Repository of the Faculty of Education
Not a member yet
2112 research outputs found
Sort by
Student satisfaction with the implementation of a new model of physical and health education
No full textOvim su radom istraženi stavovi studenata prema novim nastavnim sadržajima koji svojom implementacijom čine novi model tjelesne i zdravstvene kulture na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Pregledom relevantne literature uočava se važnost utjecaja tjelesnog vježbanja na zdravlje, a jedna od mogućnosti promicanja, odnosno promoviranja tjelesnog vježbanja i zdravlja je upravo nastava tjelesne i zdravstvene kulture. Istraživanje je provedeno na uzorku od 109 studenata. Za potrebe istraživanja konstruiran je novi anketni upitnik putem kojeg su studenti iznijeli stavove o zadovoljstvu provedbe nastave novog modela tjelesne i zdravstvene kulture. Cilj istraživanja bio je utvrditi stavove studenata te dodatnom analizom iznači nove modele provedbe nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Analizom rezultata saznali smo da studenti imaju pozitivne stavove prema cjelokupnom izvođenju novoga modela nastave tjelesne i zdravstvene kulture te shvaćaju važnost njenog provođenja.This research explores student attitudes toward the new model for physical and health education at the Faculty of Education in Osijek. A review of relevant literature highlights the significant impact of physical exercise on health, emphasizing that physical and health education classes are a key avenue for promoting exercise and health. The research was conducted with a sample of 109 students, using a newly designed survey to gather their views on the implementation of the new model. The goal of the research was to assess student attitudes and, through further analysis, identify potential new approaches for delivering physical and health education. The results revealed that students have a positive outlook on the overall implementation of the new model and recognize the importance of these classes
The representation of learning content for the realisation of outcomes on the self-portrait in different techniques
No full textUvođenje kreativnih metoda u razrednoj nastavi likovne kulture i likovne umjetnosti prema Nacionalnom kurikulumu (2019) ključno je za razvoj senzornih, izražajnih, praktičnih, intelektualnih i psihofizičkih sposobnosti učenika. Huzjak i Županić Benić (2017) smatraju da dijete nema određeno znanje, ali ni iskustvo kako bi moglo biti kreativno. Tradicionalni pristupi nastavi često zahtijevaju inovativne preokrete kako bi se potaknuo dublji angažman i raznolikost učeničkih iskustava. Cilj ovog istraživanja je analizirati zastupljenost likovnih elemenata na autoportretima učenika izrađenih crtačkom tehnikom olovke i digitalnom tehnikom fotografije. Istraživanje uključuje kvazi eksperiment i analizu učeničkih radova četvrtih razreda osnovne škole. Učenici su izrađivali autoportrete u obje tehnike, a radovi su analizirani kako bi se usporedila zastupljenost sadržaja i ostvarenje ishoda. Sudjelovanje je bilo dobrovoljno, a prikupljeni podaci obrađeni su uz poštivanje etičkih standarda. Prije samog početka rada učenike se podsjetilo na osnovne likovnim pojmove poput crte i točke te ih se potaknulo na analizu kontrasta svijetlih i tamnih tonova. To je učenicima pružilo dublje razumijevanje likovnih tehnika i potaknulo ih na raznovrsnost u izražavanju. Kroz provedbu istraživanja istaknute su specifičnosti koje proizlaze iz primjene različitih tehnika i u stvaranju autoportreta. Osim što su učenici razvijali vještine crtanja i kompozicije na crtežu, fotografija kao medij nudila im je dodatne mogućnosti za istraživanje svjetlosti i sjene. Usporedbom rezultata dobivenih iz oba pristupa mogu se identificirati prednosti i ograničenja odabranih tehnika. Kroz ovakav pristup, učenici imaju priliku ne samo razvijati svoje likovne vještine već i kritičko razmišljanje i sposobnost analize. Poticanje kreativnosti i istraživačkog duha među učenicima ključno je za njihov cjelokupni razvoj, kako osobni tako i akademski. Osim toga,važno je kontinuirano evaluirati i prilagođavati nastavne metode kako bi se osiguralo da su u skladu s ciljevima kurikuluma i da podržavaju sve aspekte razvoja učenika. Kroz ovaj proces, učitelji imaju priliku prilagoditi svoj pristup učenju kako bi svaki učenik maksimalno iskoristio svoje potencijale u području likovne kulture i likovne umjetnosti. U konačnici, implementacija naprednih pedagoških strategija u nastavi likovne kulture ne samo da potiče inovativnost već i stvara okruženje koje podržava sveobuhvatan razvoj učenika kao kreativnih pojedinaca.Introducing creative methods in classroom teaching