Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Samo je promjena stalna : Tropi i arhetipi iz narodnih priča u suvremenoj animaciji
There is a wide range of theoretical and semantic definitions of the term folklore, but generally it can be defined as a set of traditional beliefs that are transmitted orally in a given culture. As such, folklore plays a crucial role in preserving cultural and social identity. As part of a wider meaning-making system, it has gained importance among people who engage in practices that ensure its continuous existence. Historically, folkloristics has utilized communal practice as an essential part of cultural preservation, inevitably producing an image of folklore as an ever-evolving phenomenon. Contemporary folkloric studies have continued this tradition through the development of classification systems that examine the possibilities of folkloric existence. Following this tradition, the paper will portray the importance of folklore in contemporary animated works by analyzing three animated films and one series: The Legend of Hei (2019), Revolutionary Girl Utena (1997), Princes and Princesses (2000), and The Magician’s Hat (1990), in order to show that the motif of change is a fundamental aspect of folklore in various cultures
Codes of Transcendence, Identity, and Alterity: Elements of Karl Jaspers' Philosophy of Existence
Pojam transcendencije prisutan je u filozofiji još od antike, te je njegovo značenje kroz čitavu povijest filozofije uvijek bilo na različite načine tumačeno. Karl Jaspers je transcendenciju tumačio, između ostalog, kao „sveobuhvatni bitak koji izmiče pojmovnim određenjima“ i kao ono „obuhvatno“ u vidu Jaspersova pojma rascjepa subjekta i objekta. Jaspersovo je shvaćanje kako transcendencija čovjeku progovara kroz svojevrsne „šifre“, dok je metafiziku odredio kao „pismo“ tih istih šifri. Jaspers progovara i o čovjeku te smatra kako on može biti tumačen kao „predmet istraživanja“, ali i kao „nepredmetna sloboda“, a na vrhuncu te slobode čovjek prema Jaspersu postaje svjestan kao „darovanim od transcendencije“. Jaspers progovara i o drugim aspektima čovjeka poput njegove konačnosti, nedovršivosti i vjere koji su također usko povezani sa slobodom i transcendencijom. U njegovoj je filozofiji prisutno i svojevrsno poimanje „drugosti“, i to u vidu određenja pojedinca kao „povijesnog“ i „nezastupljivog“, te jednakosti koja se nalazi „u onoj dubini“, gdje svako posjeduje mogućnost „pomoću slobode ćudorednim životom“ dosegnuti transcendenciju ili Boga. Pojedinu egzistenciju i „drugoga“ veže aspekt komunikacije, u kojem se prema Jaspersu na određen način postiže i svojevrsna „svrha filozofije“
Jezik suvremenih mađarskih medija
A szakdolgozat a horvátországi magyar nyelvű kortárs média nyelvi jellemzőivel foglalkozik. A téma kifejtése során az elméleti keret megadása, illetve a Horvátországban megjelenő kisebbségi médiaformák bemutatást követően kerül sor a HRT–HR adón rendszeres jelleggel sugárzott magyar nyelvű rádióadások tartalom és nyelvi elemzésére
The Relationship Between School Climate, Coping Strategies, and Well-Being
Mnoga istraživanja naglašavaju važnost škole u promicanju dobrobiti učenika. Stoga, ovo istraživanje je provedeno u svrhu otkrivanja odnosa školske klime, strategija suočavanja sa stresom i dobrobiti. Navedeni čimbenici ispitani su kod učenika drugih razreda srednjih škola u Osijeku i Vinkovcima. Dakle, ispitivane su povezanosti percepcije školske klime, dobrobit učenika te strategije suočavanja usmjerene na problem, usmjerene na emocije i suočavanje izbjegavanjem. Također, ispitana je mogućnost predviđanja dobrobiti na temelju školske klime i strategija suočavanja. U istraživanju je sudjelovalo 318 ispitanika. Za provedbu istraživanja korištena je platforma SurveyMonkey pomoću koje su sudionici ispunjavali upitnike vezane uz školsku klimu, strategije suočavanja i vlastitu dobrobit. Dobiveni rezultati su ukazali na pozitivnu povezanost između školske klime, strategija suočavanja usmjerenih na problem i emocije te dobrobiti. Povezanost između školske klime, dobrobiti