Repository of the University of Rijeka, Faculty of Economics and Business
Not a member yet
5072 research outputs found
Sort by
Marketing craft proizvođača: evaluacija i implikacije za buduće obrazovanje
No full textCraft producers often drive tourist and the overall economic development of small communities; therefore, their business success extends beyond their own benefit. This research was therefore driven by the idea to support craft producers in achieving market success. The purpose of the research
was to understand how craft producers approach marketing and what their needs are in terms of marketing education. We approached the research by inquiring insights directly from craft producers interested to improve their marketing knowledge and collecting qualitative data by questionnaires
with open-ended questions. The results show that surveyed craft producers give considerable thought to developing marketing mix elements; however, mostly miss to approach marketing strategically. At the same time, they believe that they should make a better use of the possibilities provided by the digital media. Considering these results, we recommend that marketing education for craft producers should focus on conceptualising marketing as a process of interconnected decisions that go beyond promotion, and that when approached strategically help to make day-to-day market-related decisions simpler and more efficient. We also recommend that such education include practical knowledge of essential digital marketing techniques. The originality of the research lies in reaching conclusions about
the future educational needs of craft producers by not only directly asking interested individuals about their needs, but also by going beyond and analysing descriptions of their marketing activities to better understand the full scope of their educational needs.Craft proizvođači su često pokretači turističkog i ukupnog gospodarskog razvoja malih sredina pa njihov poslovni uspjeh ne koristi samo njima već i široj zajednici. Ovo istraživanje je stoga bilo motivirano idejom pružanja podrške craft proizvođačima da ostvare tržišni uspjeh. Svrha istraživanja
bila je razumjeti kako craft proizvođači pristupaju marketingu te koje potrebe imaju u smislu marketinškog obrazovanja. Istraživanju se pristupilo tražeći spoznaje direktno od craft proizvođača zainteresiranih za unaprjeđenje svog marketinškog znanja te prikupljajući kvalitativne podatke putem upitnika s otvorenim pitanjima. Rezultati istraživanja pokazuju da ispitani craft proizvođači ozbiljno promišljaju o razvoju elemenata marketinškog miksa; međutim, marketingu uglavnom ne pristupaju strateški. Istovremeno, oni vjeruju da bi trebali bolje iskorištavati mogućnosti koje pružaju digitalni mediji. S obzirom na ove rezultate, preporuča se obrazovanje za craft proizvođače usmjeriti na konceptualizaciju marketinga kao procesa međusobno povezanih odluka koje nadilaze promociju, a koje, ako im se pristupi strateški, pomažu u jednostavnijem i učinkovitijem donošenju svakodnevnih tržišnih odluka. Također, preporuča se u edukaciju uključiti i praktična znanja o temeljnim tehnikama digitalnog marketinga. Originalnost istraživanja očituje se u donošenju zaključaka o budućim obrazovnim potrebama craft proizvođača ne samo temeljem direktnog ispitivanja zainteresiranih pojedinaca o njihovim potrebama, već i dubljim uvidom, putem analize opisa njihovih marketinških aktivnosti kako bi se bolje razumio puni obuhvat njihovih obrazovnih potreba
Socially acceptable differentiated cost-effectiveness threshold as a criterion for the allocation of healthcare resources
No full textFinanciranje inovativnih lijekova predstavlja izazov za ograničene javnozdravstvene
proračune diljem svijeta. Brojne europske države pri odlučivanju o financiranju lijekova
(posebno kad je riječ o patentiranim lijekovima) uporabljuju ekonomske evaluacije za čiju
se interpretaciju koriste jasno definiranim pragovima troškovne učinkovitosti. Bez obzira na
široku uporabu ekonomskih evaluacija pri odlučivanju o financiranju lijekova iz javnih
proračuna (i posljedično, široku uporabu praga troškovne učinkovitost), u Republici
Hrvatskoj prag troškovne učinkovitosti nije određen ni dosad empirijski istraživan te zbog
toga nije moguće interpretirati ekonomske evaluacije, odnosno odrediti kad je lijek u
Hrvatskoj troškovno (ne)učinkovit. Cilj je ovog rada istražiti monetarnu vrijednost jedinice
zdravstvene koristi (različito definirane) kao osnovu za informiranu raspravu o visini praga
troškovne učinkovitosti u Hrvatskoj i tako pridonijeti široj raspravi o povećanju troškovne
učinkovitosti izdvajanja za lijekove iz javnozdravstvenog proračuna.
Pri provedbi istraživanja primijenjena je metoda spremnosti za plaćanje. Spremnost za
plaćanje procijenjena je iz društveno-individualne perspektive i primjenom poreza kao
metode plaćanja. Provedeno je online istraživanje na reprezentativnom uzorku Republike
Hrvatske (N = 1 500) s obzirom na dob (stariji od 18 godina), razinu obrazovanja, spol i
regionalnu rasprostranjenost.
