Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
The Relationship Between Musical Engagement and Social Intelligence in Adolescents
Adolescencija dolazi od latinske riječi adolescere, što znači rasti prema zrelosti, označava period između djetinjstva i odrasle dobi. Ponajviše se odlikuje promjenama na emocionalnom i kognitiv-nom planu te dolazi do psihološkog sazrijevanja tijekom kojeg osoba traži svoj identitet. Raste spo-sobnost apstraktnog i logičkog mišljenja, rastu kapaciteti obrade informacija kao i razumijevanje pojava iz fizičkog i socijalnog svijeta. Događa se tzv. „intelektualni skok“. Socijalna inteligencija uključuje kogniciju, konvergentnu i divergentnu produkciju, pamćenje i evaluaciju sadržaja pona-šanja. Ti se sadržaji sastoje od neverbalnih informacija o društvenim interakcijama koje omogućuju zaključivanje o mislima, željama, osjećajima, raspoloženjima, namjerama i postupcima drugih oso-ba, ali i nas samih. Sastoji se od socijalne svjesnosti i socijalne spretnosti. Socijalna se svjesnost odnosi na osjećaj za tuđe unutrašnje stanje, razumijevanje osjećanja i misli te osobe i „hvata-nje“ složenih socijalnih situacija, a obuhvaća: primarnu empatiju, prilagođavanje, empatičku točnost i socijalnu kogniciju. Empatija se općenito pojačava s godinama života pa tako se i kroz adolescenciju u mladima razvija sve veća empatičnost. Socijalna spretnost nadovezuje se na soci-jalnu svjesnost kako bi omogućila glatku i djelotvornu interakciju, a obuhvaća: glatku interakciju na neverbalnom nivou, zatim uspješno predstavljanje sebe, oblikovanje ishoda socijalnih interakci-ja te naposljetku brigu o potrebama drugih i odgovarajuće akcije. Disemija je naziv za nedostatak vještog čitanja neverbalnih znakova koji omogućuju glatku komunikaciju i samim time neadekvat-no reagiranje na njih. Briga i osjećaj za tuđe potrebe temeljeni su na empatiji, a ona je ključna za socijalnu inteligenciju te čini najveći dio nje. Glazba ima velik fiziološki utjecaj na emocije, mozak i vegetativni živčani sustav te uvelike povećava sinaptičku plastičnost mozga, a taj pozitivan učinak traje dugo kod osoba koje su aktivno uključene u proces učenja i izvođenja glazbe. Glazbeni anga-žman može podrazumijevati grupno muziciranje i/ili individualno glazbeno podučavanje, stoga su i socijalni ishodi različiti. Grupno muziciranje može pridonijeti disciplini, timskom radu, osjećaju postignuća, samopouzdanju, osjećaju pripadanja, odgovornosti, samoizražavanju, doživljaju isku-stva nastupa te povećanju samopoštovanja, socijalnoga razvoja i uživanja. Glazba ima jak utjecaj na razini društvene skupine omogućujući specifičnu komunikaciju posredne semantike. Slušanje glazbe jedan je od prvih triju izbora mladih prilikom odabira aktivnosti za provođenje slobodnog vremena, a količina provedenog vremena uz glazbu potvrđuje važnost glazbe u životu mladih. Glazba pruža brojne načine za izražavanje emocionalnih stanja i služi kao alat za gradnju identiteta pojedinca jer upravo kroz emocije koja glazba pobuđuje pojedinac može bolje upoznati sebe. Važ-no komunikacijsko sredstvo među mladim ljudima upravo je glazba, a ona koja se koristi kao e-mocionalna regulatorna strategija pomaže adolescentima regulirati svoje raspoloženje i izražava njihove pozitivne i negativne osjećaje u osobnom i društvenom kontekstu. Glazba se smatra druš-tvenom koristi pomoću koje adolescenti sklapaju prijateljstva, održavaju odnose i unaprjeđuju druš-tvene i životne vještine. Ona je mladima jedna od najčešćih tema za razgovor i ima značajnu ulogu u formiranju prijateljstava i romantičnih veza, jer predstavlja važnu stavku vlastitog socijalnog i-dentiteta
Jezik oglasa na primjeru tekstova u ilustriranom kalendaru Essegger Bote (1890. - 1915.)
