Repository of the Faculty of Education
Not a member yet
2112 research outputs found
Sort by
Forms of partnership between parents and educators in preschool institutions
No full textOvaj rad analizira različite oblike partnerstva između roditelja i odgojitelja u predškolskim ustanovama, naglašavajući njihov značaj za djetetov razvoj. Kroz analizu tradicionalnih i suvremenih pristupa, rad potvrđuje da učinkovita komunikacija i suradnja između roditelja i odgojitelja igraju ključnu ulogu u stvaranju poticajnog okruženja za odgoj i obrazovanje djece. Tradicionalni oblici partnerstva, kao što su formalni sastanci i pismene obavijesti, pružaju strukturirane informacije, dok suvremeni oblici, uključujući digitalnu komunikaciju, omogućuju interaktivniju i personaliziraniju razmjenu informacija. Rad također ističe važnost ravnoteže između različitih metoda komunikacije kako bi se zadovoljile potrebe svih uključenih strana. Uspješno partnerstvo temelji se na povjerenju, transparentnosti i prilagodljivosti, što doprinosi boljoj podršci djetetovom razvoju i blagostanju. Daljnja istraživanja i razvoj novih strategija mogu unaprijediti kvalitetu odgoja i obrazovanja, osiguravajući sveobuhvatnu podršku djeci u predškolskom uzrastu.This paper explores different forms of partnership between parents and preschool teachers, highlighting their importance for children's development. By analyzing both traditional and modern approaches, the paper confirms that effective communication and collaboration between parents and teachers play a crucial role in creating a supportive environment for children's education. Traditional methods, such as formal meetings and written notices, offer structured information, while modern methods, including digital communication, allow for more interactive and personalized exchanges. The paper also emphasizes the need for a balance between different communication methods to meet the needs of all parties involved. Successful partnerships are based on trust, transparency, and flexibility, which contribute to better support for children's development and well-being. Further research and the development of new strategies could improve the quality of early childhood education and provide comprehensive support for preschool-aged children
Learning theories - manifestation and application in kindergarten
No full textCilj završnog rada na temu “Teorije učenja - manifestacija i primjena u vrtiću” je istražiti kako se različite teorije učenja – biheviorističke, kognitivističke, teorije obrade informacija, Bronfenbrennerova ekološka teorija, teorije socijalnog učenja te konstruktivističke teorije – mogu primijeniti u radu s djecom predškolske dobi. Teorijska polazišta uključuju biheviorističke teorije koje naglašavaju važnost klasičnog i operantnog uvjetovanja. Klasično uvjetovanje, zasnovano na radu Ivana Pavlova, koristi se za uspostavljanje novih uvjetovanih reakcija kod djece, dok se operantno uvjetovanje, razvijeno od strane B.F. Skinnera, temelji na upotrebi potkrepljenja za oblikovanje ponašanja. Kognitivističke teorije, Piagetova kognitivno-razvojna teorija i Vigotskijev sociokulturalni model, naglašavaju važnost unutarnjih mentalnih procesa i socijalne interakcije u učenju. Bronfenbrennerova ekološka teorija uvažava međusobni utjecaj djeteta i njegove okoline, dok teorije socijalnog učenja, posebno Bandurina teorija, ističu učenje kroz modeliranje i promatranje. Najvažnije spoznaje iznesene u radu ukazuju na to da primjena teorija učenja u vrtićima značajno pridonosi razvoju djeteta kroz poticanje emocionalnih, socijalnih i kognitivnih vještina. Bihevioristički pristupi, kao što su pozitivna potkrepljenja, pokazuju se učinkovitima u motiviranju djece za sudjelovanje i pridržavanje pravila, dok kognitivističke metode omogućuju razvoj kritičkog mišljenja i samostalnog učenja. Primjena ekoloških i socijalnih teorija omogućuje odgojiteljima da prilagode svoje metode prema specifičnim potrebama svakog djeteta. Zaključno, rad potvrđuje važnost teorija učenja u oblikovanju odgojno-obrazovnog rada u vrtićima, ističući njihov doprinos ne samo kognitivnom razvoju, već i cjelokupnom zdravlju i dobrobiti djece. Ove teorije predstavljaju temelj za stvaranje poticajnog i podržavajućeg okruženja koje omogućuje djeci da razviju svoje potencijale na način koji je prilagođen