Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Comedies by Miro Gavran since 2000
No full textTema ovog diplomskog rada jesu komedije Mire Gavrana od 2000. godine. Cilj je rada otkriti uz pomoć kojih tehnika karakterizacije, lokaliziranja te prezentiranja vremena Gavran kreira svoje komedije. Navedene tehnike proučavat će se u sljedećim trima Gavranovim komedijama: Hotel Babilon iz 2002. godine, Papučari iz 2007. godine te Sladoled iz 2014. godine. Analiza navedenih tehnika provest će se koristeći se tekstom Drama. Teorija i analiza Manfreda Pfistera. Prvo će biti riječi o životu i djelu Mire Gavrana, zatim o njegovom književnom stvaralaštvu, s naglaskom na njegov komediografski rad. Slijedi poglavlje o komediji kao zapostavljenom žanru te detaljnije o komediji dramskog autora Mire Gavrana. Nakon što su se analizirale tehnike korištene u karakterizaciji Gavranovih dramskih likova, tehnike korištene u lokaliziranju prostora te tehnike korištene u prezentiranju vremena radnje u trima navedenim komedijama, dolazi se do zaključka kako se Gavran u svojim dramskim tekstovima, a posebno u komedijama, služi različitim tehnikama, a koje svaka na svoj način obogaćuju dramski tekst. Analiza potvrđuje pripadnost Hotela Babilon, Papučara i Sladoleda komediji situacije te Hotela Babilon i Papučara ujedno i komediji karaktera. Rezultati analize također pokazuju razliku u karakterizaciji muških i ženskih likova, gdje Gavran veću pozornost pridaje ženskim likovima. Primjećuje se razlika u prezentiranju vremena radnje te u lokaliziranju prostora u komediji Hotel Babilon, u kojoj Gavran koristi samo verbalne tehnike. Daje se i usporedba rezultata analize s tezom spomenutom na početku rada o tome da su likovi komedije često koncipirani statički, što nije slučaj u svim komedijama Mire Gavrana
The Relationship Between Perfectionism and Resilience in Athletes
No full textCilj istraživanja bio je ispitati odnos perfekcionizma i otpornosti kod sportaša. Pretpostavilo se da će postojati pozitivna povezanost pozitivnog perfekcionizma i otpornosti te negativna povezanost negativnog perfekcionizma i otpornosti. Uz to se očekivala snažnija povezanost perfekcionizma i otpornosti kod sportaša profesionalaca nego kod sportaša amatera. U istraživanju je sudjelovalo 194 sudionika koji su bili punoljetni i bavili se sportom barem šest mjeseci, od kojih je 75 bilo žena (38.7%) te 119 muškaraca (61.3%). S obzirom na kategoriju bavljenja sportom, u istraživanju je sudjelovalo 118 sportaša amatera (60.8%) i 76 profesionalnih sportaša (39.2%). Uzorak je bio prigodan te se prikupljanje podataka odvijalo putem online obrasca koji je sadržavao sociodemografska pitanja, Skalu pozitivnog i negativnog perfekcionizma (Terry-Short i sur., 1985) i Kratku skalu otpornosti (Slišković i sur., 2018). Analizom rezultata nije potvrđena pozitivna povezanost pozitivnog perfekcionizma i otpornosti, no potvrdila se negativna povezanost negativnog perfekcionizma i otpornosti. Hijerarhijskom regresijskom analizom kategorija sportaša nije se pokazala značajnim prediktorom otpornosti te nije potvrđen moderatorski utjecaj kategorije sportaša na odnos između perfekcionizma i otpornosti
Parents' Attitudes, Knowledge, and Information Needs Regarding Children's Use of Media and Digital Devices
No full textSvrha ovog rada je dati pregled suvremene literature o dječjim navikama korištenja digitalnih uređaja i medija, o mogućim utjecajima medija i digitalnih uređaja na razvoj djece, o medijskom odgoju djece u obitelji te kompetencijama i informacijskim potrebama roditelja u tom kontekstu. Prekomjerno korištenje medija i digitalnih uređaja kod djece može negativno utjecati na njihov tjelesni, socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj. Kako bi djeca razvila zdrave navike korištenja medija te kako bi znala kritički vrednovati medijske sadržaje, potrebno je djecu medijski odgajati i medijski opismeniti. Djecu se medijski odgaja u školi, ali ključnu ulogu u medijskom odgoju imaju roditelji jer oni u svom domu reguliraju vrijeme dječje upotrebe digitalnih uređaja te upravljaju medijskim sadržajima koje djeca gledaju. Suvremeni roditelji trebaju odgovarajuće informacije, znanja i kompetencije kako bi bili uspješni u medijskom odgoju svoje djece. U istraživačkom dijelu rada analiziraju se podaci prikupljeni online upitnikom kojim su se istraživali stavovi, iskustva i informacijske potrebe roditelja o dječjoj