Repository of the Faculty of Education
Not a member yet
2112 research outputs found
Sort by
Self-efficacy of students of early and pre-school eduction for performing musical activities in kindergarten
No full textGlazbeni odgoj doprinosi cjelovitom razvoju djeteta. Zbog brojnih dobrobiti za djetetov intelektualni, socijalni, emocionalni, tjelesni razvoj i razvoj djetetovih glazbenih sposobnosti, vrlo je važno da se glazbeni odgoj u dječjem vrtiću redovito i kvalitetno provodi. Kako i koliko često će se glazbeni odgoj u vrtićima provoditi, ovisi upravo o odgojiteljima. Stoga, cilj istraživanja u ovom radu bio je utvrditi kakva je samoučinkovitost studenata odgojiteljskog studija za izvođenje glazbenih aktivnosti u dječjem vrtiću. U istraživanju je sudjelovalo 248 studenata svih triju godina prijediplomskog studija Ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.Sudionici istraživanja ispunili su anonimnu anketu. Za potrebe tog istraživanja kreiran je Upitnik za studente odgojiteljskog studija o samoučinkovitosti za izvođenje glazbenih aktivnosti u dječjem vrtiću. Rezultati istraživanja pokazali su da je slušanje glazbe područje glazbenog odgoja za koje studenti imaju najveću samoučinkovitost, zatim za pjevanje i brojalice pa tek onda za druga područja glazbenog odgoja,pritom, viša je samoučinkovitost za izvedbu određene glazbene aktivnosti, nego za samostalno planiranje i osmišljavanje iste aktivnosti.Postoji značajna razlika u razini samoučinkovitosti između studenata prve, druge i treće godine studija, pri čemu je razina samoučinkovitosti viša na drugoj i trećoj godini. Studenti, koji su prije upisa na studij imali neku vrstu glazbenog obrazovanja izvan općeobrazovne škole i koji su sudjelovali u nekom ansamblu, pokazali su višu razinu samoučinkovitosti za izvođenje glazbenih aktivnosti u dječjem vrtiću od studenata bez ranijeg glazbenog obrazovanja i onih koji nisu sudjelovali u nekom ansamblu. Istraživanje samoučinkovitosti studenata, budućih odgojitelja, pridonosi procjeni buduće aktivnosti odgojitelja u praksi, koji se ne osjećaju potpuno kompetentno u svim područjima glazbenog odgoja. Stoga, predlaže se rad na poboljšanju kvalitete glazbenog obrazovanja na studiju i osmišljavanje oblika cjeloživotnog obrazovanja odgojitelja u glazbi.Music education significantly contributes to a child's overall development, enhancing intellectual, social, emotional, and physical growth, as well as fostering musical abilities. Therefore, ensuring regular and high-quality music education in kindergartens is crucial. The frequency and quality of musical activities in kindergartens depend largely on the educators. This study aimed to assess the self-efficacy of students in education studies regarding their ability to conduct musical activities in kindergartens. A total of 248 students from all three undergraduate years in early and preschool education at the Faculty of Education, University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek, participated in the research. They completed an anonymous survey designed specifically for this study, the Self-Efficacy Questionnaire for Performing Musical Activities in Kindergarten. The research findings revealed that the students felt most confident in area of music listening, followed by singing and nursery rhymes. Self-efficacy was lower in other areas of music education. Moreover, the students reported higher self-efficacy in performing specific musical activities than in independently planning and designing these activities. There was a significant difference in the level of self-efficacy between first-year students and those in their second and third years, with higher levels observed in the latter groups. Additionally, students with prior music education or those who had participated in musical ensembles exhibited higher self-efficacy for conducting musical activities in kindergarten than those without such experiences. Research on the self-efficacy of future educators contributes to assessing the future activities in practice of educators who do not feel fully competent in all areas of music education. Therefore, it is recommended to improve the quality of music education within the study and to develop lifelong learning opportunities for preschool teachers in music
Lack of physical activity and screen time as an indicator of the sedentary lifestyle of students at faculties of education
