Repository of the Faculty of Education
Not a member yet
2112 research outputs found
Sort by
Preschool teachers' qualifications for headteacher's job
No full textOvaj rad za cilj je imao usporediti kompetencije i kvalifikacije koje odgojitelj stječe preddiplomskim i diplomskim obrazovanjem sa standardom zanimanja i standardom kvalifikacije ravnatelja/ica odgojno-obrazovne ustanove prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je definiran 2020. godine. Njegov teorijski dio donosi pregled značajnih dokumenata, nacrta, strategija i stručne literature s naglaskom na važnost posjedovanja profesionalnih kompetencija za učinkovito vođenje predškolske ustanove i ukupnu kvalitetu njezinog rada te cjeloživotno obrazovanje. U empirijskom se dijelu odgovorilo na postavljeni istraživački problem te se na temelju rezultata istraživanja zaključilo da odgojitelji nakon završetka preddiplomskog i diplomskog studija ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, odnosno pri završetku formalnog obrazovanja, ne stječu kompetencije i nisu osposobljeni za izvršavanje poslova ravnatelja predškolske ustanove. Prema ishodima učenja od ravnatelja se očekuje da je u mogućnosti upravljati, rukovoditi i voditi ustanovu te primjenjivati različite pravne propise i procedure, no komparativnom analizom dokumentacije dokazano je kako odgojitelji ne stječu znanja i vještine koja su im potrebna za izvršavanje takvih poslova tijekom inicijalnog obrazovanja pa se ističe nužnost cjeloživotnog učenja.The paper aimed at comparing the competences and qualifications that educators acquire through undergraduate and graduate education with the professional standard and the qualification standard of the leader of an educational institution according to the Croatian qualification framework (2020). Its theoretical part provides an overview of important documents, drafts, strategies and literature that emphasize the importance of having professional competences for the effective leadership in a preschool institution, as well as leader's lifelong learning goals. In the empirical part, the set research problem was explored in more detail, and based on the results of the research, it was concluded that educators after completing undergraduate and graduate studies in early and preschool education, i.e. upon completion of formal education, do not acquire the required competences for the duties of a preschool director. As far as learning outcomes go, the leader is expected to be able to lead the institution, manage its resources, and apply various administrative procedure and adhere to legal regulations, but a comparative analysis of the documentation has proven that educators do not acquire the knowledge and skills they need to perform such tasks during their initial education, which implies the need for lifelong learning forms
Praktikum iz Prirodoslovlja I: Priručnik s vježbama, praktičnim radovima i zadatcima za praktikum iz Prirodoslovlja I
No full textPriručnik za praktikum iz Prirodoslovlja I nastao je iz potrebe studenata Sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog Učiteljskog studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za nastavnim materijalom koji bi im omogućio lakše usvajanje znanja i stjecanje vještina u izvođenju laboratorijskih pokusa i praktičnih radova iz prirodoslovlja. Na početku radnoga priručnika autorice studente upoznaju s mjerama sigurnoga rada u praktikumu te laboratorijskim priborom i postupcima. Nakon toga u priručniku slijede laboratorijski pokusi i praktični radovi iz odabranih poglavlja kemije i fizike, a s kojima su studenti upoznati na predavanjima. Svaki pokus i praktični rad sadrži teorijski dio, ciljeve, popis pribora i kemikalija potrebnih za izvođenje pokusa, postupke izvođenja te prostor za crtanje sheme aparature i upisivanje opažanja i zaključka pokusa. S obzirom na to da se radi o radnom priručniku, isti služi i kao laboratorijski dnevnik (referat) te pomaže kritičkom sagledavanju obrade i prikaza rezultata laboratorijskoga rada, savladavanje dobre laboratorijske prakse u praktikumu iz prirodoslovlja. Priručnik završava zadatcima iz pripadajućih, odabranih poglavlja kemije i fizike. Radom u praktikumu iz prirodoslovlja i korištenjem ovoga priručnika ostvarit će se i ishodi nastavnoga predmeta Prirodoslovlje I: studenti će moći samostalno, poznavajući mjere sigurnosti, istražiti osnovne prirodne pojave i koristiti praktična znanja i vještine te s lakoćom eksperimentirati u nastavi Prirode i društva i Prirodoslovlja
Spelling contents and types of tasks in Croatian language textbooks for younger school age