uporabi medija i digitalnih uređaja. Istraživanjem je obuhvaćen prigodni uzorak roditelja djece od 1. do 4. razreda osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da je velika većina roditelja osviještena o važnosti medijskog odgoja djece, da ograničavaju korištenje digitalnih uređaja djeci te da imaju dogovorena pravila u obitelji za korištenje medija. Više od 80% roditelja smatra da je postavljanje jasnih pravila korištenja digitalnih uređaja ključno, no unatoč tome, u trećini obitelji pravila nisu jasno dogovorena. Značajan broj roditelja mobitele koristi za nagrađivanje ili kažnjavanje djece što nije u skladu s preporukama. Više od 70% roditelja vjeruje da su u velikoj mjeri sposobni podučavati djecu sigurnom korištenju digitalnih uređaja. Međutim, unatoč ovoj visokoj samoprocjeni, više od polovice roditelja izražava zabrinutost oko sadržaja s kojima se djeca susreću i mogućih negativnih utjecaja tehnologije na djecu. Podaci su pokazali da se više od tri četvrtine ispitanika detaljno ili djelomično informiralo o dječjem korištenju medija, a najčešći izvor informacija su roditelji druge djece te stručne organizacije na internetu. Velik broj roditelja (70%) želi dodatne informacije o medijskom odgoju djece. Većina njih informacije traži od drugih roditelja (48,4%) ili stručnih organizacija na internetu (47,1%), a najviše ih zanima kako naučiti djecu sigurnom korištenju digitalnih uređaja i društvenih mreža te kako pomoći djeci da kritički promišljaju o medijskim sadržajima. Među mogućim utjecajima digitalnih tehnologija na djecu, ispitanici su označili da ih najviše zanimaju posljedice utjecaja digitalnih tehnologija na dječje mentalno zdravlje i psihološku dobrobit te na sposobnost koncentracije
Psychophysiological Manifestations of Fear of Heights
No full textKoncept anksioznosti je jedan od najčešćih problema današnjice, a nedovoljno dobro se razlikuje od koncepta straha, te su relativno nepoznate manifestacije koje ima anksioznost na psihofiziologiju tijela. Zbog toga je cilj ovog istraživanja ispitati psihofizičke manifestacije anksioznosti i straha uzrokovane toničkom nepokretnosti. Uzorak ovog istraživanja sastojao se od 98 sudionika u dobi od 18 do 31 godine, od čega je 54.1 % sudionika bilo ženskog spola. Korištenje tehnologije virtualne stvarnosti putem animacije visine izazvalo je stanje uznemirenosti kod sudionika, što je pratila zabilježena fiziološka reakcija (elektrodermalna aktivnost) i subjektivni doživljaj uznemirenosti prije i za vrijeme iskustva. Tonička nepokretnost mjerila se Skalom toničke nepokretnosti, a crte anksioznosti i straha pomoću skala iz Upitnika tendencija izbjegavanja i približavanja. Uz sve navedeno, korištena je Silueta stresa, jednostavan crtež tijela za označavanje područja tjelesnih reakcija. Rezultati upućuju na povezanost subjektivne procjene anksioznosti i toničke nepokretnosti, ali ne upućuju na povezanost anksioznosti i toničke nepokretnosti s elektrodermalnom reakcijom, čime je djelomično potvrđena hipoteza ovog istraživanja. Osim toga, nije pronađena značajna povezanost subjektivne uznemirenosti, niti sklonosti doživljavanja straha i anksioznosti s označavanjem bilo kojeg dijela tijela na Silueti stresa, čime se druga hipoteza ovog istraživanja odbacila. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na važnost razlikovanja anksioznosti od straha, no potrebna su dodatna istraživanja kako bi se psihofizičke reakcije tijekom stresa bolje proučilo.The concept of anxiety is one of the most common issues in today's society. Yet it is often inadequately distinguished from the concept of fear, and the manifestations of anxiety on the psychophysiology of the body are relatively unknown. Therefore, this study aims to examine the psychophysical manifestations of anxiety and fear induced by tonic immobility. The sample for this study consisted of 98 participants aged 18 to 31, with 54.1 % of them being female. The use of virtual reality technology through height animation elicited a state of anxiety in participants, accompanied by recorded physiological reactions (electrodermal activity) and subjective feelings of anxiety before and fear during the experience. Tonic immobility was measured using the Tonic Immobility Scale, and anxiety and fear traits were assessed using scales from the Questionnaire of Approach Avoidance Motivation. Additionally, the silhouette of the human body was used to mark