No full textOvaj diplomski rad rezultat je promišljanja o tome kako je slobodno vrijeme mlade generacije oblikovano s obzirom na životni standard današnjice. Tehnologija je svugdje oko nas i nezamislivo je ne vidjeti njen utjecaj u bilo kojem aspektu života. Od radnog mjesta, školovanja do raznih načina provođenja vremena izvan obaveza. To potvrđuju i brojne činjenice koje navode kako prevladava sjedilački način života, a tjelesna aktivnost znatno je smanjena. Posljedice toga vidljive su na ljudskom tijelu i njegovom djelovanju, raspoloženju pa sve do toga da utječu i na školski uspjeh. Cilj diplomskog rada je istražit utjecaj tehnologije na slobodno vrijeme studenata te utvrditi njihove stavove prema tjelesnim aktivnostima i vremenu provedenom pred ekranima kao pokazatelj sjedilačkog načina života. Prosječan broj sati ipak je u preporučenim granicama, što je navelo više od pola studenata. Društvena mreža koju redovito koriste je WhatsApp, a 39,62% ispitanika igre videoigre. Rezultati također pokazuju ne provođenje slobodnog vremena u tjelesnim aktivnostima. Prosječan broj sati u mjerenim kretanju je kratak, a još kraći je onaj proveden u izrazito napornim tjelesnim aktivnostima. Iako rezultati istraživanja naizgled ne pokazuju zabrinjavajuće rezultate, ostavlja se pitanje je li vrijeme današnjice koje je neizbježno vezano za modernu tehnologiju idealno za čovjekov napredakLack of physical activity and screen time as an indicator of the sedentary lifestyle of students at Faculty of education This thesis is the result of thinking about how the free time of the young generation is shaped with regard to today's standard of living. Technology is everywhere around us and it is unthinkable not to see its influence in any aspect of life. From the workplace, education to various ways of spending time outside of obligations. This is confirmed by numerous facts that state that a sedentary lifestyle prevails, and physical activity is significantly reduced. The consequences of this are visible on the human body and its actions, mood, and even affect school success. The aim of the thesis is to investigate the impact of technology on students' free time and to determine their attitudes towards physical activities and time spent in front of screens as an indicator of a sedentary lifestyle. The results of the research show that the vast majority of students primarily use a smartphone. The average number of hours is still within the recommended limits, as stated by more than half of the students. The social network they regularly use is WhatsApp, and 39.62% of respondents play video games. The results also show not spending free time in physical activities. The average number of hours in measured movement is short, and the one spent in extremely strenuous physical activities is even shorter. Although the results of the research do not show rather worrying results, the fact that today's time is optimal for human progress is certainly questioned
Pedagogical thought and activities of Mijat Stojanović (1818 - 1881)
No full textMijat Stojanović bio je jedan od istaknutijih pedagoga, učitelja i pisaca 19. stoljeća u Hrvatskoj. Cilj rada bio je prikazati život i djelo Mijata Stojanovića te analizirati Stojanovićevo političko i pedagoško djelovanje. Svojim idejama i pedagoškim znanjem utjecao je na boljitak školstva u Slavoniji, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Djela mu imaju domoljubnu i didaktičku notu. Slavoniju opisuje kroz igru i narodne običaje. U njegovom naslijeđu ostaje velik broj članaka različite tematike i knjige namijenjene slavonskom puku. Pisao je pjesme i pripovijetke i skupljao narodne poslovice koje je objedinio u prvoj hrvatskoj zbirci narodnih pripovijedaka za djecu pod nazivom Narodne pripovetke. Sakupljanjem stvaralačkih djela uklopio se u trendove toga doba jer je u 19. stoljeću bilo vrlo popularno prikupljanje narodnog stvaralaštva.Mijat Stojanović was one of the prominent enlighteners, teachers, and writers of the 19th century in Croatia. The aim of this paper was to depict the life and work of Mijat Stojanović and to analyze his political and educational activities. Through his ideas and pedagogical knowledge, he influenced the advancement of education in Slavonia and throughout Croatia. His works carry a patriotic and didactic tone. He portrayed Slavonia through games and folk customs. His legacy includes a large number of articles on various topics and books intended for the Slavonian people. He wrote poems and stories, as well as collected folk proverbs which he compiled in the first Croatian collection of folk tales for children, "Narodne pripovetke". By collecting creativity, he aligned himself with the trends of the time, such as the collection of folk creative works
The connection between the teacher's leadership styles and the clasroom atmosphere
