Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
The Relationship Between Gender Role Conflict, Shame, and Men's Attitudes Toward Seeking Professional Psychological Assistance
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos sukoba rodnih uloga i srama sa stavom o traženju stručne psihološke pomoći kod muškaraca. U ovom je istraživanju sudjelovalo sveukupno 267 sudionika muškog spola raspona dobi od 18 do 60 godina. Korišteni instrumenti u istraživanju bili su sljedeći upitnici: (1) Upitnik o sociodemografskim podacima, (2) Skraćena verzija skale sukoba rodnih uloga, (3) Skala diferencijalnih emocija, te (4) Inventar stava o traženju stručne psihološke pomoći. Rezultati hijerarhijske regresijske analize ukazuju na to kako viša razina sukoba rodnih uloga izravno doprinosi negativnijim stavovima o traženju stručne psihološke pomoći nakon kontrole sociodemografskih karakteristika. Rezultati medijacijske analize ukazuju kako sram ima djelomičan posredujući učinak u odnosu sukoba rodnih uloga i stavova o traženju stručne psihološke pomoći, u smjeru da viša razina sukoba preko više razine srama djelomično doprinosi negativnijem stavu o traženju stručne psihološke pomoći kod muškaraca. Rezultati moderatorske analize ukazuju kako veličina mjesta gdje su sudionici proveli većinu svoga života nema statistički značajan moderatorski učinak u odnosu sukoba rodnih uloga i stavova o traženju stručne psihološke pomoći.The aim of this research was to examine the relationship between gender role conflict and feeling shame with the attitudes toward seeking mental health services among men. The research sample consisted of 267 male participants between 18 and 60 years old.The participants were asked to complete the following questionnaires: (1) Sociodemographic data questionnaire, (2) Gender Role Conflict Scale-Short Form – GRC-SF, (3) DES-IV, (4) Inventory of Attitudes Toward Seeking Mental Health Services – IASMHS. The results of the hierarchical analysis indicate that a higher level of gender role conflict significantly predicts more negative help-seeking attitudes. The following mediation analysis shows that shame has a partial mediating effect in the relationship between gender role conflict and help-seeking. Higher levels of shame results higher levels of gender role conflict and consequently more negative help-seeking attitudes in men. Lastly, moderation analysis indicates that the place where participants spent the most of lives does not have a moderating effect on the relationship between gender role conflicts and help-seeking attitudes
Representations of Girlhood in Zlatarevo Zlato by August Šenoa and Grička vještica by Marija Jurić Zagorka
No full textOvaj rad bavi se analizom prikazivanja identiteta djevojačkoga lika Dore Krupić u romanu Zlatarovo zlato Augusta Šenoe te lika Nere Keglević u romanesknom ciklusu Grička vještica Marije Jurić Zagorke. Djevojaštvo Nere Keglević promatrano je unutar konteksta dvaju romana iz romanesknog ciklusa, Kontesa Nera (1982a) i Malleus maleficarum (1982b). Ta tri romana po svojim obilježjima odgovaraju žanru povijesnog romana; dok roman Zlatarovo zlato tematizira sukob zagrebačkih građana i feudalaca oko Medvedgrada u 16. stoljeću, romani Kontesa Nera i Malleus maleficarum tematiziraju progon vještica u Zagrebu i okolici u 18. stoljeću. Sva tri romana kritički prikazuju hrvatsku aristokraciju i zagrebačko društvo, ali karakterizacija likova u romanu Zlatarovo zlato nije crno-bijela jer u svim društvenim slojevima postoje pozitivni i negativni likovi, dok je najčešća strategija u oblikovanju likova u romanima Kontesa Nera i Malleus maleficarum crno-bijela, odnosno svi su likovi podijeljeni na pozitivne i negativne. Rad se, također, referira na prikaz djevojačkih društvenih odnosa te na ljubavne odnose bilo građanskih djevojaka ili plemkinja
Usporedba prijevoda knjige i titlova na primjeru romana Veliki Gatsby
