Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Jezični krajobraz mađarskog jezika u Osijeku u gospodarskoj sferi
No full textA szakdolgozat Eszék város gazdasági szférájában megjelenő magyar nyelvi tájkép elemzésével foglalkozik. A dolgozat azt vizsgálja, hogy milyen módon és milyen helyeken jelenik meg a magyar nyelv gazdasági szférában Eszéken, valamint milyen szerepet tölt be a város mindennapi életében a horvát többségi nyelvi környezetben. A kutatás szociolingvisztikai, nyelvi ökológiai és korábbi nyelvi tájképet vizsgáló kutatások elméleti keretére épül szemléltetve, hogyan tükrözik a nyilvános és magánfeliratok a magyar kisebbség identitását és státuszát. Külön figyelmet kapnak a magán- és intézményi feliratok közötti különbségek, a kétnyelvűség szerepe és a nyelvi sokszínűség. Különböző helyszíneken gyűjtött és elemzett feliratok, valamint a gazdasági szféra szereplőivel folytatott beszélgetések révén bővülnek a vizsgált dimenziók.Završni rad bavi se analizom prisutnosti mađarskog jezika u jezičnom krajobrazu grada Osijeka u sferi gospodarstva. Rad proučava na koji se način i na kojim mjestima pojavljuje mađarski jezik u gospodarskoj sferi Osijeka te koju ulogu ima u većinski hrvatskom jezičnom okruženju u svakidašnjem životu grada. Istraživanje se temelji na teorijama sociolingvistike, jezične ekologije i dosadašnjih provedenih istraživanja jezičnog krajobraza, ističući na koji se način reflektira identitet i status mađarskog manjinskog jezika na javnim i privatnim natpisima. Posebnu će pažnju dobiti razlike između privatnih natpisa i onih službenih u institucijama te uloga dvojezičnosti i jezična šarolikost. Dimenzije rada se produbljuju natpisima pronađenim i analiziranim na različitim mjestima te razgovorima provedenim s osobama iz sfere gospodarstva
Some postpartum predictors of the experience of postnatal bonding between mother and newborn
No full textKvaliteta odnosa između roditelja i novorođenčeta ključna je za djetetov psihološki razvoj, dobrobit i zdravlje. Jedan od aspekata tog odnosa je postnatalna povezanost majke s novorođenčetom, dinamična emocionalna vezanost koja se razvija tijekom antenatalnog i ranog postnatalnog razdoblja te je stoga cilj ovog istraživanja bio ispitati u kojoj mjeri postnatalna depresija, zadovoljstvo porodom i postnatalna podrška partnera mogu služiti kao prediktori doživljaja postnatalne povezanosti majke s novorođenčetom. Dodatno, ispitala se i moderatorska uloga postnatalne podrške partnera u odnosu između postnatalne depresije i doživljaja povezanosti. U istraživanju je sudjelovalo 168 sudionica koje su ispunile skale samoprocjene za mjerenje navedenih konstrukata i sociodemografskih podataka. Rezultati su pokazali statistički značajne negativne korelacije između postnatalne depresije i zadovoljstva porodom, te između postnatalne depresije i postnatalne podrške partnera. Postnatalna depresija značajno negativno i umjereno korelira s doživljajem postnatalne povezanosti, dok zadovoljstvo porodom značajno, iako nisko, pozitivno korelira s istim. Hijerarhijska regresijska analiza utvrdila je da su postnatalna depresija (negativno) i zadovoljstvo porodom (pozitivno) značajni prediktori doživljaja postnatalne povezanosti majke s novorođenčetom. Suprotno očekivanjima, postnatalna podrška partnera nije se pokazala značajnim prediktorom, niti je utvrđena njena moderatorska uloga. Nalazi sugeriraju potencijalnu medijacijsku ulogu postnatalne depresije u odnosu između zadovoljstva porodom i doživljaja povezanosti. Istraživanje naglašava važnost identifikacije rizičnih i zaštitnih čimbenika za vezivanje te potrebu za unaprjeđenjem zdravstvene skrbi i podrške mentalnom zdravlju majke. Ograničenja uključuju prigodan uzorak i korištenje samo skala samoprocjene, a buduća istraživanja trebala bi koristiti veće i raznolikije uzorke te objektivnije mjere.The quality of the relationship between parents and their newborn is crucial for the child's psychological development, well-being, and health. One aspect of this relationship is mother-infant postnatal bonding, a dynamic emotional attachment that