No full textSvrha je diplomskoga rada istražiti zastupljenost pravopisnih zadataka u udžbenicima hrvatskog jezika za mlađu školsku dob. Udžbenički zadatci mogu poticati učenike na raznovrsne aktivnosti, na stvaralačko izražavanje s tim da je pri tome važno da pitanja i zadatci budu dovoljno izazovni, što će učenike dodatno motivirati. Na temelju analize udžbeničke građe utvrđeno je da u udžbenicima hrvatskog jezika za mlađu školsku dob prevladavaju zadatci nulte preoblike u odnosu na dodatno motivirane zadatke. Od dodatno motiviranih zadataka najzastupljeniji su zadatci preoblike osobnim odnosom, a najmanje su potvrđeni zadatci preoblike situacijom. Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na tradicionalni pristup učenju pravopisnih sadržaja (prevlast zadataka nulte preoblike). Suvremena nastava i udžbenici hrvatskoga jezika za mlađu školsku dob trebali bi više biti usmjereni na učenika i na funckionalnu primjenu naučenoga u (govornoj i pisanoj) komunikaciji. A to znači i veći broj jezično-pravopisnih zadataka s preoblikama.The purpose of the thesis is to empirically investigate the representation of spelling tasks in Croatian language textbooks for younger school age. Textbook assignments can encourage students to engage in various activities and creative expression, with the important thing being that the questions and assignments are sufficiently challenging, which will further motivate students. Based on the analysis of the textbook material, it was determined that in the Croatian language textbooks for the younger school age, zero-transformation tasks predominate in comparison to additionally motivated tasks. Of the additionally motivated tasks, the tasks of reshaping a personal relationship are the most represented, and the tasks of reshaping a situation are the least confirmed. The obtained research results point to a traditional approach to learning spelling content (predominance of zero transformation tasks). Contemporary teaching and textbooks of the Croatian language for younger school-aged children should focus more on the student and on the functional application of what has been learned in (spoken and written) communication. And that means a greater number of language and spelling tasks with transformations
Gender representation of characters with disabilities in picture books
No full textSlikovnica predstavlja prvi korak djetetova opismenjavanja, odnosno ona otvara vrata u svijet književnosti za dijete. Važno je obratiti pažnju na to kakve slikovnice nudimo djeci jer je od velike važnosti da budu kvalitetne, s obzirom na to da se pojavljuju u najosjetljivijem razdoblju čovjekova života. Djeca se vrlo često identificiraju s likovima koji imaju sličnosti s njima ili im književnost može pomoći da razumiju ili prihvate osobe koje su drugačije od njih, no ako se ne uvede više slikovnica, romana i pripovijetki koje uključuju likove s poteškoćama, podjednako dječake i djevojčice u ulozi glavnih likova, djeca će biti uskraćena za tu priliku. Cilj je ovoga rada analizom doći do zaključka pojavljuju li se češće dječaci ili djevojčice kao glavni likovi s poteškoćama u slikovnicama i jesu li određene poteškoće vezane isključivo uz jedan spol. U ovome radu analizirat će se dvadeset i jedna slikovnica čiji su glavni likovi suočeni s raznim poteškoćama kao što su poremećaji autističnog spektra, hiperaktivni poremećaj, Downov sindrom, sljepoća, slabovidnost, mucanje, tjelesni invaliditet, cerebralna paraliza, intelektualne teškoće, disleksija, diskalkulija i disgrafija. Na uzorku od dvadeset i jedne slikovnice objavljene između 2001. i 2021. godine uočava se gotovo jednak broj glavnih likova muškog roda i glavnih likova ženskog roda koji se suočavaju s navedenim poteškoćama.The picture book represents the first step in a child's literacy, that is, it opens the door to the world of literature for children. It is important to pay attention to the kind of picture books we offer children because it is of great importance that they are of high quality, given that they appear in the most sensitive period of a person's life. Children very often identify with characters who have similarities with them or literature can help them understand or accept people who are different from them, but if more picture books, novels and stories that include characters with disabilities are not introduced, boys and girls alike in the roles of the main characters, children will be denied that opportunity. The aim of this paper is to come to the conclusion through the analysis of whether boys or girls appear more often as the main characters with difficulties in picture books and whether certain difficulties are exclusively related to one gender. This paper will analyze twenty-one picture books whose main characters are faced with various difficulties such as autism spectrum disorders, hyperactive disorder, Down's syndrome, blindness, low vision, stuttering, physical disability, cerebral palsy, intellectual disabilities, dyslexia, dyscalculia and dysgraphia. A sample of twenty-one picture books published between 2001 and 2021 shows an almost equal number of male main characters and female main characters facing the aforementioned difficulties
Differences in the emotional competence of students of teacher education
