Repository of the Faculty of Education
Not a member yet
2112 research outputs found
Sort by
Canva as a tool for documenting educational activities in a kindergarten
No full textPrema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014), dokumentiranje je važna stavka planiranja i oblikovanja kurikuluma. Canva je platforma za grafički dizajn koja omogućuje jednostavno stvaranje vizualnih sadržaja, čak i bez prethodnog iskustva u dizajnu. Ovaj rad istražuje mogućnosti uporabe alata Canva za dokumentiranje odgojno obrazovnih aktivnosti u dječjem vrtiću. Cilj istraživanja je prepoznati aktivnosti koje se mogu prikazati putem Canve i izraditi primjere takvih aktivnosti. Rezultati rada prikazuju izrađene primjere dokumentiranja kao što su plakat, prezentacija s uradcima djece, samorefleksija djece i samorefleksija odgajatelja. Za izradu primjera korišteni su materijali prikupljeni tijekom metodičkih vježbi provedenih s djecom u dobi od 5-6 godina u dječjem vrtiću u Osijeku. Izrađeni primjeri potvrđuju kako je Canva koristan alat za vizualizaciju i organizaciju aktivnosti provedenih u odgojno-obrazovnoj skupini, što možemo također koristiti i u svrhu informiranja roditelja i šire zajednice. Korištenje Canve u promatranom kontekstu predstavlja profesionalan razvoj odgajatelja, razvoj njihovih digitalnih kompetencija, ali i omogućuje bolje praćenje napretka djece.According to the National Curriculum for Early Childhood and Preschool Education (2014), documentation is an important aspect of planning and shaping the curriculum. Canva is a graphic design platform that allows for the easy creation of visual content, even without prior design experience. This paper explores the possibilities of using Canva as a tool for documenting educational activities in a preschool setting. The aim of the research is to identify activities that can be represented through Canva and to create examples of documenting such activities. The paper presents created examples of documentation such as a poster, a presentation featuring children's work, and self-reflections from both children and educators. The examples were created using materials collected during activities conducted with children aged 5-6 years at the kindergarten in Osijek. The created examples confirm that Canva is a useful tool for visualizing and organizing activities carried out in an educational group, which can also be used for informing parents and the wider community. Using Canva in this context represents professional development for educators, the development of their digital competencies, and also enables better tracking of children's progress
The importance of symbolic/pretend play in the preschool curriculum
No full textSimbolička igra naziva se i “kraljicom igre“ i kao takva predstavlja vrhunac dječje kreativnosti te je ključna za cjelokupan rast i razvoj. Ova vrsta igre nije samo jedna od mnogih oblika igre, već je i temeljna aktivnost koja omogućuje djetetu da integrira različite aspekte svog razvoja na najprirodniji način. Uloga simboličke igre u predškolskoj dobi je višestruka. Pomaže djeci u razvijanju kognitivnih vještina jer zahtijeva sposobnost apstraktnog mišljenja i prepoznavanja simbola. Kroz simboličku igru, djeca razvijaju jezične vještine jer često moraju verbalno izražavati svoje zamisli i likove koje predstavljaju. Također, ova vrsta igre omogućuje djeci da obrađuju i razumiju društvene i emocionalne situacije. U simboličkoj igri, djeca istražuju različite uloge, pravila i odnose, što im pomaže u boljoj socijalizaciji i razumijevanju tuđih perspektiva. U empirijskom dijelu ovoga radu korišten je etnografski pristup kako bi se dobio uvid u simboličku igru djece koja su sudjelovala u programu predškole. U radu se analizirala igra, istražila uloga odgojitelja u simboličkoj igri predškolaca. Dobiveni rezultati upućuju koliko je važno djeci osigurati primjereno, poticajno okruženje i podršku kako bi se simbolička igra mogla u potpunosti razvijati.Symbolic play is also known as the "queen of play" and, as such, represents the pinnacle of children's creativity, being crucial for their overall growth and development. This type of play is not just one of many forms of play but is also a fundamental activity that enables a child to integrate various aspects of their development in the most natural way. The role of symbolic play in preschool age is multifaceted. It helps