Rezultati pokazuju da su ispitanici za kvalitetom korigiranu dodatnu godinu života (QALY)
spremni platiti 17 000 €, što je jednako 1,15 bruto domaćeg proizvoda po stanovniku.
Ispitanici su relativno više vrednovali dobitak u zdravstvenom stanju u djece (u odnosu na
dobno neutralnu skupinu i starije od 67 godina) te dobitke u zdravstvenim stanjima u kojima
je kvaliteta života relativno niža. Na temelju rezultata istraživanja prag troškovne
učinkovitosti u Hrvatskoj mogao bi biti jedinstven za sva zdravstvena stanja, neovisno o
težini bolesti ili dobi pacijenata (17 000 €) ili bi se pragovi mogli razlikovati s obzirom na
težinu bolesti i dob pacijenata. U potonjem slučaju njegova vrijednost mogla bi biti od 16
777 € za lakša zdravstvena stanja do 20 308 € za najteža zdravstvena stanja u djece.
U radu se također istražuje vrednuju li ispitanici zdravstvena stanja na kraju života ovisno o
tome o kojoj se vrsti bolesti radi (karcinomu ili rijetkoj bolesti). Prosječna spremnost za
plaćanje za dodatnu godinu života na kraju života (EoL-VOLY) iznosi 67 000 €, što je
jednako oko pet puta bruto domaćeg proizvoda. Pokazalo se također da ispitanicima nije
važan tip bolesti na kraju života.
Ovo istraživanje predstavlja prve procjene spremnosti za plaćanje po QALY-u i EoL-VOLYu
u Republici Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe općenito. Cilj je pomoću rezultata
dobivenih u ovom istraživanju pridonijeti informiranoj raspravi o visini praga troškovne
učinkovitosti u Hrvatskoj i tako pomoći pri odlučivanju o financiranju lijeka iz
javnozdravstvenog proračuna koje se temelje, između ostalog, na rezultatima ekonomskih
evaluacija.Financing innovative medicines is a challenge for limited public healthcare budgets
worldwide. In many European countries, economic evaluations with clearly defined costeffectiveness
thresholds are used to interpret decisions on the funding of pharmaceuticals
(especially patent-protected medicines). Despite the widespread use of economic evaluations
when deciding on the financing of medicines form public healthcare budgets (and
consequently the widespread use of cost-effectiveness thresholds), the cost-effectiveness
threshold has not been empirically researched in Croatia so far, making it impossible in
Croatia to interpret economics evaluations or determine when a medicine is cost-effective or
not. The aim of this study is to investigate the monetary value of a (differently defined) unit
of health benefit as a basis for an informed discussion on the level of the cost-effectiveness
threshold in Croatia and thus to contribute to a broader debate on increasing the cost-effective
spending on medicines from the public healthcare budget.
The contingent valuation method was used in the research. Willingness to pay was assessed
from a societal-individual-inclusive perspective using taxation as a payment method. An
online survey was conducted among a representative sample from the Croatia (N=1,500), in
terms of age (over 18 years), education level, gender, and regional distribution.
The results show that respondents are willing to pay €17,000 per quality-adjusted life year
(QALY), which is approximately 1.15 times the gross domestic product per capita.
Respondents rated health gains relatively higher for children (compared to an age-neutral
group and people over 67) and health conditions with a relatively lower quality of life. Based
on the research findings, the cost-effectiveness threshold in Croatia could be uniform for all
health conditions, regardless of the severity of condition of the age of the patient (€17,000),
or it could vary depending on the severity of the condition and the age of the patients. In this
case, the value could range from €16,777 for milder health conditions to €20,308 for the most
severe health conditions in children.
The research also examines whether respondents value end-of-life health conditions
differently depending on the type of disease (cancer or rare disease). The average willingness
to pay for an additional year of life at the end of life (EoL-VOLY) is €67,000, which is about
five times the gross domestic product. It was found that respondents make no distinction
between the types of illness at the end of life.