No full textThe Great Gatsby, written by F. Scott Fitzgerald, has been translated, besides Croatian, into many other languages. The novel also has several movie adaptations. Different types of written text require different translation strategies. The translation of a literary text differs from the translation of subtitles from a movie. The aim of this paper is to analyze and compare the Croatian book translation of The Great Gatsby, published in 2010, and the Croatian subtitles from the movie adaptation of the novel, released in 2013. The chosen excerpts are sorted in tables with their book and subtitle translations, and discussed.F. Scott Fitzgerald autor je romana Veliki Gatsby koji je preveden na mnoge jezike, a jedan od njih je i hrvatski jezik. Roman ima i nekoliko filmskih adaptacija. Postoje različite vrste pisanog teksta koje zahtijevaju različite strategije prevođenja. Cilj je ovoga rada analiza i usporedba hrvatskog prijevoda knjige Veliki Gatsby koji je objavljen 2010. godine i hrvatskih titlova filmske adaptacije romana koja je počela s prikazivanjem 2013. godine. Odabrani dijelovi teksta i njihovi prijevodi raspoređeni su u tablice i analizirani
Construction of Female Identities in the Novels Rogus by Ivana Šojat and Kontesa Nera by Marija Jurić Zagorka
No full textAutorice smještene u književnopovijesna razdoblja moderne i postmodernizma napisale su romane čiju su radnju smjestile u gotovo isti kronološki i povijesni kontekst progona vještica na hrvatskom prostoru tijekom i nakon 1740-ih godina, o kojem se u hrvatskoj književnosti na tako detaljan način nije govorilo do Zagorke i od Zagorke te kao glavne likove romana izabrale ženske likove koji su postali žrtve lova na vještice. U ovom se radu utvrđuju sličnosti i razlike u konstrukciji identiteta ženskih likova u romanima Kontesa Nera Marije Jurić Zagorke i Rogus Ivane Šojat na primjerima likova Nere Keglević i Angeline Pavković. Teorijsko-metodološku osnovu rada u analizi ženskih identiteta pretežno čine teorija Simone de Beauvoir o ulogama žene te narativne figure Gaje Peleša. Analiza je pokazala da su ženski identiteti određeni vlastitim stavovima o progonu vještica i manama suvremenog društva, ženstvenim i muževnim obilježjima koji se demonstriraju u fizičkom izgledu i karakteru, percepcijom ljubavi i braka, tipom vještice koji predstavljaju, muško-ženskim te ženskim odnosima. Navedene su odrednice pronađene u oba romana no ostvaruju se na različite načine. Kontesa Nera, Anica i Angelina suočavaju se s patrijarhalnim pritiskom društva svog vremena i traumama koje postaju žensko obiteljsko nasljeđe, pritom nastojeći izboriti se za vlastite ideje i ciljeve. Konstrukcija ženskih identiteta može ovisiti i o žanru romana, na način da kontesa Nera može slobodnije izražavati svoj otpor prema muškarcima na položajima moći bez većih posljedica, kao reprezentativni primjer Zagorkine junakinje popularnih ljubavno-povijesnih romana, dok se isto ne može zamijetiti na primjeru Anice, čija je priča izgrađena prvenstveno na ovjerenim povijesnim izvorima te stradava poput ostalih žrtava progona vještica. Nera i Angelina do kraja romana proživljavaju transformaciju. Nera prekida čekanje na svog zaštitnika i osvetnika te poput Angeline preuzima odgovornost za suočavanje sa zaprekama u sadašnjosti i razotkrivanje vlastite prošlosti
Protagonisti romana "Mi djeca s kolodvora Zoo" i njihova socijalna i pop-kulturalna pozadina