children develop cognitive skills because it requires the ability to think abstractly and recognize symbols. Through symbolic play, children develop language skills as they often need to verbally express their ideas and the characters they represent. Additionally, this type of play allows children to process and understand social and emotional situations. In symbolic play, children explore different roles, rules, and relationships, which helps them with better socialization and understanding of other perspectives. In the empirical part of this paper, an ethnographic approach was used to gain insight into the symbolic play of children participating in a preschool program. The paper analyzed the play, investigated the role of educators in the symbolic play of preschoolers. The obtained results indicate how important it is to provide children with an appropriate, stimulating environment and support so that symbolic play can fully develop
Speech culture
No full textU radu će se dati pregled relevantne literature o govornoj kulturi koja je temelj poslovne ali i privatne komunikacije. O govornoj kulturi odnosno bontonu govorit će se kao sociološkom i kulturološkom fenomenu. Rad će ukazati na osobitosti govorne kulture u poslovnoj komunikaciji s ciljem unaprjeđenja komunikacijskih vještina osoba kojima je govor zanat, primjerice odgojiteljima, učiteljima, novinarima itd. Nadalje, rad će istaknuti potrebu učenja djeteta lijepom ponašanju i kulturi govorenja u obitelji i odgojno-obrazovnoj ustanovi. Stoga će se u radu analizirati i bontoni namijenjeni djeci.This paper will provide an overview of the relevant written work on speech culture, which is fundamental to both business and private communication. Speech culture, or etiquette, will be discussed as a sociological and cultural phenomenon. The paper will highlight the characteristics of speech culture in business communication with the aim of improving the communication skills of individuals whose profession relies on speaking, such as educators, teachers, journalists, etc. Furthermore, the paper will emphasize the need to teach children proper behavior and speech culture both in the family and educational institutions. Therefore, the paper will also analyze etiquette guides intended for children
Promoting education for sustainable development by marking the International Day of Forests
No full textSvjesni važnosti održiva razvoja u našem životu postali smo svjesni i važnosti ranog odgoja i obrazovanja te razvoja osjetljivosti za održivi razvoj i očuvanje okoliša. Ciljevi održiva razvoja mijenjali su se s vremenom, međutim danas bilježimo sedamnaest ključnih ciljeva koji su neophodni za osnaživanje kvalitete života. Cilj na koji smo se fokusirali u ovom diplomskom radu govori o važnosti očuvanja života na zemlji. Šume donose prirodne dobrobiti koje su nužne za očuvanje okoliša jer pripomažu reguliranju klimatskih prilika i reduciraju efekt staklenika. U ovom radu usredotočili smo se na dobrobiti koje šume pridonose u našem životu te važnosti očuvanja istih. Shodno tome posebno ćemo se osvrnuti na koji način djeci možemo približiti pojam održivog razvoja i očuvanja šuma. Projektno učenje se fokusira na dijete kao aktivnog sudionika te se prilikom rada na projektu spajaju praktične i intelektualne aktivnosti koje pogoduju razvoju djeteta u gotovo svim aspektima. S toga se za potrebe ovog diplomskog rada izabrala upravo metoda projektnog učenja. Cilj projekta je proširiti dječju spoznaju o dobrobiti šuma u našem životu te važnosti očuvanja istih. Brojnim aktivnostima djeci smo predočili šumu, a izravno iskustvo djeca su dobila posjetom Šumarskom muzeju u Bošnjacima.Aware of the importance of sustainable development in our lives, we also became aware of the importance of early education and the development of sensitivity for sustainable development and environmental preservation. The goals of sustainable development have evolved over time. Today, we recognize seventeen key objectives essential for enhancing our quality of life. The main focus of this thesis is the vital importance of preserving life on earth. Forests provide natural benefits essential for the enviromental preservation, as they aid in regulating climatic conditions and reducing the greenhouse effect. In this thesis, we will focus on the benefits of forests in our lives and the significance of their preservation. Accordingly, we