of visual culture and visual arts according to the National Curriculum (2019) is crucial for the development of students' sensory, expressive, practical, intellectual, and psychophysical abilities. Huzjak and Županić Benić (2017) argue that a child does not have the specific knowledge or experience to be creative. Traditional teaching approaches often require innovative twists to encourage deeper engagement and diversity in student experiences. The aim of this research is to analyze the representation of visual elements in students' self-portraits made using the pencil drawing technique and the digital photography technique. The research includes a quasi-experiment and an analysis of fourth-grade students' work. Students created self-portraits in both techniques, and the works were analyzed to compare the representation of content and achievement of outcomes. Participation was voluntary, and the collected data were processed respecting ethical standards. Before starting the work, students were reminded of basic visual concepts such as line and point and were encouraged to analyze the contrast of light and dark tones. This provided students with a deeper understanding of visual techniques and encouraged them to express themselves diversely. Through the implementation of the research, the specifics arising from the application of different techniques in creating self-portraits were highlighted. In addition to developing drawing and composition skills in the drawing, photography as a medium offered them additional opportunities to explore light and shadow. Comparing the results obtained from both approaches can identify the advantages and limitations of the selected techniques. Through this approach, students have the opportunity not only to develop their visual skills but also critical thinking and analytical abilities. Encouraging creativity and a spirit of inquiry among students is crucial for their overall development, both personal and academic. Furthermore, it is important to continuously evaluate and adapt teaching methods to ensure they align with curriculum goals and support all aspects of student development. Through this process, teachers have the opportunity to adjust their teaching approach so that each student can maximize their potential in the field of visual culture and visual arts. Ultimately, the implementation of advanced pedagogical strategies in teaching visual culture not only fosters innovation but also creates an environment that supports the comprehensive development of students as creative individuals
The influence of parental support on children's motivation for out-of-school reading
No full textRad istražuje ključnu ulogu roditelja u poticanju čitalačkih navika kod djece. Čitanje je složena kognitivna aktivnost koja uključuje različite procese i vještine . U radu se naglašava važnost ranog uvođenja djece u svijet knjiga putem pjesmica, brojalica i slikovnica koje im predstavljaju roditelji ili druge odrasle osobe. Cilj rada je istražiti ima li roditeljska podrška pozitivan utjecaj na razvoj čitateljskih navika kod djece te predložiti preporuke za poboljšanje te podrške. Teorijska polazišta obuhvaćaju cjelokupan razvoj čitanja, naglašavajući važnost motivacije. Motivacija za čitanje se dijeli na unutarnju, vanjsku i socijalnu, pri čemu je unutarnja motivacija ključna za dugotrajnu ljubav prema čitanju. Rad također razmatra tri vrste činitelja: obiteljske, školske i osobne. Obiteljski činitelji, poput roditeljskih navika čitanja i dostupnosti knjiga, imaju značajan utjecaj na djetetovu motivaciju za čitanje. Školski činitelji uključuju pozitivno ozračje, vršnjake, učitelje, metodičke postupke te načine i metode poučavanja i motiviranja učenika. Osobni činitelji proizlaze iz unutarnje motivacije koja dolazi iznutra i usmjerava ponašanje prema postizanju vanjskih ciljeva. Istraživanje je provedeno s ciljem potvrđivanja hipoteze da roditeljska podrška ima pozitivan utjecaj na razvoj čitateljskih navika kod djece. Rezultati pokazuju da djeca čiji roditelji aktivno sudjeluju u poticanju čitanja pokazuju visoku motivaciju za čitanje. Većina djece s umjerenom motivacijom dolazi iz obitelji gdje roditelji umjereno sudjeluju u poticanju čitanja. Ovi nalazi ukazuju na važnost roditeljske uključenosti u razvoj čitateljskih navika i motivacije. Rad potvrđuje snažnu korelaciju između roditeljske podrške i djetetove motivacije za čitanje. Preporučuje se da roditelji aktivno sudjeluju u čitateljskim aktivnostima, stvaraju poticajno okruženje i redovito komuniciraju s djecom o pročitanom materijalu. Ovi koraci ključni su za poticanje dječje ljubavi prema čitanju i razvoj njihovih čitateljskih