Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Restoration of Dubrovnik Cathedral after the 1667 Earthquake
U ovom završnom radu je obrađena tema pod imenom „Obnova dubrovačke
katedrale nakon potresa 1667. godine“. U ovom završnom radu obrađuje se
obnova dubrovačke katedrale nakon potresa i dolazak talijanskih arhitekata
u grad
Elements of Digital Accessibility in the .hr Domain
Svrha ovog rada je definirati pojam digitalne pristupačnosti i predstaviti istraživanje digitalne pristupačnosti provedeno na registru početnih stranica .hr domene u siječnju 2024. godine. Cilj rada je prikazati i istražiti u kojoj se mjeri početne stranice .hr domene pridržavaju WCAG smjernica za digitalnu pristupačnost. U teorijskom dijelu definira se digitalna pristupačnost, detaljnije se opisuju njene komponente, smjernice i alati za analizu. U radu se analiziraju i prethodna istraživanja na temu digitalne pristupačnosti, kako bi se došlo do alata koji se najčešće koriste za analizu i da se dobije uvid u stanje u drugim državama. U istraživačkom dijelu analizirala se digitalna pristupačnost pomoću alata Google Lighthouse. Arhitektura Google Lighthouse-a je detaljno opisana kao i njegove provjere digitalne pristupačnosti. Za potrebe istraživačkog rada, Google Lighthouse je prilagođen kako bi uspješno analizirao 95.153 .hr domena uz pomoć Python, JavaScript i PHP programskih jezika. Podatci koji su rezultirali analizom programa pohranjeni su u bazu podataka, te su analizirani pomoću SQL sustava za upravljanje relacijskim bazama podataka. Na kraju rada, izneseni su glavni ishodi istraživanja te se raspravlja o krajnjim rezultatima i zaključcima. Glavni rezultat istraživanja digitalne pristupačnosti nad .hr domenom je da se mrežne stranice ne pridržavaju u potpunosti WCAG smjernica. Kao ishod istraživanja predlaže se pomnije praćenje zastupljenosti digitalne pristupačnosti kao i korištenje različitih alata za njezinu analizu
Motiv boga u Goetheovu "Faustu"
Die vorliegende Arbeit beschäftigt sich mit dem Gottes-Motiv in Goethes Faust I. Dieses Motiv umfasst nicht nur die Bedeutung und den Zweck der Gestalt Gottes in dem Werk, sondern auch andere Gestalten und Beziehungen zu ihnen, die auf das Gottes-Motiv hinweisen.
Im einleitenden Teil der Arbeit wird über Goethes Gottes-Vorstellung berichtet, warum Goethe ein solches Gottesbild entwickelt und was für eine Bedeutung das Gottes-Motiv eigentlich im Werk hat. Im zweiten Teil werden Goethes Leben und sein literarisches Schaffen bzw. die Faust-Tradition und die Entstehung von Faust I vorgestellt. Der dritte Teil beschäftigt sich mit der Darstellung des Gottes-Motivs anhand einiger Szenen aus dem Werk. Von äußerster Bedeutung dazu sind die Szenen „Prolog im Himmel“, „Nacht“, „Studierzimmer“ und „Marthens Garten“. Aus der Szene „Prolog im Himmel“ werden die Gestalten der drei Erzengel und deren Verhältnis zum Herren, die Gestalt des Mephistopheles und seine ironische Einstellung gegenüber Gott und dem Menschen, sowie das Gespräch zwischen dem Herren und dem Teufel analysiert. Die „Nacht“-Szene dagegen stellt Fausts Streben nach höherer Erkenntnis dar und die „Studierzimmer“-Szene behandelt den Teufelspakt. In dem analytischen Teil der Arbeit wird auch die Gretchen-Frage bzw. die Religionsfrage grundsätzlich erörtert. Im vierten, abschließenden Teil wird Goethes Gottes-Motiv und Gottes-Begriff, sein Verhältnis zur Religion und sein Zweifel am traditionellen Gottes-Begriff sowie die pantheistische Grundlage des Faust-Dramas erläutert
The Relationship between Family Factors and Risk of Eating Disorders
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos obiteljskih čimbenika (zadovoljstvo vlastitom obitelji, prihvaćanje i odbacivanje majke, prihvaćanje i odbacivanje oca), perfekcionizma, samopoštovanja i rizika za poremećaje hranjenja kod studentica. U istraživanju je sudjelovalo 310 djevojaka u dobi od 18 do 30 godina. Istraživanje se provodilo putem interneta, a uzorak je bio prigodni. Instrumenti koji su se koristili bili su: Upitnik sociodemografskih varijabli, Upitnik navika hranjenja, Rosenbergova skala samopoštovanja, Burnsova skala perfekcionizma i Skala kvalitete obiteljskih reakcija- KOBI. Rezultati su pokazali da su rizici za poremećaje hranjenja pozitivno povezani s perfekcionizmom i odbacivanjem od strane majke i oca, a negativno sa samopoštovanjem i prihvaćanjem od strane majke i oca. Prva hipoteza glasila je da prihvaćanje majke i oca te zadovoljstvo vlastitom obitelji predviđa niži, dok odbacivanje majke i oca predviđa viši rizik za poremećaje hranjenja. Rezultati regresijske analize ukazali su na to da je jedino odbacivanje oca statistički značajan prediktor rizika za poremećaje hranjenja