In dieser Abschlussarbeit wird die Sprache der Werbung anhand von Werbetexten im illustrierten Kalender Essegger Bote analysiert. Zuerst beginnt die Arbeit mit einer Einführung, welche über die Ziele und Themen der Arbeit berichtet. Da Osijek seit Jahrhunderten als ein mehrkulturelles Zentrum gilt, wird im Hauptteil der Arbeit der historische Hintergrund der Stadt Osijek und des illustrierten Kalenders Essegger Bote aufgebracht und erklärt. Weiter im Hauptteil werden die Begriffe Werbung und Werbetexte definiert, um zu zeigen, wie man für ein Produkt werben kann. Als Methode verwendet diese Arbeit Stephan Steins Strategien der Vertextung in Werbetexten, um zu zeigen, wie die Informations- und Appellfunktion, mit weiteren Teilhandlungen und Zusatzhandlungen, in der Werbung realisiert werden. In der Analyse wird die Werbung bildlich gezeigt, aber nur der Werbetext wird analysiert. Die Analyse anhand von sechs Werbetexten aus dem illustrierten Kalender Essegger Bote hat gezeigt, dass in allen analysierten Werbetexten die Informationsfunktion und deren Teil- und Zusatzhandlungen erfüllt sind. Die analysierten Werbetexte zeigten bei der Appellfunktion, dass nicht alle Teil- und Zusatzhandlungen erfüllt sind, aber dennoch nutzen sie andere Handlungen, um jemandem etwas zu verkaufen. Am Ende werden alle Teile dieser Arbeit in der Schlussfolgerung zusammengebracht und sie endet mit dem Literaturverzeichnis
Gamification in Education
U odgoju i obrazovanju sve je češći trend primjene igara ili nekih elemenata igara za ostvarivanje obrazovnih ishoda i ciljeva. Igrifikacija u odgoju i obrazovanju uključuje primjenu mehanike, priče, estetike i tehnike igre u kontekstu u kojemu se igra inače ne događa za poboljšanje angažmana, motivacije, suradnje i kritičkog razmišljanja kod učenika, posebice adolescenata. U ovom radu prikazane su razne spoznaje, teorije i istraživanja u okviru igrifikacije općenito i igrifikacije u odgoju i obrazovanju za poboljšanje prakse i primjene igara u sklopu učenja i poučavanja
Personality and Culture
Ličnost objašnjava konzistentne obrasce osjećaja i ponašanja pojedinca, a kultura predstavlja sustav vrijednosti unutar kojega se razvijaju uvjerenja, norme i stavovi. Odnos ličnosti i kulture je kompleksan i dinamičan, stoga postoje pristupi proučavanju njihova odnosa. Pristup kulturalne psihologije ističe neodvojivost kulture i ličnosti te kako bez jednoga drugo ne postoji. S druge strane, međukulturalni pristup naglašava univerzalnost osobina ličnosti između kultura. Pri proučavanju odnosa kulture i ličnosti važno je razlikovati sljedeće kulturne dimenzije: (a) raspon moći, (b) izbjegavanje nesigurnosti, (c) maskulinitet nasuprot feminitetu te (d) individualizam nasuprot kolektivizmu. Štoviše, individualizam i kolektivizam predstavljaju najpoznatiju kulturalnu razliku. Naime, međukulturalnim istraživanjima osobina ličnosti u individualističkim i kolektivističkim kulturama utvrđene su više razine otvorenosti u individualističkim kulturama. U okviru međukulturalnih istraživanja ličnosti posebno se ističu emski i etski pristup. Isto tako, provedena međukulturalna istraživanja osobina ličnosti ukazala su na univerzalnost osobina ličnosti petfaktorskog modela. Nadalje, utvrđene su i spolne razlike u osobinama ličnosti. Utvrđeno je kako žene postižu više rezultate na neuroticizmu, savjesnosti i ugodnosti u odnosu na muškarce koji postižu više rezultate na ekstraverziji i otvorenosti. Međutim, međukulturalna istraživanja promjena u osobinama ličnosti s dobi ukazuju na slične promjene u različitim kulturama, pri čemu ugodnost i savjesnost rastu s dobi, a ekstraverzija i otvorenost se smanjuju. Dakle, promjene s dobi su univerzalne. U ovome radu predstavit će se pregled dosadašnjih pristupa i istraživanja odnosa ličnosti i kulture
Determinants and Mechanisms of Mate Selection Among Men and Women