develops during the antenatal and early postnatal periods. The aim of this study was to examine the extent to which postnatal depression, birth satisfaction, and postnatal partner support can serve as predictors of the mother's postnatal bonding experience with her newborn. Additionally, the study investigated the potential moderating role of postnatal partner support in the relationship between postnatal depression and bonding experience. The study included 168 women who completed self-report scales measuring the aforementioned constructs and socio-demographic data. Results showed statistically significant negative correlations between postnatal depression and birth satisfaction, and between postnatal depression and postnatal partner support. Postnatal depression was significantly negatively and moderately correlated with the postnatal bonding experience, while birth satisfaction was significantly, though weakly, positively correlated with it. Hierarchical regression analysis revealed that postnatal depression (negatively) and birth satisfaction (positively) were significant predictors of the mother-infant postnatal bonding experience. Contrary to expectations, postnatal partner support did not prove to be a significant predictor, nor was its moderating role confirmed. The findings suggest a potential mediating role of postnatal depression in the relationship between birth satisfaction and bonding experience. The study emphasizes the importance of identifying risk and protective factors for bonding and the need to improve healthcare and support for maternal mental health. Limitations include a convenience sample and the use of self-report scales only, suggesting that future research should use larger and more diverse samples and more objective measure
The Relationship Between French and Russian Realism: Balzac and Dostoevsky
No full textRad istražuje obilježja polifonije prema teoriji Mihaila Bahtina i funkciju oprečnih motivskih jedinica u romanima Otac Goriot H. de Balzaca i Zločin i kazna F. M. Dostojevskog. Pretpostavka na kojoj je rad utemeljen jest da su istaknuti književnici svojim djelima nastojali prikazati vjerodostojnu sliku društvene zbilje i uputiti snažnu socijalnu kritiku koristeći se višeglasnim sustavima u kojima su likovi i njihove ideje postavljeni u međusobno ravnopravan položaj. Cilj je rada komparativnim pristupom istražiti ulogu i način na koji se ostvaruje polifonija ili višeglasje prema motivskim cjelinama te dokazati da je Otac Goriot djelomično polifon unatoč uvriježenom stavu koji ga pripisuje monološkome romanu, dok Zločin i kazna slovi kao prototip polifonog romana. Interpretacijom opreka na motivskoj razini dolazi se do zaključka da je kaotična društveno-povijesna stvarnost Francuske i Rusije uzrokovala društvene podjele i nepravdu, a ujedno i diktirala društvene uloge i poželjno ponašanje. Osim toga, uviđa se i iznimna sličnost analiziranih romana u oblikovanju priče i likova po sustavu vrijednosti, društvenim okolnostima, egzistencijalnoj ulozi pojedinca i porukama koje zbog polifonije nisu jednoznačne i dovršene. Gotovo svaki lik Zločina i kazne može se povezati sa sebi sličnim likom iz Oca Goriota, što pokazuje kako su društveno-povijesne okolnosti jednoga razdoblja rezultirale sličnim problemima za dvije naizgled potpuno različite zemlje
Material Status and Happiness – Analysis of European Social Survey Data
No full textOvaj završni rad bavi se pitanjem sreće, mjerenja sreće i materijalnog statusa te istraživanjem povezanosti između subjektivne percepcije sreće i materijalnog statusa. Za analizu su upotrijebljeni podaci iz 10. vala Europske društvene studije (ESS) koja obuhvaća više od 40 000 ispitanika iz 24 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska. Osim materijalnog statusa, analizirani su i dob, spol, bračni status i stupanj obrazovanja, odnosno njihova povezanost s razinom subjektivne sreće. Rezultati višestruke regresijske analize pokazali su da su materijalni status, stupanj obrazovanja i dob statistički značajni prediktori sreće. Veći materijalni status i viša razina obrazovanja povezani su s višom razinom sreće, a sreća se smanjuje s porastom dobi. Spol je imao slab, ali značajan utjecaj, bračni se status nije pokazao kao značajan prediktor, a korelacijska analiza dodatno je potvrdila ove odnose. Iako je materijalni status povezan s višom razinom sreće, nalazi ukazuju da on objašnjava samo mali dio varijance, što sugerira da su za istinsku i dugoročnu sreću važniji nematerijalni faktori. Rezultati potiču na promišljanje o alternativama materijalističkome načinu života te ukazuju na važnost kvalitete života izvan pukog ekonomskog bogatstva