sposobnosti, čime se također potiču njihove jezične vještine i šire mogućnosti.This study explores the key role of parents in encouraging reading habits in children. Reading is a complex cognitive activity that involves various processes and skills. The study emphasises the importance of early introduction of children to the world of books through rhymes and picture books presented by parents or other adults. The aim of the study is to investigate whether parental support has a positive impact on the development of children's reading habits and to propose recommendations for improving that support. The theoretical foundations cover the entire development of reading, emphasising the importance of motivation. Reading motivation is divided into intrinsic, extrinsic, and social, with intrinsic motivation being crucial for a long- term love of reading. The study also considers three types of factors: family, school, and personal. Family factors, such as parents' reading habits and the availability of books, have a significant impact on a child's motivation to read. School factors include a positive atmosphere, peers, teachers, methodological approaches, and methods of teaching and motivating students. Personal factors arise from intrinsic motivation that comes from within and directs behaviour towards achieving external goals. The research was conducted with the aim of confirming the hypothesis that parental support has a positive impact on the development of children's reading habits. The results show that children whose parents actively participate in encouraging reading show high motivation for reading. Most children with moderate motivation come from families where parents moderately participate in encouraging reading. These findings indicate the importance of parental involvement in the development of reading habits and motivation. The study confirms a strong correlation between parental support and children's motivation to read. It is recommended that parents actively participate in reading activities, create a stimulating environment, and regularly communicate with children about the material they have read. These steps are key to fostering a child's love of reading and developing their reading abilities, thereby also enhancing their language skills and broadening their opportunities
The image of the family in Sonja Zubović's novels
No full textRomani za djecu i mlade važan su dio suvremene književnosti, a u ovome radu cilj je bio analizirati sliku obitelji u tri romana autorice Sonje Zubović: Da, ali to nije sve, Belini brodovi te Nemreš bit pametan. Izdvojeni su primjeri suvremenih tipova obitelji u kojima bez obzira na životne probleme, autorica na pozitivan način pristupa problematici. Na ovaj način autorica želi djeci i mladima pokazati da bez obzira na to kakva je obitelj sve može funkcionirati vrlo dobro i da se u njoj mogu osjećati zadovoljno, sretno i shvaćeno. Analizirajući navedene romane, izdvojene su situacije u kojima se protežu odnosi mladih i odraslih, a koji su dobri, kvalitetni i puni povjerenja. U ova tri romana pojavilo se nekoliko suvremenih tipova obitelji, a oni su: udomiteljska, posvojiteljska, rekonstruirana, proširena i jednoroditeljska. Bez obzira o kojoj obitelji autorica piše u svojim romanima, ona to prikazuje na vrlo pozitivan način i pokušava sve probleme riješiti na način da se likovi u romanima vrlo dobro slažu i jedni drugima pomažu, a važno je da svi međusobno osjećaju da vlada zajedništvo u obitelji
The role of teachers' communication skills in creating a positive classroom atmosphere
No full textKomunikacija predstavlja dinamički proces kojim se ostvaruje razmjena informacija među pojedincima, omogućujući interpretaciju i razumijevanje poruka. Komunikacija također podrazumijeva višestruko povezivanje te uzajamno razumijevanje među sudionicima. Kao bitan aspekt socijalizacije, komunikacija obuhvaća različite tehnike i obrasce interakcije koji su usmjereni na zadovoljenje potreba pojedinaca. Komunikacija se dijeli prema različitim kriterijima, pa tako razlikujemo verbalnu, neverbalnu, interpersonalnu, intrapersonalnu, djelotvornu, nedjelotvornu, nasilnu i nenasilnu komunikaciju. Slušanje i govorenje neizostavne su komponente jezične interakcije, ističući se kao osnovne vještine komunikacije. Iako se često naglašava važnost govora kao ključne komunikacijske vještine, ne smijemo zanemariti ni važnost slušanja u jezičnoj interakciji. Razredno ozračje predstavlja stabilnu dimenziju obilježenu raznovrsnim karakteristikama zastupljenima u učionici, koje učenici percipiraju i koje imaju potencijalni utjecaj na njihovo zadovoljstvo procesom učenja. Ova kompleksna interakcija