This research represents the first estimates of willingness to pay per QALY and EoL-VOLY
in Croatia and Southeast Europe in general. The results of this study can contribute to an
informed discussion on the level of the cost-effectiveness threshold in Croatia and thus help
in decision-making on the financing of medicines from the public healthcare budget based,
among other things, on the results of the economic evaluations
Fathers on leave
No full textOčinski dopust, nekoć rijetka beneficija, značajno je evoluirao tijekom godina, odražavajući promjenu stavova prema rodnim ulogama i obiteljskoj dinamici. Dopust za očeve prepoznat je kao jedna od mjera za postizanje veće ravnopravnosti spolova. Tradicionalno, žene su nosile primarnu odgovornost za brigu o djeci, često nauštrb svoje karijere. Društvena očekivanja da bi majke trebale biti primarne skrbnice rezultirala su onim što je uobičajeno poznato kao "child penalty". Žene su se suočavale s diskriminacijom i padovima u karijeri zbog pretpostavki o njihovoj predanosti i sposobnosti da usklade posao i obitelj. Dopusti namijenjeni očevima trebali bi dovoditi u pitanje ovaj tradicionalni narativ potičući očeve da preuzmu aktivnu ulogu u roditeljstvu od najranijih faza života svog djeteta. Osiguravajući očevima slobodno vrijeme posvećeno povezivanju sa svojom novorođenčadi i podršci svojim partnerima, očinski dopust ne samo da promiče veću ravnopravnost spolova u odgovornostima skrbi, već i ublažava neke terete koji se stavljaju na žene. Očinski dopust i dalje je u mnogim dijelovima svijeta samo zamisao, a u onima gdje je ponuđen, vrlo često nije potpuno, pa niti djelomično primijenjen. Zbog toga, puni potencijal očinskog dopusta za osnaživanje žena kao i muškaraca i redefiniranje rodnih uloga može se ostvariti samo ako ga prate politike podrške na radnom mjestu i kulturološke promjene. Ovaj rad ima za cilj istražiti koliko je razvijen dopust namijenjen očevima, kakva je primjena u državama Europske Unije, i ponajviše koliko je očinski dopust (uz roditeljski) prihvaćen i primijenjen u Hrvatskoj. Rad se temelji na analizi dostupnih statističkih podataka iz različitih europskih zemalja i rezultata vlastitog istraživanja o korištenju očinskog i roditeljskog dopusta u Hrvatskoj, te se uspoređuje pravni okvir i stvarna praksa u Hrvatskoj s onima u drugim članicama Europske unije
Assessment of bank profitability, capital and liquidity during crises: evidence from the EU
No full textThe global financial crisis of 2008 and the COVID-19 pandemic have profoundly disrupted the global banking sector. This thesis investigates the impact of the Global Financial Crisis (GFC) and the COVID-19 pandemic on three dimensions of commercial banks' performance: profitability, liquidity, and capital structure, with a focus on identifying patterns in the relationship between financial crises and each analyzed aspect during different crises. This analysis of bank-specific and macroeconomic factors concludes that while COVID-19 had a short-term negative impact on bank profitability, the GFC was not significant. Certain bank-specific variables, such as Return on Assets, Liquidity Ratio, Net Interest Margin to Total Equity ratio, Debt to Total Equity ratio, and Operational Efficiency ratio, negatively impacted bank profitability. Though COVID-19 did not significantly explain changes in liquidity, the GFC negatively impacted liquidity levels. Liquidity Ratio and Debt to Total Assets ratio had positive effects on bank liquidity, while inflation had a negative influence. While GDP growth had a significant negative impact on capital structure, bank size and the lagged Debt to Total Assets ratio had a positive impact on the present Debt to Total Assets ratio. The GFC did not affect capital structures of banks in this research’s sample significantly
Sustainable finance in the European union
No full textEkološka osviještenost društva raste u posljednjih nekoliko godina, dok su održivost i ESG faktori
postali glavna tema u mnogim industrijama. Negativne efekte čovjekova djelovanja na okoliš, kao
i fokusa isključivo na financijske povrate, nemoguće je ignorirati te se ideja održivog financiranja
iskristalizirala kao odgovor na navedeno. Održivo financiranje proizašlo je iz ranijih ideja o
održivom razvoju i društveno odgovornom poslovanju te postalo alternativa tradicionalnom
financiranju. ESG faktori te upravljanje ESG rizicima temelj su za postojanje održivih financija.