the areas of bodily reactions. The results indicate a correlation between subjective assessments of anxiety and tonic immobility but do not suggest a connection between anxiety and tonic immobility with objective measures, partially confirming the first hypothesis of this study. Furthermore, no significant association was found between subjective distress or the tendency to experience fear and anxiety with the marking of any part of the body on the silhouette, thereby rejecting the second hypothesis of this study. The findings underscore the importance of distinguishing anxiety from fear, but further research is needed to understand this psychophysiological response to stress
Kralj Artur kao književna i povijesna figura
No full textThis thesis aims to explore the legends about King Arthur and his historical and literary character which changed through time in line with social and political changes that influenced the writers’ imagination. As a result, stories and legends about him differ based on the time in which they originated. The figure of the perfect king has long existed in Arthur. He embodies all the characteristics of a legendary leader: bravery, strength, agility, and stealth. A great number of literary texts (primarily medieval romances) explore his adventures with the Knights of the Round Table. This paper will analyse Thomas Malory’s Le Morte d’Arthur (1469-70) because, if there is one text that stands as a connection to all later Arthurian romances, it is the work of Sir Thomas Malory. Geoffrey Bryce Elliott’s dissertation “The Establishment of Malory’s Le Morte d’Arthur as the Standard Text of English-Language Arthurian Legend,” establishes the supremacy of Malory’s work over other English texts contributing to the legend of King Arthur, calling it an “ur-text of English-language Arthurian legend” (1). Important research has been conducted in an attempt to discover the nature of the real Arthur, as opposed to the one from legends. Two of these works will be very significant for the thesis: Geoffrey Ashe’s “The Origins of the Arthurian Legend” discusses the beginnings of Arthurian legends and first written texts on the subject, and Mark Allen’s “The Image of Arthur and the Idea of King,” which tends to present the person behind the great name, even though it is still unclear whether that person existed. Because of the imaginative representations of King Arthur as an absolute hero, the Arthurian legend remains one of the most interesting narratives, appealing both to audiences and scholars with its timeless allure
Digital Literacy of the Elderly
No full textSredišnja tema ovoga diplomskog rada jest digitalna pismenost osoba treće životne dobi pri čemu će se na temelju relevantne stručne literature predstaviti koncept treće životne dobi, s naglaskom na ulogu digitalne pismenosti u životima osoba treće životne dobi. U uvodnom dijelu bit će navedeni ciljevi rada te će se pobliže objasniti pojmovi poput aktivnog starenja i cjeloživotnog učenja. Nadalje, pojmovi digitalne i informacijske pismenosti značajni su za ovaj rad, stoga će se konzultiranjem stručnih radova predstaviti njihove definicije i naglasiti razlika između ova dva pojma. Analizirat će se i brojna statistička izvješća koja ukazuju na trendove kontinuiranog starenja europskog stanovništva. Demografska slika europskog, pa tako i hrvatskog stanovništva jasno pokazuje da je u ukupnom broju stanovnika prisutan nezanemariv dio starije populacije i stoga će se u radu ukazati na nedostatak konkretnih obrazovnih politika usmjerenih na osobe treće životne dobi. Još jedna od karakteristika suvremenog društva jest nepovezanost mlađih generacija sa starijim osobama. Jedan od glavnih uzroka nastanka međugeneracijskog jaza, ali i sivog digitalnog jaza jesu stereotipi o starijim osobama. Stereotipi ne samo da negativno utječu na samopercepciju osoba treće životne dobi, nego i produblju jaz stavljajući tako starije osobe na margine društvene zajednice. U radu će se govoriti o tim stereotipima, ali i načinima prevladavanja istih. U konačnici, budući da se tijekom procesa učenja često nailazi na brojne prepreke i izazove, važno je govoriti i o izazovima digitalnog opismenjavanja osoba treće životne dobi. Predstavit će se najčešći izazovi kao što su jezične barijere i otpor prema korištenju suvremenih tehnologija.The main topic of this paper is the digital literacy of people of the Third age, where