te da predviđa viši rizik, stoga je prva hipoteza djelomično potvrđena. Druga hipoteza glasila je da će perfekcionizam posredovati u odnosu obiteljskih čimbenika i rizika za poremećaje hranjenja. Rezultati medijacijske analize pokazali su da perfekcionizam posreduje u odnosu odbacivanja oca i rizika za poremećaje hranjenja, stoga je hipoteza potvrđena. Nadalje, treća hipoteza glasila je da će samopoštovanje posredovati u odnosu obiteljskih čimbenika i rizika za poremećaje hranjenja. Medijacijskom analizom utvrdio se medijacijski učinak, stoga je hipoteza potvrđena. Međutim, obje utvrđene medijacije su djelomične budući da je učinak odbacivanja oca smanjen, ali i dalje značajan. Ovi rezultati mogu biti korisni u oblikovanju intervencija i liječenja psihopatologije poremećaja hranjenja.The aim of this study was to examine the relationship between family factors (family satisfaction, maternal acceptance and rejection, paternal acceptance and rejection), perfectionism, self-esteem, and the risk of eating disorders among female students. The study involved 310 women aged 18 to 30. The research was conducted online and the following instruments were used: the Sociodemographic Data Questionnaire, Eating Attidues Test- EAT-26, the Rosenberg Self-Esteem Scale, the Burns Perfectionism Scale, and the Family Reactions Quality Scale - KOBI. The risks for eating disorders were positively correlated with perfectionism and maternal/paternal rejection, and negatively correlated with self-esteem and maternal/paternal acceptance. The first hypothesis stated that maternal and paternal acceptance and family satisfaction would predict a lower risk, while maternal and paternal rejection would predict a higher risk for eating disorders. The results of the regression analysis indicated that only paternal rejection was a statistically significant predictor of the risk for eating disorders and predicted a higher risk; therefore, the first hypothesis was partially confirmed. The second hypothesis stated that perfectionism would mediate the relationship between family factors and the risk of eating disorders. The results of the mediation analysis showed that perfectionism mediated the relationship between paternal rejection and the risk of eating disorders, confirming the hypothesis. Furthermore, the third hypothesis stated that self-esteem would mediate the relationship between family factors and the risk of eating disorders. The mediation analysis confirmed the mediating effect, thus confirming the hypothesis. However, both identified mediations were partial, as the effect of paternal rejection was reduced but remained significant. These results may be useful in shaping interventions and treatment of the psychopathology of eating disorders
Media Coverage of Plagiarism in Croatia in the 21st Century
Cilj je rada istražiti kako su hrvatski mediji pratili slučajeve plagijata vezanih uz politički istaknute osobe. U tu je svrhu metodom analize sadržaja provedeno istraživanje objava dvaju hrvatskih portala različitih perspektiva –portala Index.hr i portala Dnevno.hr. Proučavale su se objave o tri slučaja plagijata politički istaknutih osoba tijekom triju različitih razdoblja. Postavljeno je šest istraživačkih hipoteza, a dobiveni rezultati u potpunosti su opovrgnuli jednu, a potvrdili ostalih pet hipoteza. Plagijat je oduvijek bio jedna od važnijih tema u akademskoj zajednici, ali i u društvu općenito. Riječ je o obliku akademskog nepoštenja koje ima različite pojavnosti. Iako su razlozi plagiranja različiti, iako je također moguće da plagijat bude nehotičan, niti jedno opravdanje u tom kontekstu nije prihvatljivo, stoga postoje upute kako izbjegavati plagijat te računalni algoritmi za otkrivanje plagijata. O tim, kao i ostalim teorijskim aspektima, riječ je u prvom dijelu rada. Kad je riječ o plagijatima, teorija i praksa uvelike se razlikuju. Teorija govori da je riječ o akademskom nepoštenju koje se sankcionira oduzimanjem akademskog stupnja i daje jasne upute što jest plagijat, dok je u praksi često teško utvrditi je li neki tekst uistinu plagiran ili ne. Upravo zato je moguće da takve radnje prođu bez sankcija, pogotovo kada su u pitanju plagijatori koji su na visokim pozicijama u društvu, poput političara. Doprinos je ovoga rada ponajprije u inovativnosti teme pri čemu iz glavnog istraživačkog cilja postaje razvidno ne samo kako analizirani mediji prate plagijate vezane uz politički istaknute osobe, nego i što sve utječe na to praćenje i javnu percepciju plagijata općenito
The Great Northern War (1700-1721) and the Decline of the Political Dominance of the Kingdom of Sweden
oznato je kako se Veliki sjeverni rat odvijao na području Baltika od 1700. do 1721.