No full textStil vođenja učitelja odnosi se na pristup koji učitelj koristi za upravljanje i vođenje razreda. Dobar vođa je učitelj koji posjeduje pedagoške i socijalne kompetencije, odnosno ima pozitivne osobine poput empatije, razumijevanja, poštovanja i nenasilne komunikacije. Različiti stilovi vođenja značajno doprinose kreiranju razrednog ozračja, što se odražava na iskustva učenika, njihovu motivaciju, školski uspjeh i zadovoljstvo nastavom. Analizirani stilovi vođenja razreda su permisivni ili popustljivi, autoritarni i autoritativni ili demokratski. Istraživanja pokazuju da autoritativni stil vođenja najbolje pridonosi pozitivnom razrednom ozračju. Ovaj rad istražuje povezanost stilova vođenja učitelja s razrednim ozračjem, analizirajući teorijske pristupe i postojeća istraživanja u literaturi. Cilj rada je utvrditi kako različiti stilovi vođenja, poput permisivnog, autoritarnog i autoritativnog, utječu na razredno ozračje. Istraživanjem se nastojalo analizirati karakteristike svakog stila vođenja te utvrditi koji stil vođenja je najzastupljeniji u hrvatskim i inozemnim školama te kako svaki stil utječe na stvaranje pozitivne atmosfere u učionici.A teacher's leadership style refers to the approach a teacher uses to manage and lead a class. A good leader is a classroom teacher who possesses competence in didactics, pedagogy and organization and has positive qualities such as empathy, understanding, respect and non-violent communication. Different leadership styles significantly contribute to the creation of the classroom atmosphere, which is reflected in the students' experiences, their motivation, school success and satisfaction with teaching. The analyzed classroom management styles are permissive or lenient, authoritarian and authoritative or democratic. Research shows that an authoritative leadership style best contributes to a positive classroom atmosphere. This paper investigates the connection between teacher leadership styles and classroom atmosphere, analyzing theoretical approaches and existing research in the literature. The aim of the work is to determine how different leadership styles, such as permissive, authoritarian and authoritative, affect the classroom atmosphere. The research attempted to analyze the characteristics of each leadership style and to determine which leadership style is most prevalent in Croatian and foreign schools and how each style affects the creation of a positive atmosphere in the classroom
The atmosphere of music through children's artistic expression with a line
No full textAko postoji nešto što je istovremeno lijepo i potrebno čovječanstvu, onda je to umjetnost. Osim što čovjeku pruža slobodu, ljepotu, mogućnost da izrazi svoje osjećaje i želje, umjetnost sadrži i odgojnu dimenziju. Bitno je da dijete, od svoje najranije dobi, bude u doticaju s umjetničkim svijetom, kako bi što kvalitetnije razvilo svoj potencijal. Iako je dijete fizički malo, ono ima veliku moć maštati, doživjeti i stvarati, a na svoj individualan način ono osjeća umjetnost i njezine oblike. Ovim istraživanjem djeci su se predočila dva različita svijeta umjetnosti, a htjelo se vidjeti kako ugođaj glazbe utječe na dječji likovni izražaj crtom. Djeca su slušala tri različita žanra glazbe, čiji su ugođaj, i ostale značajke, izrazili crtama. U istraživanju sudjelovala su djeca predškolske dobi Dječjeg vrtića Krijesnica Gradina. Za potrebe prikupljanja podataka provedena je analiza dječjih radova, a dobiveni rezultati mogu poslužiti istraživanjima slične tematike.If there is something that is both beautiful and necessary for humanity, it is art. In addition to providing man with freedom, beauty, the opportunity for a person to express their feelings and desires, art also contains an educational dimension. It is important for a child to be in contact with the world of art from an early age in order to fully develop their potential. Although the child is physically small, he has a great power to imagine, experience and create, and in his own individual way he feels art and its forms. This research presented children with two different worlds of art, aiming to observe how the mood of music influences children's artistic expression through line drawing. The children listened to three different genres of music, expressing the mood and other characteristics through their drawings. The research involved preschool children from the "Krijesnica" Kindergarten in Gradina. To collect data, an analysis of the children's works was conducted, and the results obtained can serve as a basis for similar research topics
Analysis of picture books translations from English into Croatian
