Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
The Use of Digital Tools in Teaching
No full textOvo istraživanje provedeno je s ciljem ispitivanja mišljenja nastavnika o umjetnoj inteligenciji te utvrđivanja koji se digitalni alati najčešće koriste u nastavi. Za potrebe ovog istraživanja osmišljen je i konstruiran anketni upitnik koji je bio podijeljen na tri dijela. Prvi dio je sadržavao sociodemografska obilježja, drugi dio je ispitivao mišljenja nastavnika o umjetnoj inteligenciji, a treći dio učestalost korištenja digitalnih alata u nastavi. Digitalni alati u ovom su istraživanju razvrstani u četiri kategorije¬: alati umjetne inteligencije, alati za interaktivnu prezentaciju sadržaja, alati za komunikaciju i alati za izradu online kvizova. Rezultati istraživanja pokazali su da se od alata umjetne inteligencije najčešće koriste Canva i ChatGPT, a najmanje korišteni alat je Veed. Od alata za interaktivnu prezentaciju sadržaja najčešće se koristi Microsoft PowerPoint, a najmanje Haiku Deck. Od alata za komunikaciju najčešće se koristi Microsoft Teams, a najmanje Remind, dok se u kategoriji alata za izradu online kvizova najčešće koristi Kahoot, a najmanje ProProfs i GimKit. Nastavnici predmetne nastave u osnovnim školama na području Hrvatske imaju pretežito pozitivne stavove o umjetnoj inteligenciji, većina nastavnika smatra da je na studiju važno učiti o umjetnoj inteligenciji i da su kolegiji o umjetnoj inteligenciji važni. Potvrđeno je da mlađi i stariji nastavnici imaju podjednako mišljenje o umjetnoj inteligenciji. Također, potvrđeno je da nema statistički značajnih razlika u učestalosti korištenja digitalnih alata s obzirom na spol, dob te godine radnog staža nastavnika
Artificial Intelligence and 21st Century Society
No full textSadržaj rada bavi se pitanjem tehnologije umjetne inteligencije (UI) i njezinim utjecajem na društvo 21. stoljeća. Cilj je rada opisati tehnologiju UI, ukratko prikazati njezin razvoj te opisati njezinu trenutnu ulogu i utjecaj na društvo 21. stoljeća. Svrha rada je pružiti dublji uvid u trendove te ukazati na prednosti i mogućnosti, odnosno na izazove, rizike i opasnosti tehnologije UI za društvo 21. stoljeća. Poseban dio rada posvećen je konkretnoj primjeni UI i etičkim aspektima njezina razvoja i korištenja. Metoda korištena u radu jest kvalitativna metoda sinteze, odnosno sustavni pregled literature koja ponajprije obuhvaća knjige, znanstvene članke, pravilnike, smjernice i izvještaje, ali i relevantne mrežne izvore. Literatura i izvori odabrani su prema kriteriju sadržajne relevantnosti i aktualnosti, suvremenosti i autorske relevantnosti, a obuhvaćaju vremensko razdoblje od 1988. do 2023. godine. Opisujući i analizirajući trendove, primjenu i izazove u području tehnologije UI, rad ukazuje na nužnost izbjegavanja generaliziranja, pojednostavljivanja i polarizacije mišljenja i stavova spram iste te ju pokušava prikazati strateškom tehnologijom 21. stoljeća koja će svojim disruptivnim djelovanjem u značajnoj mjeri oblikovati društvene politike i prakse
Generative AI: Trends and Applications
No full textZadatak ovog rada je detaljno opisati tehnologiju generativne umjetne inteligencije i njezinih odabranih alata s posebnim naglaskom na trendove i mogućnosti njezine primjene u različitim industrijama i područjima. Generativna umjetna inteligencija odnosi se na mogućnosti strojeva i robota da kreiraju potpuno nove podatke i sadržaje različitih vrsta, poput teksta, glazbe, slike i videa, koristeći napredne algoritme i modele dubokog učenja. Prikazat će se kako se generativna umjetna inteligencija koristi u svrhu stvaranja inovativnih rješenja u radu te kakav utjecaj ima na budućnost društvenog i tehnološkog razvoja. Rad će se primarno fokusirati na suvremene, trenutne trendove i primjene generativne umjetne inteligencije u različitim područjima poput kreativnih industrija, zdravstva i ostalih sektora. Osim opisa glavnih aspekata generativne umjetne inteligencije, rad će se baviti i analitičkim procjenama prednosti i nedostataka generativne umjetne inteligencije općenito, ali i njezinih najpoznatijih alata i modela. Pojasnit će se kako generativna umjetna inteligencija može značajno poboljšati kreativne procese, automatizirati repetitivne zadatke i poboljšati usluge mnogih područja. S druge strane, etika, privatnost korisnika, sigurnost podataka, pristranost algoritama, generiranje lažnih informacija i sl. izazovi su koje će ovaj rad predstaviti s jednakim značajem. Na kraju, rad će predstaviti tri najpopularnija i najkorištenija alata generativne umjetne inteligencije te će analizirati njihove specifične oblike primjene, karakteristike, ograničenja, prednosti i nedostatke