njihovim individualnim potrebama i mogućnostima.The aim of the final paper on the topic “Learning theories - manifestation and application in kindergarten” is to explore how various learning theories - behaviorist, cognitivist, information processing theories, Bronfenbrenner’s ecological theory, social learning theories, and constructivist theories - can be applied in working with preschool children. The theoretical foundations include behaviorist theories that emphasize the importance of classical and operant conditioning. Classical conditioning, based on Ivan Pavlov’s work, is used to establish new conditioned responses in children, while operant conditioning, developed by B.F. Skinner, relies on the use of reinforcement to shape behavior. Cognitive theories, Piaget’s cognitive-developmental theory and Vygotsky’s sociocultural model, emphasize the importance of internal mental processes and social interaction in learning. Bronfenbrenner’s ecological theory recognizes the mutual influence of the child and their environment, while social learning theories, particularly Bandura’s theory, highlight learning through modeling and observation. The key findings presented in the paper suggest that the application of learning theories in kindergartens significantly contributes to child development by fostering emotional, social, and cognitive skills. Behaviorist approaches, such as positive reinforcement, have proven effective in motivating children to participate and adhere to rules, while cognitivist methods facilitate the development of critical thinking and independent learning. The application of ecological and social theories allows educators to adapt their methods to the specific needs of each child. In conclusion, the paper confirms the importance of learning theories in shaping educational work in kindergartens, emphasizing their contribution not only to cognitive development but also to the overall health and well-being of children. These theories form the foundation for creating a stimulating and supportive environment that enables children to develop their potential in a way tailored to their individual needs and abilities
Local speech of Bošnjaci within the Slavonian dialect
No full textSvrha je ovoga rada opisati bošnjački govor i istaknuti njegova fonološka, morfološka i leksička obilježja u okviru slavonskoga dijalekta. Polazište je za rad sam hrvatski jezik i njegova narječja, s posebnim naglaskom na štokavsko narječje, koje se prostire na cijelom području Slavonije, Baranje i Srijema, pa se samim time to uvelike odnosi i na slavonski dijalekt. Proučavanja određenih mjesnih govora unutar slavonskoga dijalekta temelje se na živoj narodnoj riječi, koju dijalektolozi prikazuju, i koja upotpunjuje i potvrđuje iznesene tvrdnje o obilježjima toga dijalekta. Prvi dio rada odnosi se na teorijski prikaz slavonskoga dijalekta, njegovo prostiranje na području Republike Hrvatske, ali i izvan njezinih granica na područjima na kojima je zabilježen, te podjelu štokavskoga narječja koja je potrebna za daljnji opis dijalekta, a koju donosi jedan od najistaknutijih hrvatskih jezikoslovaca, dijalektolog Josip Lisac. U daljnjim poglavljima obrađuju se naglasci i odraz jata kao glavna obilježja svakoga dijalekta, a potom slijedi i razrada ostalih važnih fonoloških i morfoloških obilježja. Jedna od glavnih sastavnica svakoga dijalekta i dijalektologije kao znanosti jest mjesni govor, stoga se i on također teorijski obrađuje u ovom radu, s naglaskom na važnost organskoga stanja govora za razumijevanje šire jezične slike koju određuje sam dijalekt. Nakon uvoda u temu mjesnoga govora, predstavlja se samo mjesto – Općina Bošnjaci. Potom slijedi i analiza mjesnoga govora na osnovi zvučnoga zapisa govornice Barbare Juzbašić-Matkove. Posebna je zanimljivost bošnjačkoga govora njegov leksik, koji je predstavljen na kraju rada u obliku maloga rječnika u kojemu se nalaze odabrane riječi i izrazi te njihova značenja.The purpose of this paper is to describe the speech of the village of Bošnjaci and highlight its phonological, morphological, and lexical features within the framework of the Slavonian dialect. The paper begins with an overview of the Croatian language and its dialects, with particular emphasis on the Shtokavian dialect, which extends across most of Slavonia and parts of Baranja