Održive financije na razini Europske unije razvijaju se kroz međunarodne sporazume Ujedinjenih
naroda koje je potpisala Europska unija poput Programa održivog razvoja do 2030. godine –
Agenda 2030 te kroz Pariški sporazum. Na razini Europske unije, priznati su Europski zeleni plan
te Akcijski plan Europske komisije za financiranje održivog razvoja. Tržište održivih financija na
području Europske unije razvija se te prepoznajemo brojne nove instrumente, pogotovo u segmentu
zelenih financija. Usprkos tome, u razdoblju od 2020. godine do 2023. godine dolazi do kontrakcije
na tržištu održivih financija.Ecological awareness in society has been growing in recent years, while sustainability and ESG
have become buzzwords in many industries. The negative effects of human actions on the
environment, as well as the sole focus on financial returns, are impossible to ignore. Sustainable
finance has emerged as a response to this issue. Sustainable finance developed from earlier ideas
about sustainable development and at its core holds ESG considerations. International agreements
such as Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development and the Paris
Agreement, both play significant roles in developing sustainable finance market in the European
union. At the EU level, we recognize The European Green Deal and the Action Plan of European
Commission for financing sustainable development. Sustainable financing in the EU is developing,
especially green financing, where many different financial instruments are recognized. Despite
this, there was a negative trend in sustainable investing from 2020 to 2023
Agency in Pharmaceuticals
No full textIn recent decades, due to the growing problems of information asymmetry and measurement of work performance, the agency problem has become even more evident than before and is also present in many business relationships, not only between owner (principal) and manager (agent). This is particularly evident in companies where business success depends on intellectual labor, teamwork, and other forms of hard-to-measure work, where the agency problem can be recognized between managers (as principals) and key sales representatives (account managers) (as agents). In addition to the familiar cases of insurance salespeople and account managers in B2B telecommunications, this is certainly the case in the pharmaceutical industry, where key customers, such as pharmacies and physicians, are persuaded or pressured by competing pharmaceutical companies. Agents who deal with key customers on behalf of a pharmaceutical company work very autonomously, are relatively difficult to monitor by their superiors (principals), and the best of them are difficult to retain (bond). Therefore, dealing with the agency problem that occurs in this industry is key to their business success and a good showcase for several similar situations. The objective of this article is to determine the relationship between the level of agency costs, both monitoring and bonding, and the motivation and satisfaction of the employees of a pharmaceutical company. Thirty sales representatives of a pharmaceutical company were surveyed. Data were collected on employee motivation and key motivators, various influences on job performance, possible reasons for changing companies, etc. The results provide insight into the impact of the company's investment in monitoring and bonding sales force employees on their motivation and performance
Utjecaj suradnje i povjerenja na uspješnost opskrbnih lanaca ekoloških poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
No full textThe subject of research for this doctoral dissertation is organic agri-food supply chains
(OAFSC), specifically examining how collaboration and trust among supply chain (SC)
members influence the success of the OAFSC.
One of the objectives of every SC is for companies not to be viewed individually but as
members of a competitive network in which multiple companies are involved in value creation.
This goal can only be achieved through collaboration among all SC members. Due to the
insufficient exploration of the relationships within the agri-food supply chain (AFSC),
especially OAFSCs, the main aim of this dissertation is to conduct a more detailed examination
and analysis of these SCs. It aims to investigate the perceptions of organic agri-food (OAF)
producers and retailers about the importance of collaboration and trust for their market
performance and the overall success of OAFSC.
The dissertation is divided into four separate yet interconnected research papers. The
first two papers identify, assess, and structure research focused on "collaboration" (C), "trust"
(T), and "performance" (P) in agri-food supply chains (AFSCs). They reveal the intellectual
foundation of how C, T, and P are discussed in the field of agri-food supply chain management
(AFSCM) and how they have evolved over time. The aim is to synthesize research published
over an 18-year period (from 2003 to early 2020). The results of the analyses indicate that this
topic still does not receive sufficient research attention despite the importance of AFSCs for
many countries. Research tends to focus more on trust than on performance and/or
collaboration. The interrelationship and interdependence of C, T, and P in the context of
attitudes of individual primary agri-food producers (PAFPs) toward their downstream partners
in the chain is an insufficiently explored area. Furthermore, a significantly smaller number of
papers elaborate on research in the context of OAFSCs, highlighting the need for more studies
on these chains, given the increasing significance of organic agri-food production today.
Based on the findings obtained in the first two papers and the fact that there is a lack of
empirical research on specific activities and relationships formed within OAFSCs, the main
goal of the primary research was to examine the perceptions of OAF producers and retailers
regarding the importance of collaboration and trust for their performance in OFSCs. Therefore,
preliminary research was conducted through in-depth interviews on a sample of OAF producers
and retailers in the Croatian organic food market.
The results showed that the perceptions of OAF producers regarding the impact of
collaboration and trust on overall performance vary depending on the duration of their
collaboration with retailers, the type of products, and the percentage of total sales sold through
retailers. As for retailers, their attitudes also differ depending on whether they are large general
merchandise retailers, larger specialized retailers, or small and medium-sized retailers of OAF
products.
The fourth paper is based on empirical research conducted on a sample of 81 OAF
producers and 22 retailers who sell OAF products in their assortment. The survey was
conducted on the territory of the Republic of Croatia. The perceptions of OAF producers and
retailers regarding the impact of collaboration (C) and trust (T) on performance (P) were
analyzed using a unique questionnaire designed to test the conceptual research model and
proposed hypotheses. The hypotheses were tested using the partial least squares structural
equation modeling (PLS-SEM) method. The results showed a positive and significant impact
of collaboration on trust and a positive statistically significant impact of trust on performance
for both producers and retailers. Analyzing specific collaboration indicators, the results
revealed some differences in the perceptions of producers compared to retailers. OAF producers
believe that information exchange did not significantly affect trust in retailers because trust is
mainly built on previous experiences of quality and fair collaboration. On the other hand,
retailers consider information exchange, especially quality communication, as an important
precursor to trust. It was not confirmed that there are differences between OAFSCs (fresh OAF
products or processed products) concerning the type of product distributed through these SCs.