the concept of the Third age will be presented based on the relevant literature, with an emphasis on the role of digital literacy in the lives of people of the Third age. In the introductory part, the goals of the paper will be stated and terms such as active aging and lifelong learning will be explained in more detail. Furthermore, the concepts of digital and information literacy are important for this paper, therefore, by consulting relevant articles, their definitions will be presented and the difference between these two concepts will be emphasized. Numerous statistical reports that indicate trends in the continuous aging of the European population will also be analyzed. The demographic picture of the European population, including the Croatian population, clearly shows that there is a non-negligible part of the elderly population in the total population, and therefore the paper will point out the lack of concrete educational policies aimed at people of the Third age. Another characteristic of modern society is the lack of connection between younger generations and older people. One of the main causes of the generational gap, as well as the gray digital gap, are stereotypes about older people. Stereotypes not only negatively affect the self-perception of elderly people, but also deepen the gap, putting older people on the margins of the social community. The paper will talk about these stereotypes, as well as ways to overcome them. In the end, since many obstacles and challenges are often encountered during the learning process, it is important to talk about the challenges of digital literacy for people of the Third age. The most common challenges such as language barriers and resistance to the use of modern technologies will be presented
The Relationship between Dispositional Mindfulness, Self-Regulation, and Job Performance
No full textCilj ovog istraživanja je provjeriti učinke dispozicijskog mindfulnessa na samoprocjenu radne uspješnosti zaposlenika u organizaciji. Uz to, ovo istraživanje se usmjerilo na ispitivanje medijacijske uloge samoregulacije u međuodnosu dispozicijskog mindfulnessa i radne uspješnosti. Uzorak se sastojao od N=274 sudionika zaposlenih na istom radnom mjestu barem 6 mjeseci. Zaposlenici su ispunjavali Upitnik sociodemografskih podataka, Petofacetni upitnik mindfulnessa, Kratki upitnik samoregulacije i Ljestvicu uspješnosti u radnim zadacima. Istraživanje se provodilo online. Rezultati istraživanja upućuju da je dispozicijski mindfulness značajan pozitivni prediktor radne uspješnosti, te da je u tom međuodnosu samoregulacija značajan medijator. Na osnovi dobivenih rezultata u radu se analiziraju moguća teorijska objašnjenja, te donose potencijalni teorijski i praktični zaključci relevantni za organizacije.The aim of this research is to examine the effects of dispositional mindfulness on employees' self-assessment of job performance in an organization. Additionally, this study focuses on investigating the mediating role of self-regulation in the relationship between dispositional mindfulness and job performance. The sample consisted of N=274 participants who had been employed in the same position for at least 6 months. Participants completed a questionnaire on sociodemographic data, the Five Facet Mindfulness Questionnaire, the Short Form Self-Regulation Questionnaire, and the Task Performance Questionnaire. The research was conducted online. The results suggest that dispositional mindfulness is a significant positive predictor of job performance, and self-regulation plays a significant mediating role in this relationship. Based on the obtained results, the paper analyzes possible theoretical explanations and provides potential theoretical and practical conclusions relevant to organizations
The Relationship Between Positive Youth Development and Coping Strategies with Anxiety, Depression, and Stress