and Srijem, and is therefore closely associated with the Slavonian dialect. Studies of certain local dialects within the Slavonian dialect are based on the living folk language, which dialectologists present and which complements and confirms the claims made about the characteristics of this dialect. The first part of the paper relates to the theoretical overview of the Slavonian dialect, its distribution within the territory of the Republic of Croatia, as well as beyond its borders in areas where it has been recorded, and the division of the Shtokavian dialect necessary for the further description of the dialect, as presented by one of the most prominent Croatian linguists, dialectologist Josip Lisac. In the following chapters, the accents and reflex of "jat" are discussed as the main features of every dialect, followed by an elaboration on other important phonological and morphological features. One of the main components of every dialect and dialectology as a science is the local speech, which is also theoretically addressed in this paper, with an emphasis on the importance of the organic state of speech for understanding the broader linguistic picture determined by the dialect itself. After an introduction to the topic of local speech, the municipality of Bošnjaci is presented. This is followed by an analysis of the local speech based on the audio recording of the speaker Barbara Juzbašić-Matkova. A special feature of the Bošnjaci dialect is its lexicon, which is presented at the end of the paper in the form of a small dictionary containing selected words, expressions, and their meanings
Discovering and identifying artistically gifted children in preschool
No full textOvaj istraživački rad istražuje proces otkrivanja i identificiranja likovno nadarene djece u predškolskoj dobi. Cilj istraživanja bio je istražiti koje kriterije koriste odgojitelji za identificiranje djece predškolske dobi kao potencijalno likovno nadarenu djecu. Rad je proveden uz pomoć ankete kojom se istraživalo prema kojim kriterijima odgojiteljice lociraju likovno nadarenu djecu, te koje postupke koriste da bi nadalje poticale razvoj te nadarenosti. Fokus je bio na prepoznavanju karakteristika likovne nadarenosti kod male djece te primjeni metoda i alata za evaluaciju njihovih umjetničkih sposobnosti. Istraživanje je provedeno u lipnju 2024. godine u dječjem vrtiću „Potočnica“ u Osijeku. U istraživanju se koristilo promatranje dječjih likovnih radova kako bi se identificirale osobine likovne nadarenosti. Pri identificiranju likovnih talenata djece, određene smjernice ne postoje te odredba ovisi o samom odgajatelju
Rhetoric and speaking skills
No full textAristotel je definirao čovjeka kao biće koje ima um i govor. Stoga, možemo reći da je jedna od osnovnih potreba ljudi, potreba za komunikacijom. Komunikacijom možemo bolje razumijeti svijet oko sebe i ljude koji nas okružuju, ali prvenstveno kroz komunikaciju izražavamo svoje mišljenje i branimo svoje stavove. U antici se retorika smatrala temeljem obrazovanja, a nazivali su je kraljicom umijeća. Tvrdilo se da se pjesnikom rađa, a govornikom postaje. Bila je osviještena potreba za učenjem i stjecanjem govorničke vještine upornim radom i sustavnim vježbama. Danas možemo reći ne postoji institucija u kojoj se umijeća govora ne ističe. Upravo je to umijeće govora temeljna značajka uspješnoga i uglednoga građanina (nastavnika, logopeda, psihologa, odgojitelja, liječnika...).Aristotel defined a human like a being that has a mind and can speak. Therefore, we can say that one of the basic human needs is the need for communication. By coummunicating we can understand the world around us better and the people sourounding us, bur firstly through communicating we express our opinion and defend our attitudes. In Antiques retoric was considered a ground of education, and was also called the queen of skill. It was claimed that you were born a poet but become a spekaer. The need for learning and acquisition of the speaking skills was conscious and that you can get it by hard work and systematic exercises. Today we can say there is no institution where the skill of speaking isn’t highlighted. Exactly that skill of speaking is the foundation of a successful and respectable citizen (teacher, speech therapist, psychologist, kindergarten teacher, doctor...)