The findings of this research show that even though the Croatian organic food market is
considered new and still underdeveloped, OAFSCs in Croatia are characterized by a high level
of trust from the perspective of both producers and retailers. This trust is based on quality past
collaborations that aim for long-term business relationships. Furthermore, high-quality
collaboration and a high level of trust have a positive impact on improving the financial and
non-financial performance indicators of individual members and the entire SC as a whole.
The results of the dissertation contribute to the existing knowledge in the field from both
theoretical and practical perspectives and offer recommendations for potential improvements
in managing relationships within the AFSC, which is inherently specific. Particularly, the
findings can serve as an information base for all stakeholders in the OAFSCs encouraging them
to engage in activities that strengthen trust and collaboration as prerequisite for increasing the
performance of OAFSCs.Predmet istraživanja ove doktorske disertacije su opskrbni lanci ekoloških
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (hrv. opskrbni lanci EPPP; engl. organic agri-food
supply chain - OAFSC), odnosno način na koji suradnja i povjerenje među članovima
opskrbnog lanca utječu na uspješnost opskrbnog lanca EPPP.
Jedan od ciljeva svakog opskrbnog lanca je da se tvrtke ne promatraju individualno, već
kao članice konkurentne mreže u kojoj je više tvrtki uključeno u stvaranje vrijednosti. Taj se
cilj može postići samo kroz suradnju svih sudionika u opskrbnom lancu. Zbog nedovoljne
istraženosti samih odnosa u opskrbnom lancu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a
posebice opskrbnih lanaca EPPP, glavni cilj rada je upravo detaljnije razmatranje i analiziranje
ovih opskrbnih lanaca odnosno ispitati percepcije proizvođača i trgovaca na malo EPPP o
važnosti suradnje i povjerenja za njihov nastup na tržištu i sveukupnu uspješnost opskrbnih
lanaca EPPP.
Disertacija je podijeljena u četiri zasebna i međusobno povezana znanstvena rada. Prva
dva rada identificiraju, ocjenjuju i strukturiraju istraživanja koja se fokusiraju na "suradnju"
(engl. collaboration (C)), "povjerenje" (engl. trust (T)) i "uspješnost" (engl. performance (P))
u lancima opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, otkrivaju intelektualnu osnovu,
kako se raspravlja o C, T i P u području upravljanja lancima opskrbe poljoprivrednoprehrambenim proizvodima i kako su se razvijali tijekom vremena. Cilj im je sintetizirati
istraživanja objavljena u razdoblju od 18 godina (od 2003. do početka 2020.) Rezultati
provedenih analiza ukazuju da se ovoj temi još uvijek ne pridaje dovoljna istraživačka
pozornost unatoč važnosti lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima za mnoge
zemlje. Istraživanja se više usredotočuje na povjerenje nego na uspješnost i/ili "suradnju".
Povezanost i međuovisnost C, T i P u odnosu još je nedovoljno istraženo područje s fokusom
na stavove individualne percepcije primarnog poljoprivredno-prehrambenog proizvođača
(engl. primary agri-food producer - PAFP) u odnosu na njegove nizvodne partnere u lancu.
Nadalje, otkriven je znatno manji broj radova u kojima se elaborira istraživanje odnosa u
opskrbnim lancima EPPP, što ukazuje na potrebu povećanja broja studija o tim lancima, s
obzirom na to da ekološka poljoprivredno-prehrambena proizvodnja danas dobiva sve veći
značaj.
Shodno nalazima dobivenim u prva dva rada i činjenice da nedostaje empirijskih
istraživanja specifičnih aktivnosti i odnosa koji se formiraju unutar opskrbnih lanaca organske
hrane, u sljedećoj fazi istraživanja glavni cilj bio je ispitati percepcije proizvođača i trgovaca
na malo EPPP o važnosti suradnje i povjerenja za njihov nastup u opskrbnim lancima EPPP.
Tako je putem dubinskih intervjua napravljeno preliminarno istraživanje na uzorku proizvođača
i trgovaca EPPP na hrvatskom tržištu ekološke hrane. Rezultati su pokazali da se percepcije
proizvođača EPPP o utjecaju suradnje i povjerenja na sveukupnu uspješnost razlikuju ovisno o
duljini suradnje s trgovcima, vrsti proizvoda, i postotku ukupne prodaje koju prodaju putem
trgovaca. Što se tiče trgovaca stavovi se također razlikuju s obzirom radi li se o velikim
trgovcima mješovite robe, većim specijaliziranim trgovcima ili malim i srednjim trgovcima
EPPP.