U ovom radu raspravlja se o odrednicama i mehanizmima izbora partnera kod muškaraca i žena te se opisuju različite teorije i istraživanja. Spomenute teorije su teorija međuzavisnosti i teorija privrženosti koja naglašava važnost različitih vrsta privrženosti u kontekstu izbora partnera. Istaknuta je Darwinova teorija spolnog odabira kojom se objašnjava kako unutarspolni i međuspolni odabir oblikuje preferencije u odabiru partnera. Uz to, objašnjena je teorija roditeljskog ulaganja prema kojoj spolne razlike u roditeljskom ulaganju igraju važnu ulogu u seksualnim preferencijama. Nadalje, spremnost na seksualne odnose bez emocionalne uključenosti usko vezano uz konstrukt socioseksualnosti, također je bitan faktor u dinamici odnosa te varira među pojedincima. Pažnja je posebice posvećena razlikama u preferenciji odabira partnera između muškaraca i žena, pri čemu je ženama bitniji socijalni i financijski status muškaraca, a muškarci stavljaju veći fokus na fizičke odrednice kod žena. Nadalje, objašnjeno je kako menstrualni ciklus igra bitnu ulogu u percepciji ženske privlačnosti kod muškaraca te kako muškarci smatraju privlačnijima žene koje su u plodnoj fazi ciklusa. Zaključno, spomenute teorije i istraživanja u ovom radu objašnjavaju kako su spolni odabir i seksualne preferencije oblikovane interakcijama psiholoških, bioloških i socijalnih faktora, pri čemu su muške i ženske preferencije različite na temelju evolucijskih, socioseksualnih i reproduktivnih čimbenika
Izazovi znanstvenog i tehničkog prevođenja na primjeru prijevoda znanstvenog članka iz znanstvenog polja strojarstva
This master's thesis covers the translation theory regarding the scientific and technical translation and examines its practices on a real-life example of academic writing. This thesis discusses translation theory/ies regarding translation in general, but it increases its focus later on scientific and technical translation with an aim to contextualise the means of translating scientific and technical texts. In regards to scientific and technical translation, it is important to look at the style and discourse, purpose, and target readers of this type of translation. In the practical part of the following chapters, we analyse the source text’s structure and language, which will be of benefit for the next chapter where the translation problems are analysed and multiple solutions are proposed. The aim of the practical part of this master's thesis is to test some of the theories that translation studies proposes to aid scientific and technical translation.Ovaj diplomski rad bavi se teorijom znanstvenog i tehničkog prevođenja te ispituje praksu teorije na stvarnom primjeru znanstvenog rada. Ovaj rad raspravlja o znanosti o prevođenju općenito, ali kasnije skreće jaču pažnju znanstvenom i tehničkom prevođenju kako bi se kontekstualiziralo načine prevođenja znanstvenih i tehničkih tekstova. U kontekstu znanstvenog i tehničkog prevođenja važno je razmotriti stil i jezik, cilj i potencijalnu publiku ove grane prevođenja. Praktični dio ovog rada analizira strukturu i jezik izvornog teksta, što je od velike koristi za dio rada koji analizira prijevodne probleme i predlaže različita prijevodna rješenja. Cilj ovog dijela rada je testirati teorije znanosti o prevođenju koje nude pomoć pri znanstvenom i tehničkom prevođenju
Professional Training of Librarians in the Field of Heritage Preservation in Croatia
Cilj ovoga rada je pružiti uvid u mogućnosti stručnog usavršavanja knjižničara u pogledu zaštite knjižnične građe i provođenja istog u kontekstu Republike Hrvatske. Zaštita knjižnične građe obuhvaća sva pitanja financijske, pravne i administrativne prirode, kao i metode, tehnike i postupke kojima se nastoji zaštititi građa. Stručno osposobljavanje knjižničara za obavljanje poslova zaštite knjižnične građe izuzetno je važno, ne samo zbog razvijanja osobnih kompetencija potrebnih za posao knjižničara, već i zbog stalne potrebe za zaštitom knjižnične građe od raznih štetnih utjecaja. Kako bi zaštita knjižnične građe bila svrhovita i učinkovita njome je moguće upravljati u skladu sa sveobuhvatnim