Children's privacy rights in the digital environment
No full textUtjecaj medija na djecu, već od najranije dobi, izrazito je velik u današnje vrijeme. Dijete ima pravo na privatnost i zaštitu, a digitalizacija omogućuje potencijalno kršenje prava djeteta. Djeca često nisu svjesna opasnosti s kojom se mogu susresti u digitalnom okruženju stoga im je potrebno razumljivo, jednostavno i jasno pojasniti o mogućim opasnostima. Roditelji također mogu prekršiti privatnosti djeteta objavljivanjem fotografija koje otkrivaju njihov identitet. Kroz ovaj rad, naglašava se važnost svjesnosti o dječjim pravima na privatnost i zaštitu u digitalnom okruženju. Cilj je rada identificirati i opisati različite izazove, implikacije i moguća rješenja vezana uz privatnost djece u digitalnom okruženju. Korištene su metode pregleda literature, analize sadržaja i sinteze. Pretraživanjem raznih baza podataka ključnim riječima izdvojeni su radovi koji daju informacije o pravima djeteta i kako ih poštovati, mogućim potencijalnim opasnostima za djecu na internetu, opasnostima u koje može sam roditelj dovesti svoje dijete te na koji ih način zaštititi. Svako dijete ima pravo biti zaštićeno i sigurno u digitalnom okruženju stoga je nužno promicati dječja prava i biti im podrška kroz odrastanje.The influence of the media on children, from an early age, is extremely large nowadays. The child has the right to privacy and protection, and digitization enables the potential violation of the child's rights. Children are often not aware of the dangers they may encounter in the digital environment, so they need to be explained clearly, simply and clearly about possible dangers. Parents can also violate a child's privacy by posting photos that reveal their identity. Through this work, the importance of awareness of children's rights to privacy and protection in the digital age is emphasized. The aim of the work is to identify and describe various challenges, implications and possible solutions related to children's privacy in the digital environment. Methods of literature review, content analysis and synthesis were used. By searching various databases with key words, works were singled out that provide information about children's rights and how to respect them, possible potential dangers for children on the Internet, dangers that parents themselves can lead their children into, and various solutions that can be used to prevent children. Every child has the right to be protected and safe in the digital environment, therefore it is necessary to promote children's rights and support them through growing up
Leadership of early childhood education institution in times of change
No full textOvaj rad analizira voĊenje ustanova ranog i predškolskog odgoja u kontekstu suvremenih promjena, s posebnim naglaskom na ulogu ravnatelja i stilove voĊenja koji su kljuĉni za osiguranje kvalitete obrazovnog procesa i cjelokupnog razvoja djece. Istraţuje se transformacijsko i distribuirano voĊenje, koja su prepoznata kao posebno uĉinkovita u promicanju inovacija, suradnje i prilagodbe promjenama. Rad takoĊer istiĉe vaţnost profesionalizacije uloge ravnatelja kroz jasne kriterije za izbor, razvoj kompetencijskog okvira te kontinuirano profesionalno usavršavanje. Upravljanje promjenama i implementacija novih pedagoških pristupa prepoznati su kao kljuĉni izazovi u osiguravanju suvremenog i inkluzivnog obrazovnog okruţenja.This paper examines the leadership of early childhood education institutions in the context of contemporary changes, with a particular focus on the role of principals and leadership styles that are crucial for ensuring the quality of the educational process and the overall development of children. The study explores transformational and distributed leadership, both of which are recognized as particularly effective in fostering innovation, collaboration, and adaptability to change. The paper also emphasizes the importance of professionalizing the role of principals through clear selection criteria, the development of a competency framework, and continuous professional development. Managing change and implementing new pedagogical approaches are identified as key challenges in ensuring a modern and inclusive educational environment
Ecological education of children through play in preschool age
No full textEkološki odgoj treba započeti od najranije dobi, s posebnim naglaskom na obitelj i vrtić kao ključne čimbenike. Djeca u predškolskoj dobi već se počinju uključivati u ekološke aktivnosti koje pomažu u razvoju njihove emocionalne, spoznajna i socijalne osjetljivosti prema prirodi. Uloga odgojitelja je presudna u stvaranju poticajnog okruženja koje omogućuje djeci da istražuju prirodne procese, razvijaju pozitivne stavove prema okolišu i usvajaju ekološke navike. Roditelji također imaju važnu ulogu u oblikovanju ekološke svijesti jer djeca često oponašaju ekološke navike svojih roditelja. Eko radionice i igre na otvorenom pružaju djeci priliku za praktično iskustvo i povezivanje s prirodom, što doprinosi razvoju njihovih spoznajnih i socijalnih vještina. O obilježavanju međunarodnih ekoloških datuma kao što su Svjetski dan hrane, Dan planeta Zemlje i drugi, također se naglašava kao važan dio ekološkog odgoja jer pružaju priliku za dodatno angažiranje djece i razvoj njihove svijesti o očuvanju okoliša. Kroz ove aktivnosti, djeca stječu znanje i navike koje im pomažu u razumijevanju i očuvanju prirodnog svijeta oko njih