No full textOvaj rad istražuje razlike u emocionalnoj kompetentnosti studenata učiteljskog studija kroz različite godine studija, analizirajući njihove samoprocjene emocionalnih vještina i profesionalnog razvoja. Uzorak je obuhvatio 137 studenata učiteljskog studija koji su ispunili anonimni upitnik. Rezultati pokazuju da studenti posjeduju visoku razinu emocionalne svijesti, regulacije i empatije, što su ključne komponente za buduće učitelje. Studenti su također pokazali sposobnost prepoznavanja i reagiranja na emocije drugih, kao i održavanja pozitivnog emocionalnog stanja unatoč negativnim situacijama. Profesionalni razvoj kroz plaćeni rad i volonterski angažman također je visoko zastupljen među studentima, što dodatno jača njihove kompetencije. Nalazi sugeriraju da integracija programa obuke usmjerenih na emocionalnu inteligenciju može značajno doprinijeti unapređenju emocionalnih vještina budućih učitelja. Ovi rezultati naglašavaju važnost kontinuiranog profesionalnog razvoja i emocionalne podrške u obrazovnim programima za učitelje, čime se doprinosi kvaliteti obrazovanja i dobrobiti učenika.This paper investigates the differences in emotional competence among teacher education students across different years of study, analyzing their self-assessments of emotional skills and professional development. The sample included 137 teacher education students who completed an anonymous questionnaire. The results show that students possess a high level of emotional awareness, regulation, and empathy, which are key components for future teachers. Students also demonstrated the ability to recognize and respond to the emotions of others and to maintain a positive emotional state despite negative situations. Professional development through paid work and volunteer engagement is also highly prevalent among students, further strengthening their competencies. The findings suggest that the integration of training programs focused on emotional intelligence can significantly contribute to enhancing the emotional skills of future teachers. These results highlight the importance of continuous professional development and emotional support in educational programs for teachers, thereby contributing to the quality of education and the well-being of students
Language development in children and encouraging speech of early and preschool age children
No full textOvaj rad bavi se temom dječjeg jezičnog razvoja i poticanja govorno – jezičnog razvoja kod djece rane i predškolske dobi. Cilj završnog rada Dječji jezični razvoj i poticanje govorno – jezičnog razvoja kod djece rane i predškolske dobi je usmjeren na razumijevanje i poticanje optimalnog govorno – jezičnog razvoja kod djece rane i predškolske dobi. Promatrat će se dječji jezični razvoj, a pozornost će biti usmjerena na poticanje govorno – jezičnog razvoja kod djece. U radu će se najprije obraditi početak i razvoj govora i jezika te razdoblja i govorno – jezična funkcija. Najviše pozornosti bit će posvećeno poticanju govorno – jezičnog razvoja. Također, promatrat će se i na koje načine, odnosno pomoću čega, potičemo govorno – jezični razvoj.This paper addresses the topic of children's language development and the promotion of speech and language development in early and preschool-aged children. The aim of the final paper, "Children's Language Development and the Promotion of Speech and Language Development in Early and Preschool-aged Children," is focused on understanding and fostering optimal speech and language development in early and preschool-aged children. The study will examine children's language development, with attention directed towards promoting speech and language development in children. The paper will first cover the beginnings and development of speech and language, including the stages and functions of speech and language development. The primary focus will be on promoting speech and language development. Additionally, it will explore the ways and means through which speech and language development can be encouraged
The experience of different types of music among younger school-age students
No full textZvuk glazbe, univerzalnog jezika koji doseže do srca svakog pojedinca, često nosi duboke emocije i osobne doživljaje. U radu se donosi prikaz empirijskog istraživanja čiji je glavni cilj bio istražiti doživljaje različitih vrsta glazbe kod učenika mlađe školske dobi. Analizirani su podatci prikupljeni putem anketnog upitnika na uzorku od sto četrdeset učenika od prvog do četvrtog razreda u Osnovnoj školi „Tin Ujević“ u Osijeku. Prikupljeni podatci obuhvatili su širok spektar odgovora koji odražavaju stavove i emocije učenika prema različitim glazbenim žanrovima. Rezultati istraživanja pokazali su da učenici mlađe školske dobi imaju pozitivan stav prema klasičnoj glazbi, što sugerira da ovaj žanr može imati važnu ulogu u njihovom emocionalnom i kognitivnom razvoju. Nadalje, popularna glazba značajno poboljšava raspoloženje učenika, ukazujući na njen potencijal u stvaranju pozitivnog okruženja za učenje i socijalizaciju. Zanimljivo je napomenuti da niti