obuhvaća interpersonalne odnose unutar svakog pojedinog razrednog odjela, manifestirajući se kroz različite nastavne aktivnosti. U oblikovanju razrednog ozračja važnu ulogu imaju brojni čimbenici; neki od njih su stilovi upravljanja razredom, motivacija učenika, odnos između učitelja i učenika, organizacija i izgled učionice te dinamika suradnje ili natjecanja. Komunikacijske vještine učitelja neizostavno su povezane s uspostavljanjem pozitivnog razrednog ozračja. Kroz uspješno ostvarenu verbalnu i neverbalnu komunikaciju te izgradnju čvrstih interpersonalnih veza, učitelji mogu oblikovati podržavajuće okruženje koje potiče uključenost i napredak učenika. Cilj ovog rada je pregledom relevantne znanstvene i stručne literature pružiti sveobuhvatan pregled postojećih saznanja o ulozi komunikacijskih vještina učitelja u kreiranju pozitivnog razrednog ozračja, osvijestiti značaj istih te potaknuti odgojno-obrazovne djelatnike na istraživanje i unapređenje nastavničkih praksi.Communication is a dynamic process through which information is exchanged between individuals, enabling the interpretation and understanding of messages. It implies multiple connections and mutual understanding between participants. As an important aspect of socialization, communication encompasses various techniques and patterns of interaction aimed at satisfying individuals’ needs. We can classify communication in different ways, distinguishing between verbal, non-verbal, interpersonal, intrapersonal, effective, ineffective, violent, non-violent communication and others. Listening and speaking are indispensable components of language interaction, standing out as basic communication skills. Although the importance of speaking as a key communication skill is often emphasized, we must not ignore the importance of listening in linguistic interaction. The classroom atmosphere represents a stable dimension marked by various characteristics perceived by students, which can potentially impact their satisfaction with the learning process. This complex interaction includes interpersonal relationships within each individual classroom, manifesting through various teaching activities. Many factors play an important role in shaping the classroom atmosphere, including classroom management styles, student motivation, the relationship between teacher and student, the organization and appearance of the classroom, and the dynamics of cooperation or competition. A teacher's communication skills are inevitably linked to the establishment of a positive classroom atmosphere. Through successful verbal and non-verbal communication and building strong interpersonal relationships, teachers can create a supportive environment that encourages student involvement and progress. The aim of this work is to provide a comprehensive overview of existing knowledge about the role of teachers' communication skills in creating a positive classroom atmosphere, to raise awareness of their importance and to encourage further research and improvement of teaching practices by reviewing the relevant literature
Fostering the development of students 'social skills in Waldorf and Croatian public schools
No full textSocijalne kompetencije najčešće se definiraju kao jedinstvo osobina pojedinca i utjecaja društva na njega, što u konačnici dovodi do određene efikasnosti u socijalnim interakcijama. Svaki suvremeni učitelj trebao bi posjedovati visoku razinu socijalnih kompetencija kao i provoditi aktivnosti u kojima će učenici razvijati vlastite socijalne kompetencije u odgojno-obrazovnim ustanovama. Cilj je ovoga rada na temelju pregleda relevantne znanstvene literature, pregleda dosadašnjih istraživanja i provođenjem istraživanja među učiteljima u waldorfskim i državnim školama utvrditi razlike među provedbom aktivnosti za jačanje socijalnih kompetencija učenika u waldorfskim i državnim osnovnim školama. Na temelju kvalitativnog istraživanja provedenog pomoću polustrukturiranog intervjua među učiteljima waldorfskih i državnih škola uočavaju se razlike u dijelu zadovoljstva obrazovanjem, gdje učitelji waldorfskih škola izražavaju veće zadovoljstvo obrazovanjem od starijih učitelja državnih škola i dio njih smatra da je na Institutu za waldorfsku pedagogiju stekao velik broj vještina potrebnih za razvoj socijalnih kompetencija učenika. Učitelji potiču razvoj socijalnih kompetencija učenika na vrlo slične načine unutar oba školska sustava, provodeći različite participativne metode i suradničke oblike rada.Social competencies are usually defined as a combination of an individual's traits and social influences, ultimately leading to a certain level of efficiency in social interactions. Every