Subject Analysis and Thesaurus Development for the Portal of Croatian Proverbs
No full textCilj je ovoga diplomskog rada bio predmetno obraditi korpus suvremenih hrvatskih poslovica terminima u denotativnom (doslovnom) i konotativnom (prenesenom) značenju te na temelju korištenih termina izraditi dvostruki tezaurus suvremenih hrvatskih poslovica koji će biti korišten za pretraživanje na Portalu hrvatskih poslovica (https://poslovice.ffos.hr). Uzorak istraživanja činio je korpus od 108 suvremenih hrvatskih poslovica preuzet iz upitnika nastalog u sklopu projekta određivanja hrvatskog paremiološkog minimuma i optimuma. Metodologija obrade poslovica podrazumijevala je dva dijela: predmetnu obradu poslovica i izradu dvostrukog tezaurusa. Predmetna se obrada temeljila na Lancasterovoj metodologiji, a odvijala se u sedam faza: denotativna analiza poslovica, traženje sinonima, kvazisinonima i srodnih termina denotativnim terminima te njihovo popisivanje, konotativna analiza poslovica određivanjem očemnosti korpusnom analizom, dodavanje termina za predmetno označivanje u konotativnom značenju, traženje sinonima, kvazisinonima i srodnih termina u rječnicima i jezičnim portalima te završna provjera konotativnog značenja korištenjem umjetne inteligencije uz ručnu provjeru dobivenih izvora. Izrada oba tezaurusa provedena je prema Shearerovoj metodologiji. Rezultati su pokazali da je poslovicama dodijeljeno ukupno 1074 termina, od kojih su 586 denotativni i 488 konotativni. Denotativni tezaurus sadrži 29 glavnih faseta i 380 podfaseta, a konotativni 23 fasete i 244 podfaseta. Originalnost ovog istraživanja leži u činjenici da je ovo prvi hrvatski paremiološki tezaurus i ujedno prvi tezaurus koji zasebno obrađuje građu prema denotativnom i konotativnom značenju. Praktična primjena ovih rezultata ogledat će se u implementaciji tezaurusa na Portal hrvatskih poslovica, čime će se, uz omogućavanje jednostavnijeg, preciznijeg i sveobuhvatnijeg pretraživanja, doprinijeti digitalizaciji te popularizaciji hrvatske paremiološke baštine u pedagoškom i znanstvenom smislu
Students' Perception of Family Roles and Values of Traditional and Contemporary Families
No full textObitelj predstavlja temeljnu društvenu zajednicu koja se kroz povijest mijenjala pod utjecajem društvenih, kulturnih i ekononskih promjena. Tradicionalne obitelji, koje uključuju nuklearnu i proširenu obitelj, nadopunjuju ili čak zamjenjuju suvremeni oblici u koje se ubrajaju izvanbračne zajednice, obitelji bez djece, jednoroditeljske, istospolne te udomiteljske i posvojiteljske obitelji. Nove obiteljske strukture donose drukčije vrijednosti i uloge članova u odnosu na tradicionalni oblik te postaju sve prisutnije u različitim društvima. Suvremeni ili alternativni oblici predstavljaju transformaciju tradicionalnog poimanja obitelji, pri čemu pojedinci oblikuju vlastite, pozitivne ili negativne stavove koji izravno utječu na opću percepciju i prihvaćanje članova u široj društvenoj okolini. Cilj istraživanja ovog rada bio je ispitati razlike u percepciji studenata i studentica prema obiteljskim vrijednostima i različitim ulogama članova unutar tradicionalnih i suvremenih obitelji, s obzirom na određene sociodemografske varijable. Posebna pažnja posvećena je razlikama u stavovima prema roditeljskim, partnerskim i rodnim ulogama, kao i utjecaju spola, studijskog programa, oblika obitelji i mjesta odrastanja na formiranje stih stavova. Provedbom analiza utvrđene su statistički značajne razlike u stavovima studenata i studentica prema