkog ponašanja (eng. Proactive Environmental Behavior; Huang, 2016) te su ispitani sociodemografski podaci (spol, dob, itd.). Utvrđena je značajna pozitivna povezanost između ekološke samoefikasnosti i proaktivnog ekološkog ponašanja te između kvalitete života i proaktivnog ekološkog ponašanja, no ne i između anticipatornog pesimizma i proaktivnog ekološkog ponašanja. Provedenom hijerarhijskom regresijskom analizom dobiveno je kako su ekološka samoefikasnost te neki sociodemografski čimbenici (spol i dob) prediktori proaktivnog ekološkog ponašanja. S obzirom na to da postoji malo istraživanja o prediktorima ekološki održivog ponašanja na području Republike Hrvatske, ovaj rad doprinosi razumijevanju odnosa između mjerenih varijabli te ima praktične implikacije po pitanju očuvanja okoliša.The aim of this paper was to examine the relationship between quality of life, anticipatory pessimism, environmental self-efficacy and proactive environmental behavior. A total of N = 457 students (249 men and 208 women) between the ages of 18 and 44 took part in the research. The participants filled out a questionnaire about sociodemographic data constructed for the needs of this research, the Environmental Self-efficacy Scale (Huang, 2016), the Satisfaction With Life Scale - SWLS (Diener et al., 1985), which the participants filled out for the present and for an unspecified point in the future in order to examine the dimension of anticipatory pessimism, the Proactive Environmental Behavior Scale (Huang, 2016), as well as the sociodemographic data (gender, age, etc.). A significant positive correlation was found between environmental self-efficacy and proactive environmental behavior and between quality of life and proactive environmental behavior, but not between anticipatory pessimism and proactive environmental behavior. The conducted hierarchical regression analysis has shown that environmental self-efficacy and some sociodemographic factors (gender and age) are predictors of proactive environmental behavior. Considering that there is little research about the predictors of ecologically sustainable behavior in the Republic of Croatia, this paper contributes to the understanding of the relationship between the measured variables and has practical implications in terms of preserving the environment
Accent in Television Shows
No full textNaglasno normiranje hrvatskog jezika područje je jezikoslovlja koje je uvijek dovodilo do rasprava i razilaženja mišljenja, i jezikoslovaca i govornika koji tu normu trebaju provoditi. Pravila su o naglašavanju na prvi pogled jasna i precizna, no u svakodnevnom se govoru mogu čuti brojna odstupanja čiji se utjecaj na standardni jezik i njegovo naglasno normiranje povećava. Na temelju relevantne literature ovaj rad proučava hrvatski naglasni sustav i njegovo normiranje, kao i primjenu norme u konkretnim situacijama (televizijske emisije) te moguća odstupanja od norme. Nakon uvoda slijedi poglavlje o prozodijskom (naglasnom) sustavu hrvatskoga jezika. Treće poglavlje donosi pregled najučestalijih odmaka od hrvatske naglasne norme, a četvrto opisuje problem standardizacije i različite pristupe naglasnom normiranju. Slijedi istraživanje, prikaz rezultata i rasprava, a rad završava zaključkom u kojemu se odbacuje pretpostavka u kontekstu rezultata dobivenih istraživanjem. Na kraju rada nalazi se popis korištene literature
Proud Women and Prejudiced Men (Gender Relations in Jane Austen's Pride and Prejudice)
No full textTemeljni je zadatak ovoga rada istražiti žensko-muške relacije u romanu Jane Austen Ponos i predrasude. Dakako, ponajprije je riječ o odnosima Elizabeth Bennet i gospodina Darcyja, a potom i ostalih parova: Jane Bennet i gospodin Bingley, Lydia Bennet i gospodin Wickham te gospodin i gospođa Bennet. Rad će biti napisan od šireg prema užem kontekstu obuhvaćajući razdoblje u kojem je objavljen roman, s obzirom na činjenicu da je riječ o povijesnom razdoblju koje umnogome determinira socijalni okvir prostora u kojem likovi djeluju. Jedan je od istraživačkih zadataka prezentirati i viktorijansko doba, s posebnim naglaskom na očekivanju zajednice kad je riječ muško-ženskim odnosima te ćudoređu. Osim toga, relevantnim za ovo istraživanje držimo teorijski okvir kad je o pojmu lika riječ te teorije o emocijama
Pasiv procesa u političkim novinskim člancima