Encouraging the development of prosocial behavior in children of early and preschool age
No full textNacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015) ističe socijalne i građanske kompetencije kao ključne za cjeloživotno učenje. Ove kompetencije razvijaju se poticanjem odgovornog ponašanja, tolerancije, suradnje, uzajamnog pomaganja i prihvaćanja različitosti. Također, važno je razvijati samopoštovanje, poštovanje drugih te sudjelovanje u demokratskim procesima unutar vrtića i zajednice. Organizacija odgojno-obrazovnog procesa mora uključivati stvaranje poticajnog socijalnog okruženja, poticanje djece na iznošenje i argumentiranje vlastitih mišljenja te uključivanje u donošenje odluka koje utječu na njihov svakodnevni život. Bierman i Erath (2006) naglašavaju važnost socijalnih kompetencija za razvoj prosocijalnog ponašanja, koje omogućuje djeci prepoznavanje i odgovaranje na emocije i potrebe drugih. Prosocijalno ponašanje ključno je za stvaranje pozitivne atmosfere u grupi, razvoj empatije i socijalnih vještina. Nedostatak ovih kompetencija može dovesti do sukoba i loših odnosa. Empatija je temelj za stvaranje pravednijeg svijeta, stoga je važno od najranijeg djetinjstva poticati ove vještine. U radu su prikazane aktivnosti za razvoj prosocijalnog ponašanje, posebno „mindfulness“ vježbe, koje mogu pomoći djeci rane i predškolske dobi u regulaciji emocija, što je važna komponenta socijalne kompetencije.The National Curriculum for Early and Preschool Education (2015) emphasizes social and civic competencies as key components of lifelong learning. These skills are fostered by promoting responsible behavior, tolerance, cooperation, mutual assistance, and the acceptance of diversity. Additionally, developing self-esteem, respect for others, and active participation in democratic processes within the kindergarten and broader community is essential. The organization of the educational process must include the creation of a stimulating social environment, encouraging children to express and justify their opinions, and involving them in decision-making that affects their daily lives. Bierman and Erath (2006) highlight the importance of social competencies in fostering prosocial behavior, which enables children to recognize and respond to the emotions and needs of others. Prosocial behavior is crucial for creating a positive group atmosphere and for cultivating empathy and social skills. A lack of these competencies can lead to conflict and strained relationships. Since empathy is foundational to creating a fairer world, it is important to encourage these skills from early childhood. This paper presents activities aimed at developing prosocial behavior, with a particular focus on mindfulness exercises. These exercises can help young children, especially those in early and preschool stages, regulate their emotions, which is a key component of social competence
The importance of STEM education in preschool age
No full textSTEM obrazovanje, koje je prvi put uvedeno 2001. godine, ima duboke korijene i značajan utjecaj na društvo, potičući kritičko razmišljanje, inovacije i tehnološki napredak. U Hrvatskoj se STEM obrazovanje sve više integrira u školski kurikulum kroz različite inicijative koje potiču interdisciplinarni pristup i praktično učenje. Istraživanje je osnovna potreba malog djeteta koja se manifestira kroz cijelo djetinjstvo, a STEM obrazovanje u predškolskoj dobi značajno doprinosi razvoju kognitivnih i socijalnih vještina. Pogreške su prirodan dio procesa učenja i trebaju biti prihvaćene kao prilika za razvoj, dok suradnja u timovima pomaže djeci da poboljšaju komunikacijske i suradničke vještine. Uvođenje STEM obrazovanja u predškolske ustanove zahtijeva interdisciplinarni pristup, praktično učenje i upotrebu tehnologije, uz osposobljavanje odgojitelja za primjenu STEM metoda. Iako STEM obrazovanje donosi mnoge prednosti, poput razvoja kritičkog mišljenja i kreativnosti, suočava se s izazovima poput nedostatka resursa i obuke za odgojitelje. Djeca otkrivaju svoju okolinu kroz istraživačke aktivnosti, a uloga odgojitelja je ključna u podršci tih aktivnosti, posebno u slobodnim aktivnostima. Odgojitelji trebaju poticati djecu na aktivno istraživanje i eksperimentiranje, stvarajući stimulativno okruženje koje omogućuje razvoj kroz senzorna i logička iskustva. Rodne razlike u STEM obrazovanju počinju već u osnovnoj školi, gdje djevojčice često doživljavaju manje podrške i ohrabrenja, što može negativno utjecati na njihov interes i samopouzdanje u STEM područjima. Stereotipi o rodnim ulogama dodatno smanjuju motivaciju djevojčica, ali programi podrške i intervencije mogu značajno povećati njihovo samopouzdanje i interes za STEM. Djeca predškolske dobi kroz igru i svakodnevne aktivnosti mogu razviti osnovne STEM kompetencije, jer su prirodno radoznala i sklona istraživanju. Kroz vršnjačku interakciju i zajedničke aktivnosti, djeca dijele svoja otkrića i znanja, što potiče zajedničko učenje, dublje razumijevanje STEM koncepata i razvoj socijalnih vještina. U Hrvatskoj se provode uspješni projekti poput “STEM za zdravlje” i inicijative Save the Children, koji potiču STEM obrazovanje kroz praktične aktivnosti i kataloge dobrih praksi.