Četvrti rad temelji se na empirijskim istraživanjima provedenima na uzorku od 81
proizvođača EPPP i 22 trgovca na malo koji u svom asortimanu prodaju i EPPP. Anketiranje je
provedeno na području Republike Hrvatske (RH). Percepcije proizvođača i trgovaca namalo
EPPP o utjecaju C i T na P su analizirane temeljem jedinstvenog anketnog upitnika koji je
osmišljen s ciljem testiranja postavljanog konceptualnog istraživačkog modela i predloženih
hipoteza. Hipoteze su testirane metodom modeliranja strukturnih jednadžbi primjenom metode
parcijalnih najmanjih kvadrata (PLS-SEM). Rezultati su pokazali pozitivan i značajan utjecaj
suradnje na povjerenje te pozitivan statistički značajan utjecaj povjerenja na uspješnost i kod
proizvođač i trgovaca na malo. Analizirajući pojedine pokazatelje suradnje rezultati su pokazali
neke razlike u percepciji proizvođača u odnosu na trgovce. Proizvođači EPPP smatraju da
razmjena informacija nije bitno utjecala na povjerenje u trgovce, jer se povjerenje uglavnom
gradi na prethodnom iskustvu kvalitetne i poštene suradnje. S druge strane trgovci na malo
razmjenu informacija te osobito kvalitetnu komunikaciju smatraju važnim prethodnikom
povjerenje. Nije potvrđeno da postoje razlike između opskrbnih lanaca EPPP s obzirom na vrstu
proizvoda koja se plasira navedenim opskrbnim lancem (svježi EPPP ili prerađevine).
Nalazi ovog istraživanja pokazali su da iako hrvatsko tržište EPPP spada u nova i još
nedovoljno razvijena tržišta, opskrbne lance EPPP u Hrvatskoj karakterizira visoka razina
povjerenja, sa stajališta proizvođača i trgovaca na malo, koja se temelji na kvalitetnoj prošloj
suradnji koja teži dugoročnim poslovnim odnosim. Također, kvalitetna suradnja i visoka razina
povjerenja pozitivno utječe na poboljšanje financijskih i nefinancijskih pokazatelja uspješnosti
članova pojedinačno, ali i cijelog lanca opskrbe.
Rezultati disertacije doprinose postojećem znanju u području istraživanja iz teorijske i
aplikativne perspektive i nude preporuke za moguća poboljšanja u upravljanju odnosima unutar
opskrbnog lanca EPPP, koji je sam po sebi specifičan. Osobito, rezultati mogu poslužiti kao
informacijska baza za sve dionike opskrbnih lanaca EPPP potičući ih da sudjeluju u
aktivnostima koje će ojačati povjerenje i suradnju kao preduvjet za povećanje uspješnosti
opskrbnih lanaca EPPP
The impact of the tertiarisation of economy on the objective determinants of the quality of life
No full textPolazište, ujedno i stremljenje svakoga društva, jest ostvariti ekonomski razvoj. Ekonomski
razvoj predstavlja proces koji uključuje održivi i uključivi rast koji se uspješno pretače u
poboljšanje kvalitete života. U tome pogledu kao mjera ekonomskoga razvoja prepoznata je
kvaliteta života.
Proces razvoja sagledava se u kontekstu strukturne transformacije, procesa koji opisuje, ali i
pokreće ekonomski razvoj. Strukturnu transformaciju u suvremeno doba obilježava
tercijarizacija. Tercijarizacija predstavlja proces u kojem uslužne djelatnosti povećavaju
razmjernu važnost u agregatnoj strukturi gospodarstva, a pritom u pravilu bilježe relativno nižu
produktivnost u odnosu na proizvodni sektor te mogu imati negativan učinak na ekonomski
rast. Međutim, ekonomski rast samo je jedna komponenta razvoja, stoga, odmičući se od
jednodimenzionalnoga promatranja ekonomskoga razvoja kroz ekonomski rast, analiziran je
odnos između strukturne transformacije kao pokretača razvoja i objektivnih odrednica kvalitete
života kao mjera razvoja.
Cilj je ovog doktorskog rada proširiti znanstvene spoznaje o tercijarizaciji i njezinim
potencijalnim efektima na ekonomski razvoj promatran u svojoj multidimenzionalnosti.
Svrha istraživanja jest istražiti utjecaj tercijarizacije kao sastavnice i determinante
ekonomskoga razvoja na kvalitetu životu, mjerenu njezinim objektivnim odrednicama u
zemljama Europske unije, odnosno istražiti međuovisnost zaposlenosti u tercijarnome sektoru
i indeksa ljudskoga blagostanja – HDI-a.
Za potrebe empirijskoga istraživanja u radu su korištene dvije istraživačke metode: kvalitativna
i kvantitativna. Metodom triangulacije premošćene su tradicionalne podjele između ove dvije
metode u korist obogaćenijeg i sveobuhvatnijeg istraživanja.
U cilju produbljivanja spoznaja o kvaliteti život kao mjeri ekonomskoga razvoja provedeno je
kvalitativno istraživanje metodom dubinskih intervjua. Provedenim kvalitativnim istraživanjem
kao ključne domene objektivne dimenzije kvalitete života kao mjere razvoja detektirani su
materijalni uvjeti života, zdravlje i obrazovanje.