No full textCilj ovog rada je dati pregled recentne i relevantne literature o slikovnicama i prevođenju te analizirati službeni prijevod slikovnica na hrvatski jezik. Slikovnica je prva knjiga svakog djeteta i kao takva je važna za razvoj čitalačkih sposobnosti, samopouzdanja djeteta, njegova vokabulara, ali ima i brojne druge funkcije. Prvo poglavlje ovog rada posvećeno je upravo slikovnicama i njihovim funkcijama. Većina slikovnica na hrvatskom tržištu nisu izvorno napisane na hrvatskom jeziku, što znači da se moramo pouzdati u kvalitetu prijevoda kojem su podvrgnute. Kako bi bili u mogućnosti procijeniti kvalitetu prijevoda moramo razumjeti prijevodne strategije koje su objašnjene i oprimjerene u drugom poglavlju. Engleski jezik je najčešći strani jezik kojim se Hrvati koriste, pa je tako i najviše dostupnih prevoditelja za engleski jezik što slikovnice prevedene s engleskog čini najdostupnijima u Hrvatskoj. Izabrano je deset nasumičnih slikovnica izvorno napisanih na engleskom jeziku i prevedenih na hrvatski te su analizirani prijevodi s obzirom na prijevodne strategije. Većina slikovnica napisana je u stihu, pa je tako i šest od deset analiziranih slikovnica činila poezija. Vezani stih se pokazao najizazovnijim za prevoditelje te najviše sklon adaptacijama što može narušiti ne samo kvalitetu prijevoda već i poruku izvornog teksta.The aim of this paper is to provide an overview of recent and relevant literature on picture books as well as on translation, and to analyze the official translation of picture books into Croatian. A picture book is each child's first book and, as such, it is important for the development of reading skills, the child's self-confidence, and vocabulary, but it also has many other functions. The first chapter of this paper is dedicated to picture books and their functions. The majority of picture books on the Croatian market are not originally written in Croatian, therefore we must rely on the quality of the translations they have undergone. In order to be able to assess the quality of the translation, we must understand the translation strategies that are explained and exemplified in the second chapter. English is the most commonly used foreign language among Croatians, therefore there are the most translators available for English, making picture books translated from English the most accessible in Croatia. The translations of ten randomly selected picture books originally written in English and translated into Croatian were analyzed with regard to translation strategies. Most picture books are written in verse, therefore six out of ten analyzed picture books were also poetry. Rhymed verse proved to be the most challenging for translators and most prone to adaptations, which can violate not only the quality of the translation but also the message behind the original text
Forest kindergartens as a contemporary educational approach
No full textTradicionalno shvaćanje često je dijete prikazivalo kao nedovršeno i nekompetentno biće, a djetinjstvo kao prijelaznu fazu koja dijete priprema za odraslu dob i zrelost. Novim perspektivama djetinjstvo se prepoznaje kao socijalni konstrukt pri čemu se naglašava djetetova kompetentnost te ga se prikazuje kao sposobnog kreatora vlastitog života i svoje okoline. Unutar novih perspektiva javlja se ideja o odgoju i obrazovanju koja se temelji na učenju u prirodi. Filozofski koncepti povratka djece u prirodu Jana Amosa Komenskog i Jeana-Jacquesa Rousseaua potaknuli su mnoge pedagoge među kojima su Johan Heinrich Pestalozzi i Friedrich Frӧbel koji naglašavaju potrebu kontakta s prirodom za cjelokupni razvoj djeteta. U 20. stoljeću javlja se novi pedagoški pravac - waldorfska pedagogija koja čini temelj šumske pedagogije. Šumska pedagogija temelji se na praktičnom i iskustvenom učenju te na taj način potiče cjelokupni razvoj djeteta. Temelji šumske pedagogije su igra na otvorenom i rizična igra koje pozitivno utječu na razvoj dječjeg zdravlja na kognitivnoj, socijalnoj, tjelesnoj i emocionalnoj razini. Prvi šumski dječji vrtići započeli su s radom ranih 1900-ih, a od 1950. godine pokret je rapidno rastao u europskim zemljama, posebice Švedskoj, Njemačkoj, Danskoj i Velikoj Britaniji. Iako u Republici Hrvatskoj kurikulum otvorenog dječjeg vrtića još nije priznat, prepoznata je potreba za uvođenjem aktivnosti u prirodnom okruženju pa se tako u brojnim obrazovnim institucijama u redovan program uvode elementi šumske pedagogije.Traditional understanding often depicts a child as an unfinished and incomplete being and childhood as a transition phase, that prepares the child for adulthood and maturity. New perspectives see a child's competence, therefore showing him as a capable