will focus specifically on how we can introduce the concepts of sustainable development and forest conservation to children in a more engaging way. Project-based learning places the child at the center of the learning process, engaging them as an active participant. By combining practical and intellectual activities, this approach nurtures holistic development in children. In line with the objectives of this diploma thesis, project work was selected as the methodology. The project aims to enhance children's understanding of the benefits of forests in our lives and the significance of their conservation. Through a variety of activities, we introduced the concept of forests to the children, providing them with firsthand experience during their visit to the Šumarski muzej in Bošnjaci
Attachment at preschool age and its connection to emotional, social, and cognitive development of children
No full textU ovom završnom radu se istražuju vrijednosti i djelotvornost privrženosti djece predškolske dobi i njihovih primarnih skrbnika te njihova povezanost s emocionalnim, socijalnim i kognitivnim razvojem. Kroz pregled relevantne literature istražuju se različite vrste privrženosti te kako različite vrste privrženosti djeluju na djetetov rast i razvoj. Nastojeći razumjeti kako sigurna privrženost može stimulirati sve segmente djetetovog razvoja, proučava se povezanost između privrženosti i emocionalne stabilnosti, socijalnih vještina i kognitivnih sposobnosti djeteta. Emocionalni razvoj podrazumijeva sposobnost djeteta da prepoznaje, izražava i upravlja vlastitim emocijama te razvija empatiju prema drugima. Socijalni razvoj odnosi se na djetetovu sposobnost da komunicira, surađuje i stvara odnose s vršnjacima i odraslima, usvajajući društvene norme. Kognitivni razvoj uključuje proces učenja, rješavanja problema, pamćenja i razumijevanja svijeta oko sebe kroz intelektualne vještine. U ovome radu izlažu se teorijske osnove privrženosti s naglaskom na njegovanje sigurne privrženosti koja je polazna točka za zdrav razvoj djeteta. Također, proučava se kakve učinke može nesigurna privrženost imati na cjelokupni razvoj djeteta što se manifestira kroz emocionalnu nestabilnost, socijalne poteškoće i lošije kognitivne rezultate.This thesis investigates the value and effectiveness of attachment in preschool children and their primary caregivers and their relationship to emotional, social and cognitive development. Through a review of relevant literature, different types of attachment are explored and how different types of attachment affect a child's growth and development. In an effort to understand how secure attachment can stimulate all segments of a child's development, the relationship between attachment and a child's emotional stability, social skills, and cognitive abilities is studied. Emotional development involves a child´s ability to recognize, express, and manage his or her own emotions and to develop empathy for others. Social development refers to a child´s ability to communicate, cooperate and form relationships with peers an adults, adopting social norms. Cognitive development involves the process of learning, problem solving, memory and understanding the world around us through intellectual skills. This paper lays out the theoretical foundations of attachment with an emphasis on nurturing secure attachment as a starting point for healthy child development. It is also being studied what effects can insecure attachment have on a child's overall development manifesting through emotional instability, social difficulties, and poorer cognitive outcomes
Application of the PECS Method in early childhood education
No full textKomunikacija je ključna za ljudsko postojanje i razvoj. Razumijevanje njezine važnosti, ranog prepoznavanja govorno-jezičnih teškoća i primjene alternativnih metoda komunikacije može značajno poboljšati kvalitetu života osoba s komunikacijskim teškoćama. Predškolski odgoj pruža mogućnost inkluzije djece s teškoćama u redovite programe odgoja i obrazovanja. Znači da predškolski sustav omogućuje djeci s različitim teškoćama (bilo da su to fizičke, intelektualne, emocionalne ili druge vrste teškoća) da budu uključena u uobičajene, tzv. redovite programe odgoja i obrazovanja, zajedno s djecom koja nemaju takvih teškoća. Alternativna i augmentativna komunikacija koristi se za pomoć osobama s posebnim komunikacijskim