Provedenom ekonometrijskom analizom (dinamičkom panel analizom) ispitana je veza između
tercijarizacije i objektivnih odrednica kvalitete života u 27 zemalja članica Europske unije.
Dokazan je pozitivan i statistički značajan utjecaj tercijarizacije na objektivne odrednice
kvalitete života. Rezultati istraživanja potvrdili su temeljnu znanstvenu hipotezu da strukturna
transformacija ima značajan utjecaj na ekonomski razvoj i bolje opisuje promjene u kvaliteti
života od ekonomskoga rasta.
Svrha ovog doktorskog rada je doprinijeti povećanju znanstvenih činjenica i empirijski
argumentirati saznanja o tercijarizaciji i njezinu utjecaju na ekonomski razvoj u zemljama
Europske unije i tako pomoći u stvaranju podloge za učinkovitije donošenje odluka u procesu
usmjeravanja strukturnih promjena, a kako bi se poboljšala kvaliteta života i ostvario
ekonomski razvoj.
Znanstveni doprinos ostvaren je u teorijskom, metodološkom i aplikativnom području.
Znanstveni teorijski doprinos ogleda se u sustavnom i kritičkom pregledu te sintezi postojeće
znanstvene literature s tri različita područja: ekonomski razvoj, kvaliteta života i strukturna
transformacija. Metodološki doprinos ogleda se odabiru dvije metode istraživanja na način da
se rezultati kvalitativnog istraživanja koriste kao input za kvantitativno istraživanje.
Aplikativni doprinos istraživanja ogleda se u prikazanom utjecaju tercijarizacije na kvalitetu
života, a što predstavlja spoznaju koja može biti od koristi donositeljima ekonomskih politika.The foundation, as well as the aspiration of every society, is to attain economic development.
Economic development represents a process that encompasses sustainable and inclusive
growth, effectively translating into improvements in the quality of life. In this context, the
quality of life is perceived as a measure of economic development.
Economic development is examined in the context of structural transformation, a process that
describes but also initiates development. The contemporary structural transformation is
predominantly embodied in tertiarization. Tertiarization denotes a process in which services
increase their relative significance in the overall economic structure, albeit often characterized
by relatively lower productivity compared to the manufacturing sector, with a possible adverse
impact on economic growth. Nonetheless, economic growth constitutes merely one facet of
development. Thus, we move beyond a unidimensional scrutiny of economic development
solely through economic growth and scrutinize the correlation between structural
transformation as a developmental catalyst and the objective determinants of the quality of life
as a measure of development.
The objective of this thesis is to amplify the understanding of tertiarization and its potential
implications for economic development as perceived in its multidimensional nature.
The purpose of this research is to delve into the ramifications of tertiarization, functioning as
both a constituent and a determinant of economic development, on the quality of life measured
by its objective determinants across the European Union member countries that is, to investigate
the interdependence of employment within the tertiary sector and the Human Development
Index (HDI).
For the purpose of empirical inquiry, two distinct research methodologies were employed in
the study: qualitative and quantitative. The triangulation method was implemented to transcend
conventional dichotomies between these approaches, fostering a more enriched and
comprehensive research framework.
To enhance our understanding of the quality of life as an indicator of economic development,
qualitative research employing in-depth interviews was conducted. Through the conducted
qualitative research, the material living conditions, health and education were identified as the
pivotal domains of the objective dimension of the quality of life as a measure of development.
The empirical examination, employing econometric analysis (dynamic panel analysis),
scrutinizes the relationship between tertiarization and the objective determinants that shape the
quality of life across the 27 EU member states. The findings conclusively establish a positive
and statistically significant influence of tertiarization on these objective determinants of the
quality of life. Consequently, the research outcomes corroborate the foundational scientific
hypothesis that structural transformation exerts a significant impact on economic development
and describes changes in the quality of life better than economic growth.
The central purpose of this doctoral dissertation is to augment the existing body of scientific
knowledge and to empirically substantiate the understanding surrounding tertiarization's effects
on economic development within the European Union countries. By doing so, it aims to
establish a robust foundation for more effective decision-making throughout the course of
guiding structural alterations. This endeavor ultimately seeks to enhance the quality of life and
facilitate the attainment of economic development objectives.