No full textDiese Abschlussarbeit untersucht das Vorgangspassiv in politischen Zeitungsartikeln. Es wird analysiert, wie häufig das Vorgangspassiv im Vergleich zum Aktiv in politischen Zeitungsartikeln vorkommt, welche Zeitformen dabei die frequentesten sind und welche Funktion es in diesen Texten erfüllt. Als Korpus dienen 10 Artikel aus den deutschen Zeitungen „Der Spiegel“ und „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ aus dem Bereich Politik. Die Arbeit gliedert sich in zwei Teile. Im theoretischen Teil setzt man sich mit dem theoretischen Hintergrund zum Vorgangspassiv auseinander, sowie mit den Merkmalen der Pressesprache. Im praktischen Teil befinden sich die Ergebnisse der Analyse, die gezeigt haben, dass Vorgangspassiv in zehn analysierten politischen Zeitungsartikeln mit 9.37% bzw. 58 Belegen vertreten ist. Sie kommen meist im Präsens, Präteritum und Perfekt vor. Außerdem wird fast ein Drittel davon im Konjunktiv verwendet. und es wurden auch Beispiele für Vorgangspassiv mit Modalverben gefunden. Zudem überwiegen beim Vorgangspassiv zweigliedrige Konstruktionen.Ovaj se rad bavi pasivom procesa u političkim novinskim člancima. Analizira se koliko se često pojavljuje pasiv procesa u usporedbi s aktivom u političkim novinskim člancima te koja su vremena najčešća i koju funkciju obavlja u tim tekstovima. Korpus se sastoji od 10 članaka iz njemačkih novina Der Spiegel i Frankfurter Allgemeine Zeitung iz područja politike. Rad je podijeljen u dva dijela. Teorijski dio bavi se teorijskom pozadinom procesnog pasiva, kao i karakteristikama tiskanog jezika. Praktični dio sadrži rezultate analize koji su pokazali da je pasiv procesa u deset analiziranih političkih novinskih članaka zastupljen s 9,37% ili 58 primjera. Obično se javljaju u sadašnjem i prošlom vremenu. Pored toga, gotovo trećina primjera se koristi u konjunktivu. a pronađeni su i primjeri pasiva procesa s modalnim glagolima. Osim toga, u pasivu procesa prevladavaju dvodijelne pasivne konstrukcije
Intertextual, Linguistic, and Political References in Plenzdorf's Novel The New Sufferings of Young W.
No full textIm Mittelpunkt der Diplomarbeit stehen intertextuelle, sprachliche und politische Bezüge des Romans Die neuen Leiden des jungen W. (1973) von Ulrich Plenzdorf zu bestimmten ausgewählten literarischen Texten. Einführend werden kurz der Autor und sein Werk vorgestellt, indem auf das Genre, auf die Ausgestaltung der Romangestalten sowie auf den Kontext, aus dem heraus der Roman von Plenzdorf entstanden ist, eingegangen wird. Danach erfolgt die Analyse der Bezüge des Romans zu Goethes Roman Die Leiden des jungen Werther (1774), zu Salingers Roman Der Fänger im Roggen (1951) und zu einzelnen Abschnitten des Romans Robinson Crusoe (1719) von Daniel Defoe. Der umfangreichste intertextuelle Bezug des Romans von Plenzdorf ist jener zu Goethes Werther, den Plenzdorf in seinem Roman sowohl auf der inhaltlichen als auch auf der sprachlichen Ebene parodiert, um dadurch die soziale Lage der Hauptgestalten beider Romane in ironischer Brechung zu thematisieren. Eine solche hintergründige soziale Kritik wird durch zahlreiche Bezüge zu den anderen zwei oben angeführten Romanen zusätzlich untermauert. Im abschließenden Teil wird die Schlussfolgerung aus der Analyse gezogen, wonach die Innovativität und das Originelle des Romans von Plenzdorf gerade in dessen engmaschigem Bezugsnetz zu den angeführten Werken liegt, anhand deren eine scharfe Kritik an der die eigene Person einschränkenden Realität ausgeübt wird.U diplomskom se radu obrađuju intertekstualne, političke i jezične referencije između romana Nove patnje mladoga W. (1973.) Ulricha Plenzdorfa i odabranih književnih tekstova. U uvodu se ukratko predstavlja autor i njegovo djelo kroz opis žanra, oblikovanje romanesknih likova i konteksta iz kojeg je nastao Plenzdorfov roman. Nakon toga slijedi analiza intertekstualnih referencija njegovog romana s Goetheovim Patnjama mladog Werthera (1774.), Salingerovim Lovcem u žitu (1951.) te pojedinim dijelovima Robinsona Crusoea (1869.) Daniela Defoea. Najopsežnije intertekstualne poveznice su one s Goetheovim Wertherom kojega Plenzdorf parodira i na sadržajnoj i na jezičnoj razini kako bi s ironične distance progovorio o socijalnoj situaciji oba glavna lika. Takvu društvenu kritiku dodatno podupiru brojne referencije na druga dva gore navedena romana. U završnom se dijelu rada na temelju provedene analize intertekstualnih, političkih i jezičnih referencija izvodi zaključak sukladno kojemu inovativnost i originalnost Plenzdorfova romana leži u uskoj mreži referencija na navedena djela koju na okupu drži kritika stvarnosti koja priječi oblikovanje vlastite osobnosti protagonista