potrebama. Ove metode uključuju simbole, pomagala, strategije i tehnike koje omogućuju funkcionalnu komunikaciju. Primjeri uključuju korištenje gesta, slikovnih prikaza, pisanih poruka i znakovnog jezika. Jedna od alternativnih metoda komunikacije je PECS metoda. PECS se temelji na razmjeni slika u svrhu komunikacije. Fokus ove metode omogućuje osobama koje imaju poteškoća s verbalnim izražavanjem da putem vizualnih simbola ili slika uspostave komunikaciju s okolinom. U okviru ovog završnog rada analiziraju se načini primjene PECS metode, uključujući osnovne faze učenja: razmjena slike za željeni predmet ili aktivnost, korištenje slike za odgovor na pitanje te napredniji oblici komunikacije kombinacijom. Posebna pažnja posvećena je važnosti sustavne primjene svake od faza, uz uvođenje postupnih promjena i prilagodbi prema individualnim potrebama djeteta. PECS metoda je vrlo učinkovit oblik alternativne komunikacije koja pomaže osobama s govornim teškoćama. Cilj rada je istražiti primjenu PECS metode te na koji način se ona primjenjuje u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju značajno poboljšanje komunikacijskih vještina osoba koje koriste PECS metodu. Uočene su pozitivne promjene u socijalnoj interakciji, smanjenje frustracije zbog nemogućnosti verbalne komunikacije te porast samopouzdanja korisnika. Također, važnost studije ističe dosljednu primjenu metoda i obuke kako na korisnike tako i na osobe koje pružaju podršku.Communication is crucial for human existence and development. Understanding its importance, early recognition of speech and language difficulties, and the application of alternative communication methods can significantly improve the quality of life for individuals with communication challenges. Preschool education provides opportunities for equalizing chances and protecting the rights of children with developmental difficulties. Alternative and augmentative communication is used to assist individuals with special communication needs. These methods include symbols, aids, strategies, and techniques that enable functional communication. Examples include the use of gestures, pictorial representations, written messages, and sign language. One of the alternative communication methods is the PECS method. PECS is based on the exchange of pictures for the purpose of communication. This thesis analyzes the ways of applying the PECS method, including the basic learning phases: exchanging a picture for a desired item or activity, using a picture to answer a question, and more advanced forms of communication through combinations. The PECS method is a highly effective form of alternative communication that helps individuals with speech difficulties. The aim of the study is to explore the application of the PECS method and how it is applied in the Republic of Croatia. Research results show a significant improvement in the communication skills of individuals using the PECS method. Positive changes in social interaction, reduced frustration due to the inability to communicate verbally, and increased user confidence were observed. Additionally, the importance of the study highlights the consistent application of methods and training both for users and for those providing support
Parents' attitudes about learning computational thinking in early childhood education and care
No full textDoba u kojem živimo zahtijeva nove načine razmišljanja za rješavanje novih izazova. U ovome radu uvodno je opisan pojam računalnog razmišljanja i njegov kontekst u odgoju i obrazovanju, posebno vezano uz ranu i predškolsku dob. Razvoj računalnog razmišljanja kod djece potiče se kroz različite aktivnosti kroz igru čime djeca razvijaju generičke kompetencije kao što su strateško rješavanje problema i donošenja odluka, razvijaju kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost te se pripremaju za svakodnevni život i budućnost. Cilj ovoga rada je utvrditi stavove, očekivanja i zanimanja roditelja oko uvođenja aktivnosti računalnog razmišljanja u rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Provedeno je istraživanje na uzorku od 136 roditelja predškolske djece te su analizirani njihovi stavovi o učenju računalnog razmišljanja u ranoj i predškolskoj dobi. Analiza rezultata pokazala je da roditelji nisu u potpunosti upućeni u pojam računalnog razmišljanja pa iako se većina slaže, njih 63.2%, da svatko treba znati računalno