suvremenim oblicima obitelji i tradicionalnim rodnim ulogama, s obzirom na spol, studijski program i mjesto odrastanja, dok oblik obitelji za vrijeme odrastanja nije pokazao statistički značajnu razliku. Uočena niža stopa tolerancije prema suvremenim oblicima obitelji i sklonost tradicionalnim rodnim ulogama kod muških ispitanika ukazuje na potrebu za obrazovnim sadržajima koji promiču razumijevanje i prihvaćanje različitih obiteljskih struktura.The family represents a fundamental social unit that has historically evolved under the influence of social, cultural, and economic changes. Traditional family structures, including nuclear and extended families, are increasingly being complemented or even replaced by contemporary forms such as cohabiting partnerships, childless families, single-parent families, same-sex families, as well as foster and adoptive families. These new family structures bring different values and member roles compared to the traditional type and are becoming more prevalent across various societies. Contemporary or alternative family forms represent a transformation of the traditional understanding of family, wherein individuals form their own positive or negative attitudes, which directly influence the general perception and social acceptance of family members within the broader community. The aim of this research was to examine the differences in perceptions among male and female students regarding family values and the roles of family members within both traditional and contemporary families, considering selected sociodemographic variables. Particular attention was given to attitudes toward parental, partnership, and gender roles, as well as the influence of gender, study program, family structure, and place of upbringing on the formation of these attitudes. The analysis revealed statistically significant differences in students’ attitudes toward contemporary family forms and traditional gender roles based on gender, study program, and place of upbringing, whereas the family structure during childhood did not show a statistically significant difference. The observed lower level of tolerance toward contemporary family forms and a stronger inclination toward traditional gender roles among male respondents indicate the need for educational content that fosters understanding and acceptance of diverse family structures
Accentual adaptation of words from French and Spanish Language
No full textMnogi su razlozi preuzimanja posuđenica, ali najučestaliji su stilistički i nemogućnost pronalaska istovrijednice za stranu riječ. Preuzeta riječ iz stranog jezika prilagođava se jeziku primatelju te postaje posuđenica, a ako ne dolazi do promjena, ona se naziva tuđica. Posuđenice se prilagođavaju na fonološkoj, prozodijskoj, gramatičkoj i pravopisnoj razini. Ovaj će se rad osvrnuti na naglasnu prilagodbu posuđenica iz francuskog i španjolskog jezika. Istraživanjem je utvrđeno kako pri naglašavanju posuđenica nerijetko dolazi do nepoštovanja naglasne norme o silaznim naglascima na nepočetnim slogovima dok se ostala normativna pravila uglavnom poštuju. Istraživanje je pokazalo kako se posuđenice mogu naglasiti na četiri načina (metatonija na istome slogu, oslabljeno pomicanje naglaska, neoslabljeno pomicanje naglaska i dopuštanje silaznog naglaska na nepočetnom slogu). Elastičnost jezika i osuvremenjivanje norme, uz osebujnost hrvatskih dijalekata, dokazuju različito naglašavanje istih posuđenica ovisno o vremenskom razdoblju stvaranja rječnika
Assessment as a Component of Curriculum Planning