godine. U tom sukobu su se Danska, Poljsko-Litavska Unija i Rusko Carstvo udružili protiv
Švedskoga kraljevstva koje je tada bila vodeća vojna sila na području Sjeverne Europe. Sukob
je nastao u pokušaju obuzdavanja moći Švedskoga kraljevstva kojim je tada vladao maloljetni
kralj Karlo XII.. Dodatni motivi koji se spominju kao povod rata bili su povrat starih posjeda
u ruke susjednih država Švedskoga kraljevstva i stjecanje određenih povlastica na Baltiku.
Švedski neprijatelji vjerovali su u brzu pobjedu, podcjenjujući malodobnoga kralja koji je na
početku rata izvojevao velike pobjede. Cijeli tijek rata preokrenuo se na stranu Karlovih
neprijatelja 1709. godine. Tada je u bitci kod Poltave ruski car Petar I. pobjedio švedsku vojsku
i nanio težak poraz vojsci Karla XII.. Tijekom Karlova egzila u Osmanskom Carstvu,
„Nordijskoj ligi“ pridružila se Prusija pod vodstvom Fridrika I. i Engleska na čelu s kraljem
Georgeom I. od Hannovera. Od 1709. do 1721. godine, Švedska je samo gubila svoji teritoriji
i posjede koje su ju činile velesilom, a rat je okončan mirom u Nystadu između Ruskog Carstva
i Švedskog kraljevstva. Tim mirovnim sporazumom Švedsko kraljevstvo odstupa s mjesta
vodeće vojne i političke sile Baltika te na to mjesto konačno dolazi Rusko Carstvo na čelu s
dinastijom Romanov
Odnosi majki i kćeri u suvremenoj američkoj imigrantskoj prozi
Amy Tan is a Chinese American author who made her literary debut by publishing The Joy Luck Club in 1989. The novel consists of sixteen vignettes connected through its characters. Set in San Francisco, the narrative explores relationships between four Chinese American immigrant mothers and four daughters born and raised in the United States. Around three decades later, a Korean American author and singer-songwriter Michelle Zauner published a memoir Crying in H Mart in the memory of her beloved mother. Growing up biracial in Philadelphia and Oregon, she is struggling to accept her complex identity. Dealing with the pain and unexpected loss of her mother, Zauner starts cooking traditional Korean dishes to reconnect with her past and relatives. The Joy Luck Club by Amy Tan and Crying in H Mart by Michelle Zauner are used as a lens through which the struggle of Asian Americans to preserve their heritage while adapting to a new culture is explored and how it affects mother-daughter relationships. By examining these ideologies through food, language, traditional values, and other cultural aspects, the paper aims to depict the struggle to maintain a strong bond between the two generations due to their differences. The broader aim of the paper is to contribute to a better understanding of overcoming generational trauma, pursuing personal aspirations, fulfilling the American Dream, and accepting racial and cultural identity
Emigration of Croats from Bosnia and Herzegovina During Socialist Yugoslavia
U ovome radu analizira se proces iseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine u razdoblju od uspostave socijalističke Jugoslavije 1945. do njezina raspada 1991. Rad pruža objašnjenja pojmova iseljenika i migracija kao podlogu za razumijevanje cjelokupnog ekonomskog i političkog konteksta iseljavanja Hrvata izvan granica Bosne i Hercegovine. Nadalje, rad će prikazati uspostavu gospodarskog i ideološkog sustava Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata, koji je rezultirao pogoršanjem životnih uvjeta za mnoge stanovnike, osobito Hrvate. Također, bit će objašnjeni razlozi nagle promjene migracijske politike Jugoslavije 1960-ih godina, koja je dovela do masovnog iseljavanja stanovništva u potrazi za poslom i boljim životnim uvjetima radom. Zatim će se pružiti opći pregled Bosne i Hercegovine i njezina stanovništva unutar Jugoslavije i objasniti ekonomski, politički i ideološki problemi s kojima su se Hrvati suočavali i koji su ih poticali na iseljavanje. U skladu s tim, rad će iznijeti opsežne brojčane podatke o kretanju stanovništva Bosne i Hercegovine, s posebnim fokusom na stanovništvo hrvatske nacionalnosti koje je najviše bilo pogođeno politikama Jugoslavije. Na kraju, bit će prikazana iskustva hrvatskih iseljenika iz Bosne i Hercegovine s ciljem potkrepljivanja argumentacije izložene u radu