razmišljati, te njih 56.6% smatra da će računalno razmišljanje biti potrebno u budućim poslovima, velik je postotak onih koji smatraju da je prerano za aktivnosti računalnog razmišljanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (41.9% ispitanika) te da će računalno razmišljanje opterećivati djecu (35.3% ispitanika) pa se ne bi trebalo učiti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Te činjenice uglavnom proizlaze iz informacija da roditelji računalno razmišljanje povezuju izričito s radom na računalu, koje su dobivene kroz komentare roditelja vezane za računalno razmišljanje. Stoga se preporuča roditeljima dodatno pojasniti što znači pojam računalno razmišljanje te koja je njegova svrha i uloga u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.The era we live in demands new ways of thinking to address new challenges. This paper describes the concept of Computational Thinking and its context in education, particularly concerning early childhood and preschool ages. The development of computational thinking in children is encouraged through various activities through play, and thus children develop generic competencies such as strategic problem solving and decision-making, develop critical thinking, creativity and innovation, and prepare for everyday life and the future. The aim of this paper was to determine the attitudes, expectations, and interests of parents regarding the introduction of Computational Thinking activities in early childhood and preschool education. A study was conducted on the sample of 136 parents of preschool children, and their attitudes toward learning Computational Thinking in early childhood and preschool were analyzed. The analysis of the results showed that parents are not fully informed about the concept of Computational Thinking. Although the majority, 63.2%, agree that everyone should know how to think computationally, and 56.6% believe that Computational Thinking will be necessary in future jobs, a significant percentage, 41.9%, believe that it is too early for Computational Thinking activities in early childhood and preschool education, and 35.3% believe that Computational Thinking will burden children and therefore should not be taught in early childhood and preschool education. This perception arose from the fact that parents strictly associate Computational Thinking with working on computers, as revealed through comments related to concerns about Computational Thinking. Therefore, it is recommended for parents to further clarify what the term computational thinking means and what is its purpose and role in early and preschool education
Organization of an art exhibition of preschool children works
No full textU diplomskom radu predstavljene su najvažnije sastavnice likovnog izražavanja djece predškolske dobi. Tijekom povijesti likovnom izražavanju djece nije se pridavala jednaka važnost, no u današnje vrijeme dječji likovni rad može biti „prozor“ u dječji svijet. Osim povijesnog presjeka, u radu su opisani osnovni pojmovi čije je razumijevanje ključno za samu organizaciju izložbe dječjih radova poput razvojnih karakteristika likovnog izražavanja djeteta, analiziranja i vrednovanja dječjih likovnih radova. Dodatnu vrijednost diplomskom radu daju fotografije crteža iste djece kroz različite faze razvoja likovnog izražavanja. U radu je opisan cjelokupan proces organizacije izložbe, ostvarene suradnje te su priložene fotografije radova koji su predstavljeni na izložbi.In this master՚s theisis the most important elements of preschool children՚s artistic expression are presented. Throughout history, children՚s artistic expression has not been given the equal importance, but nowadays children՚s artwork can be a „window“ into the children՚s world. In addition to the historical cross-section, the work describes the basic concepts whose understanding is crucial for the organization of the exibition of children՚s art works, such as the developmental characteristics of the children՚s artistic expression, the analysis and evaluation of children՚s artworks. Adding value to this thesis are photographs of artworks of the same children through different stages of development of artistic expression. The theisis also details the entire organization of the exibition, the collaborations achieved, and includes photographs of the artworks presented at the exibition