No full textIn dieser Diplomarbeit wird der Versuch unternommen, den Aufbau und die Funktion der Protagonisten aus dem Roman Wir Kinder vom Bahnhof Zooaufzuzeichnen und deren sozialen und pop-kulturellen Hintergrund zu untersuchen. Ziel der Arbeit ist es, die Protagonisten des Romans aus der Perspektive ihres Umfelds und der sozialen und pop-kulturellen Besonderheiten der Zeit, in der sie lebten, darzustellen. Die Arbeit ist in zwei Teile strukturiert. Im ersten Teil der Arbeit liegt der Schwerpunkt auf den zwei Protagonisten des Romans Wir Kinder vom Bahnhof Zoo, Christiane und Detlef, auf ihren individuellen Hintergründen, Persönlichkeiten und Entwicklungen. Ihre familiären Umstände, ihr Alter, ihre sozialen Beziehungen und ihre persönlichen Erfahrungen werden analysieren, um zu verstehen, wie diese Faktoren ihre Entscheidungen und Handlungen im Roman beeinflussen. Im zweiten Teil wird das soziale Umfeld diskutiert, in dem Christiane und Detlef aufwachsen. Dazu gehört eine vertiefte Auseinandersetzung mit den gesellschaftlichen Strukturen und kulturellen Strömungen im West-Berlin der 1970er und 1980er Jahre. Themen wie Drogenkonsum, Jugendkultur, Subkultur, soziale Ungleichheit, politische Bewegungen und die Berliner Szene werden analysiert.U radu se analiziraju ustroj i funkcija protagonista romana Mi djeca sa kolodvora Zoo s obzirom na socijalnu i pop-kulturnu pozadinu romana. Cilj rada je prikazati protagoniste romana s obzirom na društvene i pop-kulturne posebnosti vremena u kojem su živjeli. Rad se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu rada fokus je na analizi protagonista romana Mi djeca sa kolodvora Zoo, Christiani i Detlefu, odnosno na njihovom socijalnom podrijetlu, osobnostima i razvoju. Njihovi odnosi u obitelji, dob, društveni odnosi i osobna iskustva analiziraju se da bi se shvatio učinak tih čimbenika na njihove odluke i postupke u romanu. U drugom dijelu govori se o društvenom okruženju u kojem Christiane i Detlef odrastaju. To uključuje analizu društvenih struktura i kulturnih trendova u Zapadnom Berlinu 1970-ih i 1980-ih godina. Analiziraju se teme kao što su konzumacija droga, kultura mladih, supkulture, društvena nejednakost, politički pokreti i berlinska pop-kulturalna scena kao bi se s obzirom na taj društveni kontekst ustanovila dokumentaristička funkcija romana Mi djeca s kolodvora Zoo
Black Mirror and Human-Technology Interaction
No full textRad istražuje složen odnos između čovjeka i tehnologije kroz analizu serijala Black Mirror, s fokusom na epizode "Nosedive" (S03, E01), "The Entire History of You" (S01, E03) i "Be Right Back" (S02, E01). Cilj rada je, koristeći odgovarajuće teorijske okvire identificirati i opisati utjecaj tehnologije na pojedinca i društvo. Kroz distopijske prikaze, Black Mirror nudi kritičku refleksiju o načinima na koje tehnologija oblikuje ljudske odnose, identitet i društvene strukture, problematizirajući granice između slobode i kontrole. Epizoda "Nosedive" prikazuje društvo u kojem društvene mreže i ocjene direktno utječu na društveni status, što se analizira kroz, primjerice, Benthamov koncept panoptikuma i Foucalutovog društva nadzora. "The Entire History of You" prikazuje tehnologiju koja bilježi svako sjećanje, otvarajući pitanja o privatnosti, povjerenju i stalnom nadzoru i kontroli što se, između ostalog, može povezati s problematikom društva kontrole Gilles Deleuzea, kao i Lockeovom teorijom sjećanja i identiteta. Epizoda "Be Right Back" analizira pitanje identiteta kroz digitalnu reinkarnaciju preminulih osoba, dovodeći u pitanje autentičnost svijesti i ljudskih odnosa, a analizirana je u kontekstu transhumanističkih i posthumanističkih pristupa i teorija. Svrha rada je pružiti dublji uvid u izazove koje tehnološki napredak predstavlja za društvo, kako kroz prizmu nadzora i kontrole, tako i kroz pitanje ljudske autentičnosti i identiteta u svijetu vođenom tehnologijom. Kroz analizu ovih tema, rad pokušava osvijestiti potencijalne opasnosti koje nekritički tehnološki razvoj može donijeti društvu. Metoda koja je korištena u radu je kvalitativna analiza video sadržaja. Analizirane su tri odabrane epizode iz prvih triju sezone serijala Black Mirror, a interpretacija se temelji na teorijskim okvirima koji uključuju koncepte društva kontrole, kapitalizma nadzora i pitanja privatnosti. Dodatno, rad se osvrće na transhumanistička i posthumanistička promišljanja o identitetu i svijesti, analizirajući kako tehnologija redefinira čovjeka u kontekstu suvremenog tehnološkog društva