modern teacher should possess a high level of social competence and engage in activities that enable students to develop their own social competencies within educational institutions. The aim of this thesis is to identify the differences in the implementation of activities designed to enhance students' social competencies between Waldorf and public primary schools. This will be achieved through a review of relevant scientific literature, an examination of previous researches, and conducting a study among teachers in both Waldorf and public school settings. Based on qualitative research conducted through semi-structured interviews with teachers from Waldorf and public schools, differences in satisfaction with education are observed. Waldorf school teachers express greater satisfaction compared to older public school teachers, with some of them attributing their skills in developing students' social competencies to their education at the Institute for Waldorf Education. Teachers in both educational systems promote the development of students' social competencies in very similar ways, conducting various participatory methods and collaborative forms of work
Cognitive domains according to the TIMSS framework of geometric tasks in textbooks for primary mathematics education
No full textU radu su analizirani zadaci iz domene Oblik i prostor u dva najzastupljenija matematička udžbenika za razrednu nastavu. Analiza je obuhvatila klasifikaciju zadataka prema kognitivnim domenama TIMSS okvira i prema tipu zadataka s obzirom na vrstu odgovora. Rezultati istraživanja pokazali su da oko 43% svih analiziranih zadataka iz geometrije pripada kognitivnoj domeni primjene, oko 38% domeni činjeničnog znanja te oko 19% domeni zaključivanja. Postotak zadataka koji pripadaju činjeničnom znanju opada prelaskom u sljedeći razred, dok se povećava postotak zadataka koji pripadaju zaključivanju i primjeni. Prema vrsti odgovora, zadacima otvorenog tipa pripada oko 53% svih analiziranih zadataka, a zadacima zatvorenog tipa oko 47% analiziranih zadataka. Postotak zadataka zatvorenog tipa opada nakon 2. razreda, dok se povećava postotak zadataka otvorenih po rješavanju i cilju. Gledajući povezanost kognitivnih domena i podjelu zadataka prema vrsti odgovora, vidljivo je da najveći dio zadataka činjeničnog znanja pripada zatvorenom tipu, dok su zadaci iz domene primjene znanja i zaključivanja većinom otvoreni po cilju. Napredovanjem kroz razrede primjećuje se pomak od učenja činjenica prema dubljem razumijevanju i primjeni znanja. Također, s izuzetkom 2. razreda, postotak otvorenih zadataka veći je od postotka zadataka zatvorenog tipa, što ukazuje na veću slobodu učenika u rješavanju zadataka i izražavanju.This paper analyzed tasks related to the Shape and Space domain (Oblik i prostor) from the two most widely used mathematics textbooks in primary education. The analysis included the classification of tasks according to TIMSS cognitive domains and processes, as well as the categorization of tasks by response type in combination with Kurnik's components. The research results showed that approximately 43% of all analyzed geometry tasks belong to the cognitive domain of "applying", around 38% to the "knowing" domain, and about 19% to the "reasoning" domain. The percentage of tasks related to factual knowledge decreases with progression to higher grades, while the percentage of tasks involving reasoning and application increases. In terms of response type, approximately 53% of all analyzed tasks are open-ended, while about 47% are closed-ended. The percentage of closed-ended tasks decreases after the 2nd grade, while the percentage of tasks open in terms of solution and goal increases. When examining the connection between TIMSS cognitive domains and task classification by response type, it is evident that the majority of factual knowledge tasks are closed-ended, whereas tasks in the domains of application and reasoning are mostly open-ended in terms of goal. As students progress through the grades, a shift from learning facts to a deeper understanding and application of knowledge is observed. Additionally, with the exception of the 2nd grade, the percentage of open-ended tasks is higher than that of closed-ended tasks, indicating greater freedom for students in solving tasks and expressing themselves
Education for the environment and sustainable development in preschool institutions