No full textAdolescencija je životno razdoblje koje je zbog različitih promjena podložno stresnim događajima te rizično za nastanak poremećaja koji mogu trajati cijeli život. Stoga je važno poticati pozitivan razvoj mladih kroz osnaživanje njihovih snaga i učenja strategija suočavanja kako bi se uspješno nosili sa stresom. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnos pozitivnog razvoja mladih i strategija suočavanja s anksioznošću, depresivnošću i stresom. U istraživanju je sudjelovalo 318 sudionika koji su bili učenici drugih razreda srednjih škola. U svrhu prikupljanja podataka korišten je upitnik o sociodemografskim podacima, skraćena verzija Upitnika pozitivnih karakteristika mladih (PYD-SF), skraćena verzija Upitnika suočavanja sa stresom (COPE) te Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS-21). Rezultati istraživanja pokazuju pozitivnu povezanost karaktera, samosvijesti, povezanosti i brižnosti sa strategijama suočavanja usmjerenim na problem i emocije, dok je kompetencije pokazala povezanost samo sa strategijama usmjerenim na problem. Također, kompetencija, karakter, samosvijest i povezanost negativno su povezani s anksioznošću, depresivnošću i stresom, a brižnost je pozitivno povezana samo sa stresom. Strategije suočavanja usmjerene na problem pokazale su negativnu, dok su strategije izbjegavanjem pokazale pozitivnu povezanost s depresijom. Rod se pokazao kao bitan prediktori depresivnosti, anksioznosti i stresa pri čemu ženski rod pokazuje veće razine ovih stanja. Također, samosvijest se pokazala kao značajan negativan prediktor sva tri kriterija, strategije usmjerene na izbjegavanje pokazale su se kao pozitivan prediktor depresivnosti dok se brižnost pokazala kao značajan pozitivan prediktor stresa. Unatoč ograničenjima, istraživanje doprinosi teorijskom razvoju pozitivnog razvoja mladih, ali i praktičnim područjima ukazujući na važnost osnaživanja čimbenika pozitivnog razvoja mladih te usvajanja adaptivnih strategija suočavanja sa stresom u svrhu prevencije mentalnih poteškoća i poticanja pozitivnog razvoja.Adolescence is a period of life which, due to various changes, is subject to stressful events and is risky for the emergence of disorders that can last a lifetime. Therefore, it is important to encourage the positive development of young people by empowering their strengths and learning coping strategies to successfully deal with stress. The aim of this research was to determine the relationship between the positive young development and coping strategies with depression, anxiety and stress. 318 participants took part in the research, who were students of the second grade of secondary schools. For the purpose of data collection, a questionnaire on sociodemographic data, a shortened version of the Positive Youth Characteristics Questionnaire (PYD-SF), a shortened version of the Coping with Stress Questionnaire (COPE) and the Depression, Anxiety and Stress Scale (DASS-21) were used. The results of the research show a positive association of character, confidence, connection, and caring with problem- and emotion-oriented coping strategies, while competence showed an association only with problem-oriented strategies. Also, competence, character, confidence and connection are negatively related to depression, anxiety and stress, but caring is positively related only to stress. Problem-focused coping strategies showed a negative, while avoidance strategies were positively related to depression. Gender has been shown to be an important predictor of depression, anxiety and stress, with females showing higher levels of these conditions. Also, self-awareness proved to be a significant negative predictor of all three criteria, avoidance-oriented strategies proved to be a positive predictor of depression, while caring proved to be a significant positive predictor of stress. Despite the limitations, the research contributes to the theoretical development of positive youth development, but also to practical areas, pointing to the importance of strengthening the factors of positive youth development and adopting adaptive strategies for dealing with stress in order to prevent mental difficulties and encourage positive development
Social Isolation of Youth on Social Media
No full text21. stoljeće obilježeno je razvojem tehnologije i načinima na koje je tehnologija promijenila izvršavanje svakodnevnih zadataka i provođenje slobodnog vremena. Ljudi su prilagodili svoje ponašanje tehnologijama kao što su mobiteli i računala, a najveće su se promjene funkcioniranja primijetile kod mladih ljudi. Mladi ljudi, većinu svoga života provode u okruženju tehnologije te su od najranije dobi poprimili navike po kojima se može primijetit utjecaj tehnološkog razvitka i tehnološke ovisnosti u različitim životnim aspektima. Na ponašanje mladih ljudi značajno utječu društvene mreže te trendovi koji se na njima kreiraju kao što su prevladavanje kratkih video zapisa te