creator of his own life and his environment. Within new perspectives, there is the idea of nurture and education which is based on education in nature. The philosophical concept of returning children to nature by Jan Amos Komensky and Jeana-Jacquesa Rousseau prompted many pedagogues such as Johan Heinrich Pestalozzi and Friedrich Frӧbel who emphasized the need for contact with nature for the round development of the child. In the 20th century forms a new pedagogical direction – Waldorf pedagogy which is the foundation of forest pedagogy. Forest pedagogy bases itself on practical and experience-based learning, therefore encouraging the whole development of the child. Bases of forest pedagogy are playing in nature and risky play which positively influence the development of a child's health on cognitive, social, physical, and emotional levels. First forest kindergartens started working in the early 1900s and from the 1950s this movement rapidly started to grow in European countries, especially in Sweden, Denmark, Germany, and Great Britain. Although the Croatian Forest kindergarten curriculum still is not recognized, the need for the introduction of activities in the natural environment has been identified, so many educational institutions in their regular program introduce elements of forest pedagogy
Reflective practise and children's participation in kindergarten
No full textDječji je vrtić mjesto življenja djece, mjesto koje mora biti po mjeri svakoga pojedinoga djeteta, a ustanova je za odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi koje uključuje i njegu, zaštitu, brigu o zdravlju te dječjim pravima. Svaki dječji vrtić teži postizanju kvalitete, koja ovisi o svim sudionicima odgojno-obrazovnoga procesa i njihovoj interakciji, suradnji, partnerstvu i sposobnosti kritičkoga promišljanja. Pojam participacije pojavljuje se u literaturi kao i u važećim dokumentima poput Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u kojem se navodi kako načela, vrijednosti i ciljevi navedeni u kurikulumu osiguravaju participaciju djece u dječjim vrtićima. Današnje shvaćanje djeteta je da je dijete sposobno samo donositi određene odluke te da može i smije sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu u dječjem vrtiću i to ravnopravno sa odgojiteljem. Kako su djeca u mogućnosti sudjelovati u raspravama i osmišljavanjima, potrebno je dakle omogućiti djecu participaciju, odnosno sudjelovanje, a različiti autori različito definiraju navedeni pojam. Uz pojam participacije usko je povezan pojam refleksivne praske koja je gotovo neizbježna. Refleksivna je praksa proces u kojem odgojitelj ima mogućnost povezati teoriju i praksu, a u isto vrijeme kritički promišljati o svojim postupcima i odlukama. Iz tih promišljanja proizlaze novi ciljevi ili nova rješenja. U ovom se radu analizira pojam participacije i refleksivna prakse, a proučavanjem stručne literature došlo se do spoznaje kako su participacija i refleksivna praksa ne samo iznimno važni u odgojno-obrazovnom radu nego i međusobno isprepleteni i međuovisni pojmovi.Kindergarten is a place where children live, a place that must be tailored to each individual child, and it is an institution for the upbringing and education of children of early and preschool age, which includes care, protection, care for health and children's rights. Every kindergarten strives to achieve quality, which depends on all participants in the educational process and their interaction, cooperation, partnership and ability to think critically. The concept of participation appears in the relevant literature as well as in the National Curriculum for Early and Preschool Education, which states that the principles, values and goals stated in the curriculum ensure the participation of children in kindergartens. Today's understanding of the child is that the child is capable of making certain decisions on his own and that he can and is allowed to participate in the educational process in the kindergarten on an equal basis with the teacher. Since children are able to participate in discussions and ideas, it is therefore necessary to enable children to participate, and different authors define the mentioned term differently. Closely related to the concept of participation is the concept of a reflexive burst, which is almost inevitable. Reflexive practice is a process in which the educator has the opportunity to connect theory and practice, and at the same time critically reflect on his actions and decisions. New goals or new solutions emerge from these considerations. In this paper, the concept of participation and reflective practice is analyzed, and the study of professional literature led to the realization that participation and reflective practice are not only extremely important in educational work, but also interdependant