No full textDiplomski rad analizira vaţnost ocjenjivanja kao neizostavnog dijela kurikulumskog planiranja nastavnog procesa. Kako je ocjenjivanje sastavnica vrednovanja, naglasak je stavljen na promišljanje formativne i sumativne uloge istog. . S obzirom na to da je u današnje vrijeme ocjenjivanje u školama jedna od aktualnijih tema koja sa sobom donosi brojne izazove u obrazovnom sustavu cilj je ovog istraţivanja dobiti uvid u percepciju i praksu nastavnika o primjerni formativnog i sumativnog vrednovanja učenika u nastavi te utvrditi koju vrstu vrednovanja češće koriste i na koji način primjenjuju formativno i sumativno vrednovanje u svakodnevnom radu. Današnji obrazovni sustav naglasak stavlja na razvoj kompetencija, kritičkog mišljenja i kreativnosti što zahtjeva fleksibilnije oblike vrednovanja nego što isključivo sumativno vrednovanje moţe pruţiti. To zahtijeva kompetentne nastavnike koji su pozvani koristiti raznovrsne metode vrednovanja kojima mogu pratiti i procjenjivati napredak svakog pojedinog učenika te sukladno tomu odrediti sumativnu ocjenu. Istraţivanje je provedeno prikupljanjem podataka polustrukturiranim intervjuima u kojima su sudjelovali nastavnici srednjih strukovnih škola i gimnazija. Tematskom analizom prikupljenih podataka utvrĎene su percepcije nastavnika o ključnim karakteristikama formativnog i sumativnog vrednovanja te prednosti i izazovi koje donose. Istraţivanje je pokazalo da nastavnici srednjih škola u svakodnevnom obrazovnom radu češće primjenjuju formativno vrednovanje u obliku povratnih informacija, kontinuiranog praćenja napretka i redovnih biljeţaka. Iako je formativno vrednovanje sveprisutno u obrazovnoj praksi i dalje se ističe sumativno vrednovanje kao ono ključno posebice kada je riječ o zaključivanju ocjena.The thesis analyzes the importance of assessment as an essential part of curriculum planning in education, with a particular focus on formative and summative assessment. Given that assessment in schools is currently one of the most prominent and debated topics, often bringing numerous challenges to the educational system, the aim of this research is to gain insight into teachers' perceptions and practices regarding the implementation of formative and summative assessment in the classroom. It also seeks to determine which type of assessment is more frequently used and how teachers apply formative and summative assessment in their daily work. In addition, today’s education system emphasizes the development of competencies, critical thinking, and creativity-elements that require a far more flexible approach to assessment than summative methods alone can provide. Therefore, the focus is placed on teachers, who are encouraged to use a variety of assessment strategies that allow them to monitor and evaluate the progress of each individual student and, based on that, determine the final grade. The research was conducted using a qualitative method of semistructured interviews with teachers from secondary vocational schools and grammar schools. Through thematic analysis of the collected data, key characteristics of both formative and summative assessment were identified, along with their respective benefits and challenges. The findings indicate that secondary school teachers more frequently use formative assessment in their daily educational practice, typically in the form of feedback, continuous progress monitoring, and regular observation records. Although formative assessment is becoming increasingly present in educational practice, summative assessment still holds a dominant position, particularly when it comes to assigning final grades
Evaluation of Psychometric Properties of the Self and Interpersonal Functioning Scale (SIFS)
No full textCilj provedenog istraživanja bio je prevesti i adaptirati Skalu selfa i interpersonalnog funkcioniranja te ispitati njezina psihometrijska svojstva: faktorsku strukturu, pouzdanost subskala i ukupne skale te doprinos faktora self (identitet i samousmjeravanje) i interpersonalne domene (empatija i intimnost) u predviđanju dobrobiti, sreće, samopoštovanja, stila privrženosti i kvalitete odnosa. U istraživanju je sudjelovalo 506 osoba u dobi od 18 do 65 godina. Konfirmatorna faktorska analiza pokazala je zadovoljavajuću razinu pristajanja modela opažanim podacima nakon korekcija rezidualnih kovarijanci, čime je potvrđena faktorska struktura od četiri faktora na prvoj razini (identitet, samousmjeravanje, empatija i intimnost) i jednog nadređenog faktora. Nadalje, subskale identiteta, intimnosti i ukupna skala pokazuju zadovoljavajuću pouzdanost s obzirom na graničnu vrijednost od .70, dok su subskale