modelom upravljanja zaštitom pisane baštine te je radu stavljen naglasak na edukativni aspekt navedenog modela. Važnost edukativnog aspekta se očituje u potrebi za obrazovanim osobljem koje znanja o zaštiti knjižnične građe primjenjuje pri svakodnevnom rukovanju istom, ali ih i na primjeren način može prenijeti korisnicima. Knjižničari u Republici Hrvatskoj, osim tijekom visokoškolskog obrazovanja, se za znanja vezana za zaštitu knjižnične građe mogu stručno osposobljavati u sklopu Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara (CSSU). CSSU omogućava pohađanje tečajeva kojima knjižničari, informacijski stručnjaci, studenti i ostali zainteresirani mogu obogatiti postojeća znanja iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti te je moguće pronaći tečajeve vezane za područje zaštite knjižnične građe i kulturne baštine. Uključivanjem edukativnih sadržaja iz područja zaštite knjižnične građe u rad CSSU-a moguće je potaknuti svijest o važnosti zaštite kod samog osoblja u hrvatskim knjižnicama kao i svijest o važnosti razvijanja dodatnih vještina u tom području
Gender Differences in Nonverbal Communication Patterns
Nonverbal communication plays an important role in human interaction and it gives us deeper understanding of other peoples’ intentions and emotions. Each person has its own unique way of nonverbally showing emotions, transferring information and sending messages. It depends on many different aspects, such as age, circumstances, context and, of course, gender. Defining gender as a social construct establishes a basis for understanding nonverbal communication patterns. People tend to add to stereotypization by analysing how people behave and whether these behaviours are in the line with gender norms. This can happen both consciously and subconsciously. Researches have shown that there are many gender differences in nonverbal behaviour, such as differences in smiling (Halberstadt, Hayes & Pike, 1988), eye contact and gazing (Swaab & Swaab, 2009), interpersonal distance (Prabhu, 2010), touch (Mayo & Henley, 2012), body orientation (Hall, 1984), gesture (Saucier & Elias, 2001), posture (Hall, 1984) and vocalics (Keeley-Dyreson, Bailey & Burgoon, 1991). This study emphasizes the importance of recognizing gendered patterns, as well as reducing misinterpretations and challenging stereotypes, in order to improve interpersonal communication. Developing the ability to be aware of our own nonverbal behaviour and trying to eliminate potential prejudices that we can develop when interpreting others, can lead us to work towards equal and inclusive interactions
The Importance of Emotional Development in Early Education
Rani odgoj i rano djetinjstvo nedvojbeno predstavljaju jedno od najbitnijih razdoblja u razvoju djeteta, a osobito je važno istaknuti značajnost koju imaju emocionalne kompetencije u tom razdoblju dječjeg razvoja. Naime, djeca već od samog rođenja pokazuju svoje emocije, uče ih raspoznati kod drugih ljudi, a kroz interakciju s drugim ljudima nastoje kontrolirati svoje te prepoznaju tuđe emocije. Vještina upravljanja svojim i tuđim emocijama poboljšava socijalne interakcije i kontakte pojedinca sa drugim ljudima te pruža mogućnost empatičnog i altruističnog načina ophođenja prema drugima. U procesu poticanja, odnosno razvijanju emocionalne kompetencije kod djece, veliku ulogu i važnost imaju roditelji jer su oni primarni odgojni čimbenik. Osim roditelja kao primarnih odgojnih čimbenika, veliku ulogu imaju i sekundarni odgojni čimbenici, a to su škola, ostali odgojitelji, vršnjaci i cijelo društvu u kojemu dijete živi i odrasta. Emocije imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu svakog pojedinca iz razloga što u raznim situacijama, svjesno ili nesvjesno, određuju naše ponašanje. Osvješćivanje emocija prvi je korak ako želimo poboljšati svoje, kao i djetetove socijalne i emocionalne kompetencije. Stoga je od izuzetne važnosti da primarna obitelj, to jest roditelji i svi ostali članovi