Odnos strategija govorenja i spremnosti na komunikaciju u engleskom i mađarskom kao stranom jeziku
This master's thesis explored the relationship between speaking strategies and willingness to communicate in English and Hungarian as foreign languages and the differences between the two languages. There were differences present in the use of speaking strategies: students of English use self-evaluating as well as synonyms and circumlocutions often, whereas students of Hungarian opt for the use of L1 (first language - Croatian), they are open to receiving help while speaking, and often adjust or approximate their speech. A stronger willingness to communicate is visible with the students of English. There was also a connection between the use of speaking strategies use and willingness to communicate as well as willingness to communicate and the self-perceived importance of being proficient noticed. Students of English also tend to self initiate speech and conversation in English.Rad opisuje istraživanje povezanosti između strategija govorenja i spremnosti na komunikaciju na engleskom i mađarskom kao stranim jezicima te razlike između dvaju jezika. Uočene su razlike u primjeni strategija govorenja: studenti engleskog jezika češće se koriste strategijama samoprocjene i uporabe sinonima ili sličnih izraza, dok se studenti mađarskog koriste prebacivanjem na materinski jezik (hrvatski), otvoreni su za traženje i primanje pomoći pri govorenju te često prilagode ono što žele reći. Jača spremnost na komunikaciju vidljiva je kod studenata engleskog. Također je primijećena i povezanost između uporabe strategija govorenja i spremnosti na komunikaciju te između spremnosti na komunikaciju i samo procijenjene važnosti jezične vještine. Studenti engleskog jezika također češće samostalno govore i razgovaraju na engleskom jeziku
University and Academic Libraries in Croatia
Knjižnice su iznimno važne ustanove za kulturni razvoj svake države. Knjižnice prikupljaju, obrađuju, čuvaju, pripremaju i daju na korištenje tiskanu, grafičku, digitalnu i drugu građu koja korisnicima knjižnica služi za obrazovanje ili za svakodnevni život. Sveučilišne i fakultetske knjižnice svojim službama i uslugama prvenstveno trebaju pružati podršku studentima u njihovom akademskom obrazovanju, a znanstveno-nastavnom osoblju osigurati izvore za znanstvenoistraživački rad. U radu se opisuju pojedine sveučilišne, veleučilišne i fakultetske knjižnice koje djeluju u Hrvatskoj na temelju analize sadržaja njihovih mrežnih stranica. Provedena analiza pokazala je da knjižnice na svojim mrežnim stranicama najčešće objavljuju, tj. navode informacije o lokaciji knjižnice, radnom vremenu knjižnice te pojedinih odjela i knjižničnih službi, informacije o knjižničnom fondu, informacije o prostoru u kojem se nalaze čitaonice i usluge koje se u njima nude, vrste knjižničnih usluga koje knjižnica pruža svojim korisnicima, informacije o programima u kojima knjižnica sudjeluje, informacije o aktivnostima koje organizira, te aktivnosti knjižnice na društvenim mrežama. Većina knjižnica na mrežnim stranicama donosi kratke informacije o prostoru, građi i uslugama, no može se primijetiti kako neke knjižnice ne ažuriraju često mrežne stranice. Vrlo je važno da knjižnice redovitije ažuriraju svoje mrežne stranice kako bi korisnici brzo i lako mogli pronaći sve informacije koje su im potrebne