Male Witches: Men as Accused in Early Modern Witch Persecutions
No full textJedna od najzanimljivijih, ali i najmisterioznijih pojava u ljudskoj prošlosti, svakako je vjerovanje u postojanje magije i vještica, odnosno čarobnjaka. Diljem svijeta postoje ljudi koji i dalje vjeruju kako vještice uzrokuju određene normalne prirodne nepogode. U ranom srednjem vijeku Katolička Crkva je bila blaga u svom postupanju s čarobnjacima i vješticama. Svećenici su velikim dijelom bili slabo obrazovani i vjerovali su da nepogode i nesreće ne mogu doći same od sebe. Papinstvo u 12. stoljeću odlučuje razviti ustanovu koja je zadužena za progon heretika, odnosno Inkviziciju. Jedan od glavnih pokretača progona vještica bilo je izdavanje knjige Malj za vještice, autora Sprengera i Kramera, koji su napisali knjigu o tome kako bi bilo potrebno progoniti vještice te kako to uspješno raditi i koja pravila slijediti. Jedna od najstrašnijih, ali i najbitnijih predodžbi vezanih uz djelovanje vještica jest sabat, odnosno sastanak s Đavlom. Naime, vjerovalo se kako vještica, bila ona muškarac ili žena, mora sklopiti pakt s Đavlom i pristati na sve uvjete, nakon čega su se na tajnim sastancima svi prisutni pokoravali Đavlu i prepuštali seksu. Što se tiče zemalja u kojima je bilo najviše progona, pri vrhu popisa nalaze se zemlje njemačkoga govornog područja, kao i Engleska, Nizozemska, Švicarska. Muškarci koji su bili optuživani za zločin vještičarenja uglavnom su bili u srodstvu s osumnjičenim ili već osuđenim ženskim vješticama, ali se ne može tvrditi kako su optuživani samo ti muškarci. Muške vještice su uglavnom bili pastiri, klerici i kovači te su pripadali srednjoj klasi i imali obitelj. Muškarci su većinom bili optuživani u skandinavskim zemljama i na Islandu, a vremenom će se pojaviti i koncept vukodlaka u Finskoj, s kojim će se početi povezivati muške vještice. Masovni progoni počinju u 15. stoljeću, ali svoj zamah doživljavaju u 16. stoljeću, ne bi li tijekom 18. stoljeća počeli opadati, a u konačnici i potpuno nestali
Analiza vodećih sustava za strojno prevođenje
No full textDer erste Teil dieser Arbeit beschreibt die Entwicklung der maschinellen Übersetzung und erläutert die grundlegende Terminologie. Außerdem werden die Unterschiede zwischen „maschineller“ und „computerunterstützter Übersetzung“ erwähnt und einzelne maschinelle Übersetzungsmodelle erläutert. Der Grund für den Einsatz maschineller Übersetzung und die Herausforderungen, die solche Systeme mit sich bringen, sind ebenfalls ein wichtiger Teil der Arbeit. Das Ziel ist es herauszufinden, ob maschinelle Übersetzer genauso erfolgreich sind wie Menschen und in welchen Übersetzungsbereichen sie menschlichen Übersetzern gleichwertig, besser oder schlechter gegenüberstehen. Im zweiten Teil der Arbeit erfolgt eine empirische Analyse maschinell übersetzter Texte. Dabei kommen die folgenden Übersetzungssysteme zum Einsatz: Google Translate, DeepL und ChatGPT. Das Korpus der Arbeit besteht aus drei Texten in englischer Sprache, die bereits ins Deutsche übersetzt wurden. Die Modelle und Kriterien, auf denen die maschinelle Übersetzungsanalyse basieren kann, sind unterschiedlich und in dieser Analyse werden die von Kirchhoff et al. gebraucht. Nach der Fehleranalyse wurde festgestellt, dass die maschinellen Übersetzer auf der semantischen Ebene das Niveau der menschlichen Übersetzung erreicht haben, auf morphologischer, syntaktischer oder pragmatischer Ebene jedoch noch weitere Verbesserungen erforderlich sind.Prvi dio ovoga rada opisuje razvoj strojnog prevođenja i u njemu je objašnjenja osnovna terminologija. Spominju se razlike između „strojnog“ i „računalno potpomognutog prevođenja“ i objašnjavaju pojedini modeli