Optimizacija englesko-hrvatske terminologije za prijevod Cochraneovih laičkih sažetaka
No full textThe centre of this thesis are Cochrane’s English to Croatian terminology and set of instructions for volunteer translators. The main aim was to optimize the mentioned termbase and instructions, so that future volunteer translators have an organized and coherent foundation for the translation of Cochrane’s plain language summaries. In the beginning, theoretical preliminaries of terminology are explored, as well as terminological principles. Those principles provided a background for the optimization of the termbase. After checking and correcting the termbase and instructions, the analysis was divided into five and four main categories of errors.Središte su ovog diplomskog rada Cochraneova englesko-hrvatska terminologija i upute za prevoditelje volontere. Glavni cilj bio je optimizirati spomenutu terminološku bazu i upute, kako bi budući prevoditelji volonteri imali organiziranu i koherentnu osnovu za prijevod Cochraneovih laičkih sažetaka. U početku su opisana teorijska obilježja terminologije, te terminološka načela. Ta su načela služila kao pozadina za optimizaciju terminološke baze. Nakon provjere i ispravljanja terminološke baze i uputa, analiza je podijeljena u pet i četiri glavnih kategorija pogrešaka
On the Lexical Specificities of Swiss German Based on Newspaper Texts from the Field of Culture
No full textIn dieser Abschlussarbeit wird die schweizerdeutsche Sprache auf der lexikologischen, lexiko-graphischen, soziolinguistischen und helvetischen Ebene untersucht, bzw. ihre lexikalischen Be-sonderheiten anhand von Zeitungstexten aus dem Kulturbereich. Der erste Teil befasst sich mit den theoretischen Grundlagen der Lexikologie, Lexikographie und Soziolinguistik sowie mit dem historischen Hintergrund der deutschen Sprache in der Schweiz. Zudem wird die Entwicklung der geschriebenen und gesprochenen Sprache, als auch die Nutzung der Helvetismen in heutiger Zeit eingehender definiert. Der zweite Teil beschreibt die Analyse des herausgesuchten Korpus, in welchem Interviews aus Kultur-Zeitungsartikeln als Korpus dienen. Anhand der obenerwähn-ten theoretischen Grundlagen erfolgte eine genauere Analyse zu lexikalischen Besonderheiten der schweizerdeutschen Sprache, welche mit dem Standarddeutschen verglichen wurden. Zusam-menfassend ist das Resultat der Analyse sowie der Hypothese im Schlusswort erwähnt
XML Namespaces
No full textSvrha ovog rada je prikazati i pojasniti koncept XML imenskih prostora te njihovu primjenu u računalnom okruženju. Sukladno svrsi rada, ciljevi su: prikazati povijest, sintaksu i strukturu XML-a; objasniti što su XML imenski prostori, prikazujući povijest njihova nastanka i razvoja te njihovu sintaksu; objasniti što je XML Schema; dati osvrt na aplikacijski profil; i naposljetku, prikazati primjere korištenja XML imenskih prostora i aplikacijskog profila. Rad detaljno prikazuje razloge nastanka XML imenskih prostora te ističe prednosti njihova korištenja. Opisuje što je XML Schema, prikazuje njezinu sintaksu i definira aplikacijski profil, objašnjavajući njegove funkcije i način kreiranja. Na primjeru kataložnog zapisa prikazuje se kako se XML imenski prostori mogu koristiti za označavanje sadržaja te kako se sadržaj može opisati koristeći DC, VRA Core i MODS sheme metapodataka. Na kraju rada istaknute su prednosti korištenja XML imenskih prostora te njihova važnost u svrhu postizanja interoperabilnosti
The Beginnings of Film Culture in Croatia (1896-1918)