i suočavanja izbjegavanjem nije pronađena. Također, analiza je pokazala da su školska klima i suočavanje usmjereno na problem pozitivni prediktori dobrobiti kod učenika, dok pomoću suočavanja usmjerenog na emocije i suočavanja izbjegavanjem nije moguće predvidjeti dobrobit. Važnost ovih rezultata nalazi se u organizaciji povoljne školske klime za učenike i zaposlenike te usmjeravanju u učenju o adekvatnijim načinima suočavanja sa stresnim situacijama kako bi se promicala dobrobit učenika.Many studies emphasize the importance of the school in promoting the well-being of students. Therefore, this research was conducted to discover the relationship between school climate, coping strategies and well-being. The mentioned factors were examined among students of second grades of high schools in Osijek and Vinkovci. Therefore, the connections between the perception of the school climate, student well-being, and problem-focused, emotion-focused, and avoidance coping strategies were examined. Also, the possibility of predicting well-being based on school climate and coping strategies was examined. 318 respondents participated in the research. The SurveyMonkey platform was used to conduct the research, where the participants filled out questionnaires related to the school climate, coping strategies and their own well-being. The results indicated a positive connection between school climate, coping strategies focused on problems and emotions, and well-being. Associations between school climate, well-being and avoidant coping were not found. Also, the analysis showed that school climate and problem-focused coping are positive predictors of well-being among students, while emotion-focused coping and avoidant coping cannot predict well-being. These results are important in the organization of a favorable school climate for students and employees, as well as guidance and learning about more adequate ways of dealing with stressful situations in order to promote the well-being of students
Breaking the Glass Ceiling: Is the Presence of Women in Leadership Positions Sufficient?
Iako danas svjedočimo sve većem razvitku društva, neki oblici diskriminacije i dalje su prisutni u velikoj većini društava. U ovome radu fokus će biti na diskriminaciji na radnom mjestu koja se prvenstveno odnosi na žene. Riječ je o takozvanom fenomenu staklenog stropa, koji predstavlja gornju granicu u hijerarhijskom napredovanju žene, iznad koje je nemoguće napredovati unatoč kvalificiranosti i ambicijama osobe. Dakle, bez obzira na znanje, kvalificiranost i sposobnosti, ženama je onemogućeno napredovati do najviših funkcija ukoliko se za isto mjesto bori i muškarac, a ukoliko im se i pruži prilika potrebno je značajno više truda i vremena. Položaj žena na radnom mjestu aktualna je tema, a iako se taj položaj posljednjih godina popravlja, i dalje su prisutne predrasude koje ženama otežavaju razvijanje i napredovanje poslovne karijere. U prvom dijelu ovoga rada govori se nešto više o samom pojmu rukovođenja, opisan je i pojam rukovoditelja, te su navedene razlike između muškog i ženskog stila vođenja. Nadalje, u drugom dijelu rada fokus se stavlja na žene, njihove karakteristike kada je u pitanju menadžment, ali i njihovu zastupljenost na rukovodećim pozicijama, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. U trećem i posljednjem dijelu rada, opisuju se fenomen staklenog stropa i načini njegova suzbijanja, kao i karijerne prepreke s kojima se žene susreću
Seven Deadly Sins in Slavonian Pre-Illyrian Movement Sermons