strojnog prevođenja. Razlog za korištenje strojnog prevođenja i izazovi koje takvi sustavi nose također su važan dio ovoga rada. Cilj je otkriti jesu li strojni prevoditelji jednako uspješni kao i ljudi te u kojim područjima prevođenja su jednaki, bolji ili lošiji od ljudskih prevoditelja. U drugom dijelu rada izvršena je empirijska analiza strojno prevedenih tekstova. U tu svrhu korišteni su sljedeći strojni prevoditelji: Google Translate, DeepL i ChatGPT. Korpus čine tri teksta na engleskom jeziku koji su već prevedeni na njemački. Treba napomenuti kako modeli i kriteriji na kojima se može temeljiti analiza strojnog prevođenja mogu biti različiti, a u ovoj analizi korišten je model od Kirchhoff et al. Nakon analize pogrešaka utvrđeno je kako su strojni prevoditelji dosegli razinu ljudskog prijevoda na semantičkoj razini, no potrebna su daljnja poboljšanja na morfološkoj, sintaktičkoj i pragmatičkoj razini
Warfare in Medieval Europe
No full textU radu se pruža opći pregled srednjovjekovnog ratovanja u Europi. Budući da mnogi smatraju kako je srednjovjekovno ratovanje obilježilo korištenje konjaništva, a neki ga i nazivaju „dobom konjaništva“, prvotno se istražuje kada konjaništvo uopće ulazi u širu uporabu. Uviđa se da su barbarski i stepski narodi s kojima su ratovali Rimljani uveliko koristili konjaništvo. Ovi narodi koristeći konjaništvo uspijevaju Rimu nanositi teške poraze, pogotovo u stoljećima pred pad Zapadnog Rimskog Carstva. Zatim, u periodu karolinške Franačke čini se da se konjaništvo razvija, a uz konjaništvo potencijalno i institucija feudalizma. Istražuje se teorija njemačkog povjesničara Heinricha Brunnera koji povezuje sekularizaciju crkvenih posjeda koje provodi Karlo Martel s potrebama troškova opremanja i održavanja konjaništva. Na Brunnerovu teoriju nadograđuje američki povjesničar Lynn White koji stvaranje feudalizma vidi u izumu stremena koji bi prema Whiteu tada revolucionirao način ratovanja tako što bi olakšao ratniku zadavanje udarca na konju. Naravno ratovanje u srednjem vijeku ne bi bilo potpuno bez viteza stoga se istražuje nastanak i porijeklo viteštva, ceremonije te neke nedoumice u vezi statusa viteza. Nadalje, pruža se pregled razlika u korištenju konjaništva i pješaštva u bitci. Povezuje se utjecaj učenja djela De Re Militari na taktike i strategiju srednjovjekovnih zapovjednika gdje se uviđa na njihovu opreznost u stupanju u bitke, ali i opreznost u općenitom vođenju ratova. Naposljetku, obrađuje se širenje utvrda u srednjem vijeku što dovodi i do vrlo učestalih opsada pa se stoga prikazuje kako bi izgledala tipična opsada, kakvi bi problemi postojali tijekom opsade i koji su se opsadni strojevi koristili
Comparison of CSS and XSL for Displaying XML Documents
No full textU ovom radu analiziraju se različiti pristupi stiliziranju i transformiranju XML dokumenata putem CSS-a (Cascading Style Sheets) i XSL-a (eXtensible Stylesheet Language). XML, koji se pojavio 1998. godine, postao je ključan za pohranu i razmjenu podataka na webu, no mrežni preglednici u početku nisu mogli prikazivati XML dokumente osim kao obične tekstualne zapise. Kao privremeno rješenje, CSS je korišten za stiliziranje XML dokumenata, ali budući da je CSS izvorno razvijen za rad s HTML-om, nedostajale su mu mogućnosti potrebne za rad s XML-om, osobito u kontekstu transformacija. Kako bi se taj problem riješio, W3C je razvio XSL, alat koji omogućuje ne samo stiliziranje nego i transformaciju XML dokumenata u različite formate. Ovaj rad detaljno razmatra povijest i razvoj XML-a, CSS-a i XSL-a te pruža pregled njihovih ključnih značajki uz primjere iz prakse. Poseban fokus stavljen je na usporedbu CSS-a i XSL-a te njihove prednosti i nedostatke u radu s XML dokumentima. Na kraju rada, na temelju provedene analize, donose se zaključci o optimalnoj primjeni CSS-a i/ili XSL-a, ovisno o specifičnim potrebama i ciljevima u radu s XML-om