No full textU drugoj polovici 19. stoljeća ostvarene su brojne tehnološke inovacije koje su znatno utjecale na tadašnje društvo. Od izuma koji će znatno promijeniti pogled na svijet ondašnjeg društva je upravo kinematograf. Proizvod je to tadašnjih procesa industrijske revolucije kao i transformacije društva na do tada neviđenu razinu koja je izložena sasvim novim sredstvima razonode, informiranja, političkog i propagandnog djelovanja. Kako bismo razumjeli razvoj europskog pa čak i hrvatskog društva, vrlo je važno analizirati pojavu i razvoj filma. Današnja republika Hrvatska film će dočekati u sklopu Austro-Ugarske te će stoga imati i ograničenu autonomiju, no ona će se polako industrijalizirati što će imati veliki utjecaj na razvoj filma u Hrvatskoj i Slavoniji. Ovaj rad će uz korištenje primarnih izvora, relevantne literature i znanstvenih članaka sagledati aspekte pojave filma u okvirima razvoja kinematografije posebice u Europi pritom uspoređujući hrvatske okolnosti
Utjecaj engleskoga na mađarski jezik od 1950. do danas
No full textThis paper investigates the occurrence of English words in the Hungarian language, their acquisition in the Hungarian language, the process of their adaptation (morphological, semantical, grammatical, lexical), and how English came into contact with Hungarian in the modern age. It is a well-known fact that the English language is present almost everywhere. Owing to the internet, globalization, and digitalization, the English language has managed to spread rapidly in the last 70 years and influence many languages around the world. One of these languages is Hungarian. A language that has always been regarded as different with no neighbouring languages being even remotely similar to it. It is also an isolated language as Hungarian neighbors are mostly Slavic countries. This paper aims to prove the growing impact of English on the Hungarian language from the 1950s to the present reflects linguistic growth and socio-cultural shifts due to technology, education, and globalizatio
Freinet and Civic Education
No full textCelestin Freinet, francuski pedagog i reformator obrazovanja, razvija pedagoški pristup temeljen na aktivnoj participaciji učenika, slobodnom izražavanju i suradničkom učenju. Njegove metode, kao što su slobodni tekstovi, upotreba ručne tiskare te međusobna suradnja među školama, postavljaju učenika u središte obrazovnog procesa, potiču ih na samostalnost i daju im slobodu u procesu učenja. Ovaj rad analizira sličnosti Freinetove pedagogije i građanskog odgoja i obrazovanja. Građanski odgoj za cilj ima pripremiti mlade za aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu, stvoriti odgovorne građane i razviti građansku kompetenciju. Freinetova pedagogija i građanski odgoj imaju slične principe učenja i ciljeve. Freinetova pedagogija može značajno doprinijeti suvremenom građanskom odgoju, posebice kroz poticanje demokratičnosti unutar učionice i angažmana učenika u stvaranju vlastitog obrazovnog iskustva. Kombiniranjem Freinetovih načela s ciljevima građanskog odgoja, može se oblikovati obrazovni model koji ne samo da obrazuje, već i osnažuje učenike kao aktivne sudionike u društvu
Phoneme Elision as an Orthographic Problem
No full textCilj je ovoga rada pravopisni problem ispadanja glasova u hrvatskom jeziku, fenomen koji ima značajnu ulogu u hrvatskoj pravopisnoj normi. Gubljenje glasova javlja se ponajprije u složenim riječima, kao i pod utjecajem različitih glasovnih promjena poput jednačenja po zvučnosti i mjestu tvorbe. Primjeri uključuju oblike poput bezvučan (od bez zvučan) i odahnuti (od oddahnuti). Posebna pažnja posvećena je suglasnicima d i t koji ispadaju u određenim situacijama, primjerice ispred suglasnika c i č (npr. oca umjesto otca), ali ostaju u pismu u tvorenicama koje bi se previše udaljile od osnovne riječi (npr. brodski i gradski). Rad također razmatra slučajeve kada ne dolazi do gubljenja glasova radi očuvanja značenjske razlike, kao i neujednačenosti u literaturi koje dovode do razlika u normativnim preporukama. Istraživački dio rada temelji se na anketi provedenoj među 76 ispitanika, koji su odgovorili na pitanja vezana uz pravilnu upotrebu određenih oblika riječi u hrvatskom jeziku. Rezultati ankete pružaju uvid u razumijevanje i primjenu pravopisnih pravila među ispitanicima