No full textSva djeca, bez obzira na dob, podrijetlo i jezik imaju pravo učiti o održivom razvoju. Gotovo svaka država bavi se pitanjima zaštite okoliša i održivog razvoja te osvještavanjem novih generacija. Odgoj i obrazovanje imaju veliku ulogu u odgajanju ekološki osviještenih i aktivnih građana društva, a djeca se s elementima održivosti susreću prvi put u svojim obiteljima. Razvoj osviještenosti dugotrajan je proces u kojemu presudnu ulogu imaju odgojno-obrazovne ustanove, odnosno dječji vrtići i škole. U predškolskoj dobi nastojimo potaknuti emocionalnu osjetljivost djeteta, ali i njegove spoznajne procese. Kako bi dijete razumjelo prirodu mora ostvariti iskustvo aktivnog odnosa s njom. U odgojnim ciljevima za okoliš povezani su ciljevi, znanja i stavovi. Cilj ovoga rada je približiti odgojiteljima odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj.Every child, regardless of age, origin, and language, has the right to learn about sustainable development. Almost every country addresses issues of environmental protection and sustainable development, raising awareness among new generations. Upbringing and education play a significant role in raising environmentally conscious and active citizens of society, and children first encounter elements of sustainability within their families. The development of awareness is a lengthy process in which educational institutions, namely kindergartens and schools, play a crucial role. In preschool age, we strive to encourage the child's emotional sensitivity as well as their cognitive processes. In order to understand nature, children have to experience nature actively. Educational goals for the environment include goals, knowledge, and attitudes. The aim of this paper is to bring closer the environmental upbringing and education for sustainable development to educators
Viral infections in children of early and preschool age accompanied by rashes
No full textU ovome će se radu analizirati virusne infekcije praćene osipom kod djece rane i predškolske dobi. U njih ubrajamo ospice, rubeolu, vodene kozice, eritemu infekciozum (petu bolest), egzantemu subitum (trodnevnu vrućicu) i bolest šake, stopala i usta. Svaka od navedenih virusnih infekcije bit će opisana, a zatim će se navesti njihove karakteristike, način prijenosa te liječenje. Za pojavu virusne infekcije praćene osipom, a zatim i njezino širenje moraju biti ispunjeni uvjeti koji su povezani u epidemiološki lanac. Za sprječavanje i prevenciju bolesti važne su higijenske mjere, kao i (imuno)profilaktične mjere. Higijenske mjere odnose se pranje ruku, dezinficiranje prostora, boravak na svježem zraku, mijenjanje podloge na kojoj se previjaju djeca, na higijensko pranje bočica, sušenje ruku toplim zrakom, jednokratnu upotrebu ručnika, upotrebu blagih sapuna ili sredstva za dezinficiranje. Za razliku od higijenskih mjera (imuno)profilaktične mjere odnose se na cijepljenje. Cilj ovoga rada je istraživanjem otkriti i prikazati koje se virusne infekcije praćene osipom najčešće pojavljuju kod djece rane i predškolske dobi, utječe li područje stanovanja (urbano i ruralno područje) na virusne infekcije praćene osipom, broj braće i sestara na njihovo širenje te obolijevaju li češće djevojčice ili dječaci. Metoda istraživanja u ovome radu je anketa za odrasle punoljetne osobe (roditelje/skrbnike djece koja pohađaju dječji vrtić). U radu će također biti prikazane radionice koje se mogu provesti s djecom kako bi spriječili širenje virusnih infekcija.This paper will analyze viral infections accompanied by rashes in children of early and preschool age. There include measles, rubella, chicken pox, erythema infectiosum (fifth disease), exantema subitum (three-day fever) and hand, foot and mounth disease. Each of the mentioned viral infections will be described, followed by their characterictics, transmission and threatmnet. For the appearance of a virall infection accompanied by a rash, and then its spread, the conditions connected in an epidemiological chain must be met. Hygienic measures, as well as (immuno) prophylactic measured, are important for warding and disease prevention. Hygienic measures refer to hand washing, disinfection the area, staying in fresh air, changing the base on which children are swaddled, hygienic washing of bottles, drying hands with warm air, single-use towels, use of mild soaps or disinfectants. Unlike hygiene measures (immuno)prophylactic measures refer to vaccination. The aim of this work is to find out and show, through research, which viral infections accompanied by rashes most often occur in children of early and preschool age, the influence of the area of residence (urban and rural areas) on viral infections accompanied by rashes, the number of simblings and their spread, whether girls or boys are more offten affected. The research method in this work is a survey for adults (parents/guardians of children who attend kindergarten). The paper will also present workshops that can be conducted with children to prevent the spread of ciral infections