jedna vrsta glazbe nije ostavila učenike ravnodušnima, što implicira da glazba općenito ima snažan utjecaj na njihova emocionalna stanja i doživljaje. Dobiveni rezultati pružaju dragocjene uvide u emocionalne i kognitivne reakcije djece na različite glazbene žanrove. Ovi uvidi bit će od velike koristi pedagozima i učiteljima pri razvoju učinkovitijih nastavnih metoda koje uključuju glazbu. Uključivanjem različite glazbe u nastavni proces, učitelji mogu poboljšati pažnju, motivaciju i emocionalno blagostanje učenika, što može dovesti do boljih obrazovnih ishoda. Korištenje različitih vrsta glazbe kao pedagoških alata može stvoriti stimulativno i poticajno okruženje za učenike, što je ključno za njihov sveobuhvatni razvoj.The sound of music, the universal language that reaches the heart of every individual, often carries deep emotions and personal experiences. This paper presents an empirical study aimed at exploring the experiences of different types of music among lower primary school students. Data were analyzed from a survey conducted on a sample of one hundred and forty students from first to fourth grade at "Tin Ujević" Elementary School in Osijek. The collected data encompassed a wide range of responses reflecting the students' attitudes and emotions towards various music genres. The results of the study showed that lower primary school students have a positive attitude towards classical music, suggesting that this genre can play an important role in their emotional and cognitive development. Furthermore, popular music significantly improves students' moods, indicating its potential to create a positive learning and social environment. Interestingly, no type of music left the students indifferent, implying that music in general has a strong impact on their emotional states and experiences. The obtained results provide valuable insights into the emotional and cognitive reactions of children to different music genres. These insights will be of great benefit to educators and teachers in developing more effective teaching methods that incorporate music. By integrating music into the teaching process, teachers can enhance students' attention, motivation, and emotional well- being, which can lead to better educational outcomes. Using music as a pedagogical tool can create a stimulating and encouraging environment for students, which is crucial for their overall development
Socio-emotional competences of educators in children's homes
No full textFokus na socio-emocionalnoj kompetenciji odgojitelja nužan je s obzirom na činjenicu da djeca koja su smještena u institucionalnu skrb često prolaze kroz različite socio-emocionalne izazove, stoga je od iznimne važnosti da odgojitelji posjeduju vještine koje će im omogućiti uspješno nositi se s tim izazovima. U ovom završnome radu razmatrat će se i potreba za kontinuiranim profesionalnim razvojem odgojitelja kako bi se održala visoka razina socio- emocionalne kompetencije. Osim toga, rad se bavi mogućim preprekama i izazovima s kojima se odgojitelji suočavaju u razvijanju ovih vještina, istražujući načine kako ih prevladati te ističući važnost podrške sustava u obliku edukacija, supervizije i mentorstva. Cilj je rada prikazati relevantnu znanstvenu i stručnu literaturu o socio-emocionalnim kompetencijama odgojitelja u dječjim domovima, doprinijeti razumijevanju kompleksnosti socio-emocionalne dimenzije rada odgojitelja u dječjim domovima, čime će se stvoriti povoljno okruženje za emocionalni i socijalni rast djece koja su smještena u institucionalnu skrb. Ovaj rad također razmatra važnost razvoja međuljudskih vještina odgojitelja, poput empatije, komunikacije i suradnje, kako bi se stvorila atmosfera povjerenja između odgojitelja i djece. Pritom će se analizirati uloga odgojitelja kao modela ponašanja te kako njihova emocionalna inteligencija utječe na formiranje pozitivnih interpersonalnih odnosa među djecom i osobljem u dječjem domu.The focus on the socio-emotional competence of educators is necessary considering the fact that children who are placed in institutional care often go through various socio-emotional challenges, therefore it is extremely important that educators possess skills that will enable them to successfully deal with these challenges. This final paper will consider the need for continuous professional development of educators in order to maintain a high level of socio- emotional competence. In addition, the paper deals with possible obstacles and challenges that educators face in developing these skills, exploring ways to overcome them and highlighting the importance of system support in the form of education, supervision and mentoring. The aim of the work is to present the relevant scientific and professional literature on the socio- emotional competences of educators in children's homes, to contribute to the understanding of the complexity of the socio-emotional dimension of the work of educators in children's homes, which will create a favorable environment for the emotional and social growth of children who are placed in institutional care . This paper also considers the importance of developing educators' interpersonal skills, such as empathy, communication and cooperation, in order to create an atmosphere of trust between educators and children. In doing so, the role of educators as models of behavior will be analyzed and how their emotional intelligence affects the formation of positive interpersonal relationships between children and staff in the children's home