Interdisciplinarni pristup u STEM obrazovanju omogućuje integraciju različitih znanstvenih disciplina, što djeci pomaže u razvijanju sveobuhvatnog razumijevanja svijeta kroz igru i praktične aktivnosti. Kraći STEM programi prilagođeni predškolskom uzrastu omogućuju djeci da kroz igru i praktične aktivnosti postupno upoznaju osnovne STEM koncepte, što povećava njihov interes i motivaciju za učenje. U Dječjem vrtiću Medenjak, ovaj program pruža kvalitetno i poticajno okruženje, dok se odgojitelji kontinuirano usavršavaju i prilagođavaju metode podučavanja potrebama djece. Kroz istraživanje provedeno s roditeljima djece III polaznika STEM programa u Dječjem vrtiću Medenjak iz Vinkovaca postalo je jasno da djeca stečena znanja i vještine prenose roditeljima na razne načine kao i da su roditelji primijetili da su djeca stekla nove kompetencije koji im koriste u svakodnevnom životu. Radionice s djecom pokazale su se izvrsnim načinom za proširivanje dječjih znanja i poticanja na razmišljanje „izvan okvira“.STEM education, which was first introduced in 2001, has deep roots and a significant impact on society, encouraging critical thinking, innovation and technological progress. In Croatia, STEM education is increasingly integrated into the school curriculum through various initiatives that encourage an interdisciplinary approach and practical learning. Research is a basic need of a small child that manifests itself throughout childhood, and STEM education in preschool significantly contributes to the development of cognitive and social skills. Mistakes are a natural part of the learning process and should be embraced as opportunities for development, while working in teams helps children improve communication and collaboration skills. The introduction of STEM education in preschool institutions requires an interdisciplinary approach, practical learning and the use of technology, along with the training of educators in the application of STEM methods. Although STEM education brings many benefits, such as the development of critical thinking and creativity, it faces challenges such as a lack of resources and training for educators. Children discover their environment through research activities, and the role of educators is crucial in supporting these activities, especially in free activities. Educators should encourage children to actively explore and experiment, creating a stimulating environment that enables development through sensory and logical experiences. Gender differences in STEM education begin as early as elementary school, where girls often experience less support and encouragement, which can negatively impact their interest and confidence in STEM fields. Stereotypes about gender roles further reduce girls' motivation, but support programs and interventions can significantly increase their confidence and interest in STEM. Preschool children can develop basic STEM competencies through play and everyday activities, because they are naturally curious and prone to research. Through peer interaction and joint activities, children share their discoveries and knowledge, which encourages collaborative learning, a deeper understanding of STEM concepts, and the development of social skills. In Croatia, successful projects such as "STEM for health" and the Save the Children initiative are implemented, which encourage STEM education through practical activities and catalogs of good practices. An interdisciplinary approach in STEM education enables the integration of different scientific disciplines, which helps children develop a comprehensive understanding of the world through play and hands-on activities. Shorter STEM programs adapted to preschool age allow children to gradually learn basic STEM concepts through play and practical activities, which increases their interest and motivation to learn. In the Medenjak Kindergarten, this program provides a high-quality and stimulating V environment, while educators continuously improve and adapt teaching methods to the needs of children. Through research conducted with parents of children participating in the STEM program at the Medenjak Kindergarten in Vinkovci, it became clear that children transfer acquired knowledge and skills to their parents in various ways, and that parents noticed that children have acquired new competencies that they use in their everyday lives. Workshops with children have proven to be an excellent way to expand children's knowledge and encourage them to think "outside the box"