Organized extracurricular activities for preschool children
No full textPredškolska dob je osjetljivo razdoblje u kojemu, uz odgovarajuću podršku, djeca mogu razviti različite vještine i otkriti svoje talente. Shvaćanje važnosti rane stimulacije za djetetov optimalan razvoj, uvjetovalo je pojavom različitih organiziranih izvanvrtićkih aktivnosti, čija raznolikost za- dovoljava interese velikog broja djece. Organizirane aktivnosti, od kojih su najzastupljeniji sport- ski, umjetnički, jezični i znanstveni programi, utječu na različite aspekte djetetovog razvoja, u- ključujući kognitivni, tjelesni, socijalno-emocionalni i jezični razvoj. Kroz sportske aktivnosti djeca jačaju svoje motoričke vještine i razvijaju osjećaj za timski rad, pomoću umjetničkih aktiv- nosti izražavaju kreativnost i razvijaju emocionalnu inteligenciju, a kroz jezične i prirodoslovne aktivnosti razvijaju intelektualne sposobnosti i aktiviraju radoznalost. Sudjelovanjem u organizi- ranim aktivnostima, dijete može upoznati sebe izvan obiteljskog i institucionalnog konteksta, steći nova poznanstva i znanja, što pozitivno utječe na djetetovu sliku o sebi kao kompetentnom mladom biću. Ove aktivnosti omogućuju djeci da kroz strukturirane, ali fleksibilne programe usmjere svoju energiju u kreativno izražavanje, tjelesno vježbanje i učenje kroz igru. Kako bi uopće došlo do djetetove potpune participacije u organiziranim aktivnostima, potrebna mu je podrška njegove naj- bliže okoline, koju čine roditelji i odgojitelji. Roditelji, kao primarni nositelji organizacije slobo- dnog vremena, pružaju podršku djeci u izboru aktivnosti koje su usklađene s njegovim interesima i sposobnostima. S druge strane, odgojitelji, kroz promatranje djetetovih potreba i sklonosti, osi- guravaju poticajno i sigurno okruženje u kojemu dijete može slobodno istraživati i učiti, a istovre- meno surađuju s roditeljima na otkrivanju i razvoju djetetovih interesa. Također, društvo ima klju- čnu ulogu u integraciji djece u život lokalne zajednice, kako bi se kod djece razvio osjećaj pripa- dnosti i solidarnosti. U ovom radu, istražuje se važnost organiziranih aktivnosti u predškolskoj dobi kao temelja za daljnji razvoj djece, te naglašava potreba za suradnjom roditelja, odgojitelja i lokalne zajednice u pružanju potpore djetetovom razvoju.The preschool years are a sensitive period during which, with appropriate support, children can develop various skills and discover their talents. Understanding the importance of early stimulation for optimal child development has led to the emergence of various organized extracurricular acti- vities, whose diveryity meets the interests of a large number of children. Organized activities, a- mong which sports, artistic, language, and scientific programs are the most prevalent, affect va- rious aspects of a child 's development, including cognitive, physical, socio-emotional, and lingu- istic development. Through sports activities, children enhance their motor skills and develop a sense of teamwork; artistic activities allow them to express creativity and develop emotional in- telligence and language and scientific activities foster intellectual abilities and stimulate curiosity. Participation in organized activities allows children to explore themselves outside of the family and institutional contexts, gain new acquaintances and knowlege, which positively impacts their self-image as competent young individuals. These activities enable children to chanel their energy into creative expression, physical exercise, and learning through play through structured yet flexible programs. For children to fully engage in organized activities, they need support from they immediate surroundings, consisting of parents and preschool teachers. Parents, as primary organi- zers of leisure time, support children in choosing activities that align with their interests and abili- ties. On the other hand, preschool teachers, through observing the child's needs and preferences, provide stimulating and safe enviroment in which the child can freely explore and learn, while also collaborating with parents to discover and develop the child's interests. Additionally, society plays a crucial role in integrating children into the life of the local community to develop a sense of belonging and solidarity. This paper explores the importance of organized activities in the preschool years as a foundation for further child development and emphasize the need for colla- boration between parents, preschool teachers, and the local community in supporting child's deve- lopment