U diplomskom je radu predmetom istraživanja tematski aspekt slavonskih propovjednih tekstova 18. stoljeća. Analiza je usredotočena na tematiziranje smrtnih grijeha (oholost, škrtost, zavist, srdžba, bludnost, neumjerenost u jelu i piću, lijenost). Tema je istražena na odabranim predlošcima propovijedi četvorice slavonskih autora iz 18. stoljeća: Emerika Pavića, Đure Rapića, Bernardina Leakovića i Aleksandra Tomikovića. Usmjereno čitanje i analiza pokazali su da je tema smrtnih grijeha značajno zastupljena u propovijedima, ponajviše u onima Đure Rapića, u čijoj se zbirci „Svakomu po malo“ (1762.) u gotovo polovici propovijedi tematizira jedan ili više smrtnih grijeha. Istraživanje je, također, dovelo i do zaključka da se kroz značajnu zastupljenost tematiziranja smrtnih grijeha potvrđuje moralno-didaktična narav propovijedi kao jednog od pojavnih oblika crkvene književnosti, a svijest o žanru, namjeni teksta koji će biti govoren – i to autorovim suvremenicima – ogleda se u usmjerenosti na interakciju između propovjednika i publike, uz naglašavanje emocionalnoga dojma. U izravnom obraćanju recipijentu-grešniku slavonski su mu autori jasno poručili – izbjegavaj smrtne grijehe
Marriage in the Middle Ages
Brak u srednjem vijeku temeljio se na antičkim i ranokršćanskim predodžbama te rimskim i germanskim svjetovnim običajima koje je Crkva uredila brojnim propisima. Roditelji i rodbina dogovarali su brakove u ime buduće nevjeste i mladoženje koji uglavnom nisu imali slobodu odlučivanja o izboru bračnog partnera. Osobni interesi i korist te veličina miraza bili su glavni kriteriji prema kojima su se sklapali bračni ugovori. Podložni položaj žena u srednjovjekovnom društvu preslikali su se na bračni život i prava. Ipak, žene su imale apsolutnu moć u poslovima kućanstva, a u razvijenom srednjem vijeku razvojem gradova i trgovine žene su počele raditi poslove koji su im mogli donijeti vlastite prihode i imovinu. Ceremonija vjenčanja isprva je bila svjetovni događaj, ali su svećenici od 12. stoljeća počeli davati blagoslov, utvrđivati stupanj krvnog srodstva i prisutnost obostranog pristanka budućeg bračnog para čime su svjetovni i obiteljski običaji pronašli mjesto u liturgiji. Svadbena veselja obično su se održavala u mladoženjinoj kući ili kući njegovih roditelja gdje se uz gozbu, razne običaje i rituale slavila novonastala zajednica. Iako je brak trebao biti sredstvo kontroliranja spolnosti, Crkva je zagovarala suzdržavanje od spolnih odnosa bračnog para. Suradnja supružnika bila je ključna radi osiguravanja imovine, zaštite interesa djeca, ali i preživljavanja. Brak je prema Crkvi bio neraskidiv, ali razvod je bio moguć u slučaju da je žena počinila preljub, ako se utvrdilo da su supružnici bliski rođaci, ako je prilikom sklapanja izostao obostrani pristanak ili se brak nije konzumirao. Ponovni brakovi nakon razvoda u očima Crkve bili su manje prihvatljiviji od ponovnih brakova nakon smrti jednog od supružnika, ali ipak udovički život bio je hvaljen jer je Crkva mogla dobiti imovinu udovice ili udovca nakon njihove smrti
Merkmale der kafkaesken Erzählweise in Kafkas Prosasammlung "Betrachtung"
Diese Arbeit will herausfinden, ob das, was man heute unter dem Begriff „kafkaesk“ versteht, erst in Kafkas Mittel- und Spätwerk entstanden ist oder ist es schon im Frühwerk zu finden. Zuerst stellt die Arbeit Kafkas Leben und Werk sowie seine Schaffensphasen vor. Danach wird auf seine Wichtigkeit sowohl in der Weltliteratur als auch in der Populärkultur hingewiesen und der Begriff kafkaesk erläutert. In der darauf folgenden Analyse werden die kafkaesken Merkmale anhand des Romans Der Prozess, eines der berühmtesten Werke von Kafka festgestellt und in einer Tabelle zusammengefasst. Danach analysiert man ausgewählte Werke aus der Sammlung Betrachtung, um festzustellen, ob dieselben Merkmale auch im Frühwerk schon vorhanden sind. Die durchgeführte Analyse lässt darauf schließen, dass die inhaltlichen Merkmale der kafkaesken Erzählweise im Frühwerk schon vorhanden sind, jedoch nicht so ausgeprägt oder entwickelt wie in späteren Werken. Die Merkmale, die sich auf Stil und Sprache beziehen, sind nur in einigen Texten vorhanden und werden folglich erst in den späteren Werken entwickelt.U radu se proučava je li književno-kulturna pojava koja se opisuje pridjevom „kafkijanski“ nastao tek u Kafkinim kasnim djelima ili ga se može pronaći i u ranim djelima. Da bih to provjerila, uvodno skiciram opći prikaz Kafkina života i stvaralaštva te ukazujem na književni značaj njegovih djela. Potom objašnjavam što se podrazumijeva pod pojmom „kafkaesk“ i u kojim je oblicima taj pojam prisutan i u suvremenoj kulturi.