samousmjeravanja i empatije ispod te granice i smatraju se nepouzdanima. Usporedbom s nekliničkim uzorkom, pouzdanosti ukupne skale te subskala identiteta i intimnosti su usporedive s hrvatskom verzijom. Provjera prediktivne valjanosti pokazala je doprinos faktora identiteta u predikciji dobrobiti, sreće i samopoštovanja. Samousmjeravanje i empatija nisu bili značajni prediktori, dok se intimnost pokazala uspješnim prediktorom sigurnog, bojažljivog i odbijajućeg stila privrženosti te kvalitete svih ispitivanih odnosa. S obzirom na dobivene nalaze potrebne su daljnje analize kojima bi se dodatno ispitala psihometrijska svojstva SIFS-a.The aim of this study was to translate and adapt the Self and Interpersonal Functioning Scale (SIFS) and to assess its psychometric properties, including factor structure, reliability of the subscales and total scale, and the role of self factors (identity and self-direction) and interpersonal domains (empathy and intimacy) in predicting well-being, happiness, self-esteem, attachment style, and relationship quality. The study included 506 participants aged 18 to 65. Confirmatory factor analysis showed a good fit after adjusting residual covariances, confirming a four-factor structure (identity, self-direction, empathy, intimacy) and one higher-order factor. The identity, intimacy subscales, and total scale showed satisfactory reliability above .70, while self-direction and empathy were below this threshold and considered less reliable. Compared to the non-clinical sample, the reliabilities of the total scale and the identity and intimacy subscales were similar to the Croatian version. The reliabilities of the original SIFS and its subscales for the full sample were above the upper bounds of the Croatian version, so the reliabilities are not directly comparable. However, when only the non-clinical part of the sample was considered, the reliabilities of the total scale and the identity and intimacy subscales were similar to the Croatian version. Predictive validity analysis showed that identity was a significant predictor of well-being, happiness, and self-esteem. Self-direction and empathy were not significant predictors, while intimacy was a significant predictor of secure, fearful, and dismissive attachment styles and the quality of all relationships. These findings suggest that further research is needed to better examine the psychometric properties of the SIFS
The Representation of Women on Social Media
No full textOvaj rad analizira načine na koje se žene reprezentiraju na društvenim mrežama, u glazbenim
spotovima te promidžbenim porukama te ističe posljedice takvih prikaza na pojedince, ali i na
društvo, na temelju kritičkog pregleda relevantne literature i prethodnih istraživanja. Opisuje se
kako su žene na društvenim mrežama često prikazane kroz prizmu fizičkog izgleda, dok se njihova
osobnost zanemaruje. Takvi načini prikaza mogu utjecati na širenje ideja koje usko vide društvenu
ulogu žena. Posebno su analizirani pojmovi objektivizacije, samoobjektivizacije, seksualizacije i
hiperseksualizacije. Rad kritički raspravlja o feminističkim i postfeminističkim interpretacijama
reprezentacije žena u novim medijima te glazbenim spotovima i promidžbenim porukama, gdje se
žensko osnaživanje često prikazuje kroz fizički izgled i seksualnost, a ne kroz ravnopravnost.
Navodi se kako su žene u glazbenim spotovima i promidžbenim porukama na društvenim mrežama
najčešće prikazane kao objekti, a to dodatno učvršćuje rodne stereotipe. Na Instagramu i drugim
platformama dominiraju idealizirane slike, a to kod mladih djevojaka dovodi do smanjenog
samopouzdanja i nezadovoljstva vlastitim tijelom. Iako društvene mreže nude prostor za žensko
osnaživanje, istovremeno reproduciraju postojeće rodne uloge i norme. Ističu se i pozitivni aspekti
društvenih mreža, poput mogućnosti pokretanja kampanja koje promiču različitosti i osnaživanje
žena. Naglašava se važnost kritičke analize reprezentacije žena na društvenim mrežama, koja je
ključna za razumijevanje suvremenih izazova rodne ravnopravnosti te razvoj strategija za
promjenu