The scientific contribution has been achieved in the theoretical, methodological, and applied
domains. The scientific theoretical contribution is evident in a systematic and critical review
and synthesis of existing scientific literature in three distinct areas: economic development,
quality of life, and structural transformation. The methodological contribution is reflected in
the selection of two research methods, where the results of qualitative research serve as input
for quantitative research. The applied contribution of the research is demonstrated in the
presented impact of tertiarization on the quality of life, providing insights that can be beneficial
for policymakers in the economic domain
The impact of intellectual property on the competitivness of the Walt Disney Company
No full textOvaj završni rad analizira utjecaj intelektualnog vlasništva na konkurentnost poduzeća The Walt Disney Company. Kroz rad se analizira intelektualno vlasništvo i njegovi aspekti koji su potrebni za razumijevanje njegove važnosti u poduzeću, te u industriji zabave u kojoj se nalazi poduzeće Disney. Pravo na zaštitu intelektualnog vlasništva je kompleksan sustav koji se sastoji od mnogo odrednica. Zakonske odredbe koje ga definiraju se često mijenjaju i ažuriraju s vremenom kako bi osigurali pravilnu zaštitu. Samo posjedovanje intelektualnog vlasništva nije dovoljno da se iz njega izvedu maksimalne pogodnosti i prednosti. Potrebna je stručna i unaprijed oblikovana manipulacija intelektualnim vlasništvom kako bi ono uspješno predstavljalo interese poduzeća. Strategija intelektualnog vlasništva daje prednost poduzećima koja ju implementiraju. Dosadašnji uspjeh Walt Disney Company u industriji zabave proizlazi iz njegove nepokolebljive predanosti stvaranju raznolikih iskustava za svakoga na više platformi. Disney učinkovito štiti svoje intelektualno vlasništvo kroz strategije autorskih prava i zaštitnih znakova, čuvajući ekskluzivnost i integritet svojih kreacija. Uspješno upravljanje svojim masovnim intelektualnim vlasništvom se pokazalo kao najbolja strategija za ovo poduzeće u pokušaju očuvanja relevantnosti u industriji. Osim neprestanog stjecanja intelektualnog vlasništva preuzimanjem i kupovinom, Disney se također oslanja na ulaganje u talente vlastitih zaposlenika i na taj način postiže visoku konkurentnost na tržištu i promiče kreaciju originalnog intelektualnog vlasništva.This thesis analyzes the impact of intellectual property on the competitiveness of The Walt Disney Company. The paper analyzes intellectual property and its aspects that are necessary to understand its importance in the company and in the entertainment industry in which the Disney company is operating. The right to intellectual property protection is a complex system consisting of many determinants. The legal provisions that define it are often changed and updated over time to ensure proper protection. Just owning intellectual property is not enough to derive maximum benefits and advantages from it. Expert and pre-formed manipulation of intellectual property is required in order for it to successfully represent the interests of the company. The intellectual property strategy gives an advantage to companies that implement it. The Walt Disney Company's past success in the entertainment industry stems from its unwavering commitment to creating diverse experiences for everyone across multiple platforms. Disney effectively protects its IP through copyright and trademark strategies, preserving the exclusivity and integrity of its creations. Successfully managing its massive intellectual property has proven to be the best strategy for this company in trying to stay relevant in the industry. In addition to the continuous acquisition of intellectual property through acquisitions and purchases, Disney also relies on investing in the talents of its own employees and thus achieves high competitiveness in the market and promotes the creation of original intellectual property
Economic benefits and costs of digital literacy
No full textU radu se analizira fenomen digitalne pismenosti u korelaciji s njezinim utjecajem na pojedinca, poduzeće i društvo. Utvrđena je važnost digitalnih vještina za život i djelovanje privatnih i poslovnih subjekata suvremenog doba te je prikazan problem digitalne podjele i njezin utjecaj na cjelokupno društvo. Prezentirana je usporedba između digitalnih vještina u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU. Analizirani su i sintetizirani pokazatelji digitalnih vještina te je dana usporedba između država. Istaknuti su izazovi industrije 4.0, kao temelja digitalne transformacije, kao i značaj stjecanja novih znanja i vještina u okviru programa cjeloživotnog učenja. Poseban izazov predstavlja analiza digitalne pismenosti s ekonomskog aspekta, a kroz razvoj nove (digitalne) ekonomije u odnosu na tradicionalnu ekonomiju. Utvrđene su prednosti i nedostatci digitalne ekonomije, kao i njezini pokazatelji. Rad završava analizom utjecaja implementacije digitalizacije i umjetne inteligencije na tradicionalnu ekonomiju i zapošljavanje.This paper examines the phenomenon of digital literacy in correlation with its impact on individual, company, and society. It establishes the importance of digital skills for life, for the personal and operational aspects of contemporary private and corporate entities. Furthermore, it addresses the issue of digital divide and its implications for society as a whole. A comparison of digital skills in Croatia with the EU average was presented. Indicators of digital skills were analyzed and synthesized, and a comparison between countries was provided. The challenges posed by Industry 4.0 as the foundation of digital transformation are highlighted, emphasizing the significance of acquiring new knowledge and skills through lifelong learning programs. A particular challenge is the analysis of digital literacy from an economic perspective, through the development of the new (digital) economy compared to the traditional economy. The study identifies the advantages and disadvantages of the digital economy, along with its key indicators. The paper concludes by analyzing the effects of implementing digitalization and artificial intelligence on the traditional economy and employment