Encouraging language development through reading picture books in children of early and preschool age
No full textRana i predškolska dob su faze u djetetovom životu koje su obilježene ubrzanim rastom i razvojem cijelog djetetovog bića. Kako bi se dijete uredno razvijalo u pogledu govorno- jezičnog aspekta, moraju se zadovoljiti određeni uvjeti, a tempo njegova razvoja odvijat će se pod utjecajem brojnih čimbenika, poput genetike, djetetova temperamenta, okoline i poticaja. Poticanje jezičnog razvoja djeteta se treba vršiti ispravno i pravovremeno jer se djeca vrlo brzo razvijaju i napreduju psihički i fizički. Stoga je važno pažljivo voditi računa o tome koje su potrebe djeteta te što su njegovi interesi. Dijete će o govoru početi učiti kroz slušanje i oponašanje. Izlaganje slikovnicama kod djece potiče razvoj razmišljanja, uočavanja, verbalnog izražavanja, razvoj mašte i estetskih stavova. Slikovnice djecu zaokupljuju različitim razinama interakcije, pri čemu je odnos između slika i teksta blizak. Putem slikovnica, dijete dolazi u nesvakidašnje pojave, promišlja o njima i razvija svoju maštu. Kroz govorno-jezičnu se funkciju slikovnica potiče i podupire razvijanje fonemske i fonološke osviještenosti. Osim toga, kod djece se razvija i morfološki i sintaktički razvoj, usvaja se i bogati rječnik, dijete upoznaje karakteristika teksta i načine njegova funkcioniranja. Djeca ono što vizualno spoznaju u slikovnici prenose u govorni izričaj, opisujući ono što vide, opisujući sadržaj i postavljajući pitanja o sadržaju, likovima, pojavama i idejama. Slikovnica bi svojim tekstom trebala utjecati na bogaćenje leksičkog inventara, što će djeci olakšati artikulaciju misli, stavova i osjećaja. Čitanje slikovnice ne bi trebalo biti monolog odrasle osobe, tj. osobe koja čita, nego bi se djeci trebala postavljati pitanja o tome što vide, što se prikazuje na slikama i ilustracijama. Ovakva su pitanja poticaji za daljnje razvijanje komunikacije i za razvoj govora kod djece. Na razvoj jezika će utjecati svi tekstovi kojima su djeca izložena, a koji su adekvatni mogućnostima shvaćanja djeteta i suglasni njegovim interesima.Early and preschool age are phases in a child's life that are characterized by accelerated growth and development of the child's entire being. In order for a child to develop properly in terms of the speech-language aspect, certain conditions must be met, and the pace of its development will take place under the influence of numerous factors, such as genetics, the child's temperament, the environment and incentives. Encouraging a child's language development should be done correctly and in a timely manner because children develop and progress mentally and physically very quickly. Therefore, it is important to carefully consider the child's needs and interests. The child will begin to learn about speech through listening and imitation. Exposure to picture books in children encourages the development of thinking, observation, verbal expression, the development of imagination and aesthetic attitudes. Picture books engage children in different levels of interaction, where the relationship between pictures and text is close. Through picture books, the child comes across unusual phenomena, thinks about them and develops his imagination. Through the speech-language function of picture books, the development of phonemic and phonological awareness is encouraged and supported. In addition, morphological and syntactic development develops in children, they acquire a rich vocabulary, the child gets to know the characteristics of the text and its ways of functioning. Children transfer what they learn visually in the picture book into a spoken expression, describing what they see, describing the content and asking questions about the content, characters, phenomena and ideas. With its text, the picture book should influence the enrichment of the lexical inventory, which will make it easier for children to articulate their thoughts, attitudes and feelings. Reading a picture book should not be a monologue of an adult, i.e. the person reading, but children should be asked questions about what they see, what is shown in the pictures and illustrations. Such questions are incentives for the further development of communication and for the development of children's speech. Language development will be affected by all the texts that children are exposed to, which are adequate to the child's understanding and agree with his interests