Using ChatGPT to learn and use English language: Students of early and preschool education
No full textChatGPT se može opisati kao veliki jezični model koji omogućava ljudima prirodniju komunikaciju sa računalom. Naime, s razvojem tehnologije u svijetu, porasla je želja za upotrebom ChatGPT-a za akademske svrhe među populacijom. Ovaj rad prikazuje istraživanje koje je provedeno na uzorku od 65 studentica 2. i 3. godine studija za Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Za provedbu istraživanja korišten je anonimni mrežno postavljen upitnik. Cilj istraživanja bio je prikazati u kojoj mjeri studentice 2. i 3. godine studija za Rani i predškolski odgoj i obrazovanje koriste ChatGPT za učenje engleskog jezika i za čitanje i pisanje raznih tekstova i radova na engleskom jeziku, što studentice misle o etičnosti korištenja ChatGPT-a i je li upotreba ChatGPT-a češća kod studentica prilikom rješavanja zadataka na engleskom ili na hrvatskom jeziku. Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti kako većina ispitivanih studentica rijetko koristi ili nikada ne koristi ChatGPT za potrebe pisanja tekstova na engleskom jeziku te učenja engleskog jezika.ChatGPT is a large language model which enables people to communicate with computers more naturally. As technology progresses globally, more people want to use ChatGPT for educational purposes. This report includes findings from a study of 65 second- and third - year of Early Childhood and Preschool Education students. The study participants employed an anonymous online survey to conduct the study. The study's goal was also to determine how many second- and third- year students of Early Childhood and Preschool Education use ChatGPT to learn English, read and write various texts and papers in English, what they think about the ethics of using ChatGPT, and whether they use ChatGPT more frequently when completing tasks in English or Croatian. According to the findings, the majority of questioned students rarely or never use ChatGPT to write or learn the English language
Verb tense and aspect in children's storytelling
No full textOko treće godine života, djetetove se pripovjedne sposobnosti počinju razvijati, no složeniji se pripovjedni elementi javljaju između pete i šeste godine. Do osme i desete godine, djeca su sposobna poštovati vremenski slijed priče i prirodu uzročno-posljedičnih veza. Mnogi su istraživali o razvoju dječjeg pripovijedanja, no i dalje nedostaje literature o psiholingvističkoj analizi pripovjednih diskursa. Cilj je ovoga rada analizirati pojavu i učestalost glagolskih vremena i glagolskog vida osmogodišnjaka i desetogodišnjaka u pripovijedanju i na temelju tih rezultata sustavno prikazati razlike između navedenih dobnih skupina te usporediti te dobne skupine s djecom predškolske dobi i njihovom uporabom glagolskih vremena i vida u pripovijedanju. U istraživanju je sudjelovalo dvadeset i troje osmogodišnjaka i dvadeset i troje desetogodišnjaka koji su pripovijedali slikovnicu Žabo, gdje si? (Mayer, 1969). Rezultati istraživanja pokazuju da su se obje dobne skupine koristile različitim jednostavnim i složenim glagolskim vremenima i da ne postoje veće razlike u uporabi glagolskih vremena i glagolskog vida osmogodišnjaka i desetogodišnjaka.Around the age of three, the child's storytelling abilities begin to develop, but more complex narrative elements appear between the ages of five and six. By the age of eight and ten, children are able to respect the temporal sequence of a story and the nature of cause-and- effect relationships. Many have researched the development of children's storytelling, but there is still a lack of literature on the psycholinguistic analysis of narrative discourses. The aim of this paper is to analyze the occurrence and frequency of verb tenses and verb sight in storytelling by eight- and ten-year-olds and, based on these results, to systematically show the differences between the mentioned age groups and to compare these age groups with preschool children and their use of verb tenses and sight in storytelling. Twenty-three eight- year-olds and twenty-three ten-year-olds participated in the research, who narrated the picture book Frog, where are you? (Mayer, 1969). The results of the research show that both age groups used different simple and complex verb tenses and that there are no major differences in the use of verb tenses and verb form of eight- and ten-year-olds