Na temelju analize obilježja za Kafku reprezentativnog djela, romana Proces, utvrđuje se prisustvo tih obilježja u odabranim tekstovima iz Kafkine rane zbirke pripovijedaka Betrachtung, kako bi se na temelju toga ustanovilo, pojavljuju li se ista ili slična obilježja u Kafkinim najranijim radovima. Na temelju provedene usporedbe izvodi se zaključak da se kafkijanska obilježja koja se odnose na oblikovanje sadržaj pripovjednog teksta mogu pronaći već i u ranim tekstovima, dok kafkijanska obilježja teksta koja se odnose na njegovu stilsku i jezičnu proliferaciju u ranim djelima još nisu toliko vidljiva te utoliko svoj tipični oblik poprimaju tek u srednjoj, odnosno kasnijoj fazi Kafkina stvaralaštva
The Image of Hungarians in Croatian Historiography of the Dual Monarchy: Political Instrumentalization of History?
Slika Mađara u hrvatskoj historiografiji nagodbenog razdoblja, od 1868. do 1918., zanimljiva je iz nekoliko razloga. Prvi razlog je što se u oblikovanju slike o Mađarima može pratiti razvoj historijske znanosti u Hrvatskoj, odnosno njezino poznanstvenjenje i institucionalizacija osnutkom ustanova za visoko obrazovanje, čime historiografska djela postaju kvalitetnija. Osim razvoja historijske znanosti, može se uočiti i prisutnost političkih i ideoloških stajališta različitih autora. Nadalje, tadašnja Kraljevina Hrvatska i Slavonija, nalazila se unutar Kraljevine Ugarske. Odnosi između Hrvatske i Slavonije i Ugarske uređeni su Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. kojom Hrvatska i Slavonija dobivaju autonomiju u određenim poslovima unutarnje uprave, ali i dalje u određenom dijelu hrvatske javnosti, odnosno kod ljudi koji su sudjelovali u političkom životu zemlje, postoji nezadovoljstvo koje se kreće od prešutnog negodovanja do snažnog protumađarskog političkog djelovanja, koja se reflektira u raznim ideološki obojenim novinama, knjigama i ostalim tiskovinama. Snažni protumađarski stavovi i politička borba nestaju raspadom Austro-Ugarske 1918. i raskidom državnopravnih veza Hrvatske i Slavonije s Ugarskom. U središtu zanimanja ovog rada je slika Mađara u popularnim sintezama hrvatske povijesti Tadije Smičiklasa, Vjekoslava Klaića i Ferde Šišića. Budući da su spomenuti povjesničari zastupali različita politička stajališta, djelovali u različitom vremenu i zastupali različite historiografske koncepcije, u radu je vidljiv utjecaj političkog i ideološkog predznaka u pisanju sinteza hrvatske povijest. Ta pristranost nije nužno svjesna, nego može predstavljati dominante interpretacije događaja i ustaljene prihvaćene narative, ali i manjkavosti teorija, metoda i koncepata u hrvatskoj historiografiji druge polovice 19. stoljeća
The Psychology of Cults: Psychological Manipulation Mechanisms for Attracting New Members
Kultovi su grupe koje se sastoje od vjernih sljedbenika koje predvodi karizmatični vođa te štuju jednu, ekstremnu ideologiju. Vođa svoje sljedbenike privlači koristeći različite tehnike manipulacije i održavanja kontrole. Najvažnije i najmoćnije osobe unutar hijerarhije kulta su vođe, često se predstavljaju kao božanska figura, donose sve odluke i pravila te se njihove zapovijedi i poruke moraju poštivati bez propitkivanja, a zadatak sljedbenika je da ostvare njihove želje. Postoje određene osobine ličnosti i životne situacije koje pojedince čine podložnijima regrutaciji u kult te regruteri to iskorištavaju koristeći tehnike manipulacije i uvjeravanja. Cilj je učiniti pojedinca u potpunosti ovisnim o zajednici kulta (psihički, financijski i socijalno), mijenjajući im stavove i poimanja o vlastitom identitetu. Proces regrutacije traje dugo, a sastoji se od privlačenja, uvjeravanja i preobraćenja. Kako bi vođa imao potpunu kontrolu nad sljedbenicima, koristi se metodama održavanja kontrole ponašanja, informacija, mišljenja i emocija sljedbenika. Jednom kada je osoba indoktrinirana, tj. u potpunosti je prihvatila ideologiju kulta i autoritet vođe, u stanju je napraviti bilo što u ime kulta (npr. (samo)ubojstvo, prisluškivanje, žigosanje, krađa itd.). Znanje o metodama regrutacije u kult bitno je u svrhu osobne zaštite od potencijalnih regrutacija, ali i u svrhu boljeg razumijevanja žrtava, njihovih iskustava i planiranja njihova oporavka