iz djetetove okoline sudjeluju u poticanju učenja emocionalne kompetencije djeteta. Odrasli djeci predstavljaju model ponašanja učenjem i poticanjem svojih emocionalnih vještina, opažanje i regulacijom vlastitih emocija i poticanjem sposobnosti identifikacije. U ovom teorijskom radu promišlja se o ulozi roditelja u poticanju emocionalne kompetencije djece. Važnu ulogu tijekom procesa odgoja djece i poticanju emocionalne kompetencije, osim roditelja, imaju odgojitelji, vršnjaci, odgojne ustanove (vrtić i škola), djetetova okolina, kao i njihova osviještenost o važnosti razvoja emocionalne kompetencije u ranom odgoju djeteta.Early childhood education and early childhood undoubtedly represent one of the most important periods in a child's development, and it is especially important to emphasize the importance of emotional competencies in this period of child development. Namely, children show their emotions from the very birth, learn to recognize them in other people, and through interaction with other people, they try to control their own and recognize other people's emotions. The ability to manage one's own and others' emotions improves an individual's social interactions and contacts with other people and provides the possibility of an empathetic and altruistic way of dealing with others. In the process of encouraging, i.e. developing emotional competence in children, parents have a great role and importance because they are the primary educational factor. In addition to parents as primary educational factors, secondary educational factors also play a major role, such as school, other educators, peers and the entire society in which the child lives and grows up. Emotions play an important role in the everyday life of every individual because in various situations, consciously or unconsciously, they determine our behavior. Becoming aware of emotions is the first step if we want to improve our own and the child's social and emotional competencies. Therefore, it is extremely important that the primary family, i.e. parents and all other members of the child's environment, participate in encouraging the learning of the child's emotional competence. Adults present a model of behavior to children by learning and encouraging their emotional skills, observing and regulating their own emotions and stimulating the ability to identify. This theoretical paper reflects on the role of parents in encouraging children's emotional competence. An important role during the process of raising children and encouraging emotional competence, in addition to parents, is played by educators, peers, educational institutions (kindergarten and school), the child's environment, as well as their awareness of the importance of developing emotional competence in early childhood education
Muškarci koji pišu o ženama: Internalizirana mizoginija i objektifikacija žena u medijima
Depiction of women in popular media has always been a prevalent topic of discussion. Inadequate and unfavourable depictions of women have been widely seen as having negative consequences and being misogynistic. Often, these depictions are produced by men in media spaces. John Green’s Looking for Alaska (2005), Luc Besson’s The Fifth Element (1997) and Anna (2019), David Ayer’s Suicide Squad (2016), and Yorgos Lanthimos’ Poor Thing (2023) fall into the category of women written by men in literature and film. Women characters in the afore-mentioned selected works fall into several tropes and stereotypes that have been considered as having had a negative impact on the depiction of women in media. These stereotypes and tropes are: the “Manic Pixie Dream Girl,” the “Pick-me Girl” the “born sexy yesterday” trope, and the femme fatale. The aim of this thesis is to explore these women characters in the works written by men and the ways in which they exploit the female characters in their stories, as well as to showcase what is behind the selected tropes and how they can negatively impact women