Communication with children of early and preschool age in stressful situations
No full textKomunikacija, koja uključuje verbalne i neverbalne aspekte, ključna je za emocionalni i socijalni razvoj djeteta. Rad se fokusira na ulogu i oblike komunikacije, te na komunikacijske kompetencije odgojitelja koje su presudne za uspostavljanje osjećaja sigurnosti kod djece. Rad istražuje važnost komunikacije s djecom rane i predškolske dobi u stresnim situacijama. Analiziraju su različite stresne situacije poput bolesti, odvajanja od roditelja, preseljenja, rođenja brata ili sestre i smrti bliske osobe, te njihov utjecaj na dječji razvoj. Ove situacije mogu imati značajan utjecaj na emocionalno stanje i razvoj djeteta, te je od presudne važnosti da odgojitelji i roditelji budu osposobljeni za pravilnu komunikaciju koja će pomoći djeci da se nose s tim izazovima. Kroz pregled literature, rad pruža smjernice za pravilnu komunikaciju s djecom u stresnim situacijama kako bi se smanjile negativne posljedice i podržao djetetov emocionalni i socijalni razvoj.Communication, which includes verbal and nonverbal aspects, is crucial for a child's emotional and social development. The paper focuses on the role and forms of communication and the communicative competencies of educators essential for establishing a sense of security in children. The paper explores the importance of communication with early and preschool-age children in stressful situations. Various stressful situations such as illness, separation from parents, moving to a new home, the birth of a sibling, and the death of a close person are analyzed, along with their impact on a child's development. These situations can significantly affect a child's emotional state and development, making it critical for educators and parents to be equipped with proper communication skills to help children cope with these challenges. The paper reviews the literature and provides guidelines for proper communication with children in stressful situations, reducing negative consequences and supporting the child's emotional and social development
The influence of prior experiences on the motivation of early and preschool educators in learning English as a foreign language
No full textPoznavanje engleskog jezika postalo je ključno za profesionalni razvoj, uključujući i za odgojitelje predškolske djece, posebno zbog sve većeg broja djece iz različitih kulturnih i jezičnih sredina u vrtićima. Poznavanje engleskog jezika omogućuje lakšu komunikaciju među djecom, odgojiteljima i roditeljima te pruža pristup dodatnim edukativnim materijalima. Također, motivacija igra ključnu ulogu u učenju jezika, a prethodna iskustva, bilo pozitivna ili negativna, mogu značajno utjecati na motivaciju i uspjeh u usvajanju engleskog jezika kod odgojitelja. Ova tema istražuje kako su prethodna iskustva utjecala na motivaciju odgojitelja te kako su ta iskustva oblikovala njihovo zadovoljstvo i učinkovitost u usvajanju engleskog jezika. Cilj rada bio je istražiti od čega se sastoji motivacija kod odraslih osoba koji uče strani jezik te kako njihova prethodna iskustva u učenju jezika utječu na motivaciju. Poseban fokus je na razumijevanju različitih čimbenika koji motiviraju odrasle osobe da nastave učiti jezik, kao i na proučavanju povezanosti između njihovih iskustava (bilo pozitivnih ili negativnih) i razine motivacije za daljnje usvajanje jezika.Proficiency in English has become crucial for professional development, particularly for preschool teachers, due to the growing number of children from diverse cultural and linguistic backgrounds in kindergartens. English language skills facilitate communication between children, educators, and parents, and grant access to a broader range of educational resources. Motivation is a key factor in language learning, with past experiences—both positive and negative—significantly impacting educators' motivation and success in acquiring English. This paper explores how these past experiences influence educators’ motivation and shape their satisfaction and effectiveness in learning English. The study aims to examine the components of motivation in adults learning a foreign language, and how previous language learning experiences affect this motivation. It places special emphasis on understanding the factors that drive adults to continue learning and investigates the relationship between their experiences and their level of motivation for further language acquisition