građenje online zajednica. Mladi koriste društvene mreže svaki dan te na taj način stvaraju naviku za konstantnim održavanjem svoga digitalnog imidža pomoću kojega se predstavljaju u online okruženju. Navedene navike uzrokovale su razne promjene u društvenim odnosima među mladim ljudima, a koje se nerijetko iskazuju u obliku izolacije i nesigurnosti u komunikaciji s vršnjacima. Potrebno je prepoznati probleme koje donose društvene mreže u razvoju mladih te promišljati o potrebnim mjerama koje će pomoći smanjiti učestalost izolacije i probleme s komunikacijom među mladima. Kako bi se došlo do što učinkovitijeg načina smanjenja lošeg utjecaja društvenih mreža, potrebno je biti upoznat s prirodom društvenih mreža, načinima na koje ih korisnici koriste te razlozima zašto one u tolikoj mjeri utječu na mlade i njihovo ponašanje i društvene navike. Rad donosi uvid u razvoj i ulogu društvenih mreža i načine na koje one utječu na mlade članove društva i njihov međusobni odnos. Pojašnjavanjem pojma socijalne izolacije, pokušava se doći do spoznaje potencijalnih rješenja u smanjivanju takvih problema. Cilj je ukazati na izazove i moguće promjene koje se mogu postići podučavanjem mladih o načinima na koje mogu uravnotežiti svoj socijalni život sa životom na društvenim mrežama
Gender-Based Cyber Violence
No full textCilj ovog istraživanja bio je utvrditi obilježja i korelate rodno uvjetovanog nasilja na internetu u studentskoj populaciji te provjeriti odnose rodno uvjetovanog nasilja na internetu, i uživo s ambivalentnim seksizmom, anksioznošću, stresom i depresivnošću, kao i sa rodnom identifikacijom. U istraživanju sudjelovalo je N= 232 sudionika (179 žena, 53 muškarca) u dobi od 18 do 30 godina, a koji su polaznici Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Sudionici su ispunjavali Skalu doživljavanja rodno uvjetovanog nasilja na internetu (RUNI-v), Skalu činjenja rodno uvjetovanog nasilja na internetu (RUNI-a), Skalu doživljavanja rodno uvjetovanog nasilja (RUN-v), Skalu činjenja rodno uvjetovanog nasilja (RUN-a), Skalu rodnog identiteta (Kamenov i sur., 2019), Inventar ambivalentnog seksizma – kratka verzija (Rollero i sur., 2014), Inventar ambivalentnosti prema muškarcima – kratka verzija (Rollero i sur., 2014) te Skalu depresivnosti, anksioznosti i stresa – kratka verzija (Lovibond i Lovibond, 1995; hrvatska verzija Jokić-Begić i sur., 2012). Utvrđene su četverofaktorska struktura RUNI-v, jednodimenzionalnost RUNI-a, trofaktorska struktura RUN-v te dvofaktorska struktura RUN-a, pri čemu su sve skale, osim RUN-a, imale zadovoljavajuću pouzdanost. Statističkom je obradom podataka utvrđena slaba povezanost između hostilnog seksizma i ambivalentnosti prema muškarcima i drugog faktora RUN-a, depresivnosti i RUNI-v, RUNI-a te RUN-v, anksioznosti i RUN-v, stresa i RUN-v te učestalosti prijašnje viktimizacije i RUNI-a i RUN-v.The aim of this study was to determine the characteristics and correlates of gender-based violence online among university students and to examine the relationships between gender-based violence online, ans offline, ambivalent sexism, anxiety, stress, depression, and gender identification. The study included N= 232 participants (179 women, 53 men) aged 18 to 30 years, who are students at the University of J. J. Strossmayer in Osijek. Participants completed the Scale of Experiencing Gender-Based Violence Online (RUNI-v), the Scale of Perpetrating Gender-Based Violence Online (RUNI-a), the Scale of Experiencing Gender-Based Violence (RUN-v), the Scale of Perpetrating Gender-Based Violence (RUN-a), the Gender Identity Scale (Kamenov et al., 2019), the Ambivalent Sexism Inventory – Short Form (Rollero et al., 2014), the Ambivalence toward Men Inventory – Short Form (Rollero et al., 2014), and the Depression, Anxiety, and Stress Scale – Short Form (Lovibond & Lovibond, 1995; Croatian version by Jokić-Begić et al., 2012). A four-factor structure was established for the RUNI-v, unidimensionality for the RUNI-a, a three-factor structure for the RUN-v, and a two-factor structure for the RUN-a, with all scales, except the RUN-a, demonstrating satisfactory reliability. Statistical analysis revealed a weak correlation between hostile sexism and ambivalence toward men with the second factor of the RUN-a, depression with RUNI-v, RUNI-a, and RUN-v, anxiety with RUN-v, stress with RUN-v, and the frequency of prior victimization with RUNI-a and RUN-v