Morepress Journals - University of Zadar
Not a member yet
4369 research outputs found
Sort by
Gospodarsko-političko ozračje u Općini Otočac prije Domovinskog rata
No full textDogađaji u ovom radu odnose se na gospodarsko i političko stanje u općini Otočac, prije i nakon prvih višestranačkih izbora, pobunu dijela građana srpske nacionalnosti, pripreme za obranu i početak velikosrpske agresije. Pripreme za obranu i obrana Općine Otočac odnosile su se na područje Otočca i Brinja jer su pobunjeni Srbi postavljanjem barikada na prometnice okupirali vrhovljansko područje kao dio općine Otočac. Budući da je brinjski kraj u to vrijeme bio dio općine Otočac, svi opisani događaji u radu odnose se i na taj prostor. U radu je navedena uloga zajedničkog štaba policije, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), općinske vlasti i Kriznog štaba općine jer su oni, uz državnu vlast, imali ključnu ulogu u organiziranju obrane velikosrpskoj agresiji
Lika u putopisu Dragutina Hirca – pozivnica za (turističko) putovanje
No full textThis paper, dealing with descriptions of Lika region as well as Plitvice Lakes, presents Dragutin Hirc’s travelogue from the beginning of the 20th century. Hirc’s book is important because in it the author deals with identification of tourism potentials of the mentioned region. The book is full of detailed descriptions and as such represents a contribution to common knowledge and popularisation ofthis region that was getting far behind already touristically developed areas of Europe as well as Croatia. This paper analyses parts of Hirc’s travelogue that deal with explicit touristic elements as well as implicit ones. From the analysis, it is noticed that the author is aware of necessity for more research, insight and preservation of natural heritage. At the same time he is aware of necessity for adequate (touristic) valuation of the region. As there were no guidebooks at that time, this particular travelogue was the base for further natural researches of Lika region and Plitvice Lakes and as such still represents an interesting reading material for (touristic) journeys.U ovom radu predstavlja se putopis Dragutina Hirca s kraja 19. stoljeća u kojem su detaljno opisani Lika i Plitvička jezera. Detaljnim opisima ovaj je putopis pridonio upoznavanju i popularizaciji Like i Plitvičkih jezera, koji su u vrijeme tada već prisutnog turizma u Europi, u turističkom smislu zaostajali. U radu su analizirani dijelovi teksta koji se eksplicitno odnose na turizam kao i oni koji se implicitno kao takvi mogu iščitati. Iz analize je uočljiva prisutnost svijesti o potrebi upoznavanja, istraživanja i očuvanja prirodne baštine kao i adekvatne turističke valorizacije cjelokupnog prostora Like. Ovaj putopis bio je osnova za daljnja prirodoznanstvena istraživanja Like i Plitvičkih jezera i u nedostatku turističkih vodiča gotovo idealno štivo za turistička putovanja
Novi časopis posvećen muzeologiji i ličkoj kulturnoj baštini
No full textLikamvs, časopis Muzeja Like Gospić, urednica Marija Rukavina Vranić, Muzej Like Gospić, 2019
Općina Lovinac u socijalističkom razdoblju 1945. – 1991.
No full textThe second half of the 20th century has been characterised by a very turbulent and rough historical background of Lika. One of the areas that was especially damaged is the area of Lovinac’s county. Tragic events as well as painful human destinies caused by the Second World war have been a part of the negative social and economic starting points of re-development of the community. In Lovinac and its surrounding there has not been needed economic nor any planned development; on the contrary, those times were characterised by the weak industrial production, low agricultural profit and significant and permanent depopulation. As a part of then Gračac’s county, Lovinac has been strucked by another plight – the Homeland War.Druga polovina 20. stoljeća karakterizira vrlo turbulentnu i bremenitu ličku povjesnicu. Jedan od krajeva koji je posebno stradao i morao je biti ponovno izgrađen jest područje općine Lovinac. Tragična događanja i teške ljudske sudbine Drugog svjetskog rata bili su dio negativnih društvenih, gospodarskih i privrednih polazišta za ponovnim razvojem jedne zajednice. U Lovincu i okolnim selima nije došlo do potrebnog ekonomskog i za ličku privredu tada planiranog razvoja, već su ta izazovna vremena okarakterizirana slabom industrijskom proizvodnjom, smanjenim profitom od poljoprivredne djelatnosti te značajnim i trajnim iseljavanjem. U određenom društvenom i razvojnom vakuumu u okviru tadašnjeg kotara Gračac, Lovinac je dočekao novo stradanje – Domovinski rat. 
Monografija posvećena gospićkom gradskom groblju
No full textAntonia Došen, Gradsko groblje sv. Marije Magdalene u Gospiću – spomenička baština, Državni arhiv u Gospiću, Gospić 2020., (ur.) Ivica Mataij
Vrijedan literarni prilog očuvanju jezične i kulturne baštine ribničkoga kraja
No full textMile MudrovčićLičke priče ispod Velebita; PjesmePriredio Ante BeženDržavni arhiv u Gospiću, Gospić, 2020
Govori Goljaka, Rudinke i Selišta u Donjem Kosinju
No full textThis paper analyses the local dialects of Goljak, Rudinka and Selište, hamlets in Donji Kosinj, which belong to the Middle-Chakavian dialect. The analyzed local dialects have not been dialectologically researched so far. Research was conducted by using a questionnaire, as well as by recording free speech. Examinees are elderly and they have spent their lifetime in the examined area. As the research has been carried out, it can be claimed that Goljak, Rudinka and Selište, according to their phonological and morphological features, belong to the Middle-Chakavian dialect of the Chakavian dialect. The most important linguistic features of Goljak, Rudinka and Selište are Ikavian-Ekavian reflex of jat, closing vowels in front of nasal, šćakavism, the absence of phoneme x and preservation of final l. Among the morphological features, the most prominent ones are: the zero suffix and the suffixes -i, -ov/-ev in the genitive plural of feminine and masculine nouns and the suffixes -du and -u in the formation of the present tense of the third person plural.U radu su analizirani govori Goljaka, Rudinke i Selišta1, zaselaka u Donjem Kosinju, koji pripadaju srednjočakavskome dijalektu čakavskoga narječja. Cilj je rada dokazati postojanje čakavskih karakteristika na navedenim područjima. Govori koji se analiziraju prethodno nisu podrobnije dijalektološki istraženi. Istraživanje je provedeno pomoću upitnika, a snimljen je i slobodan govor. Ispitanici su starije životne dobi i svoj životni vijek proveli su u selima koja su istraživana. Nakon provedenog istraživanja može se reći da Goljak, Rudinka i Selište, prema svojim fonološkim i morfološkim obilježjima, pripadaju srednjočakavskome dijalektu čakavskoga narječja, a najvažnija su jezična obilježja Goljaka, Rudinke i Selišta ikavsko-ekavski refleks jata, zatvaranje vokala ispred nazala, šćakavizam, izostajanje fonema x, čuvanje dočetnog -l. Od morfoloških značajki ističu se nulti nastavak te nastavci -i, -ov/-ev u genitivu množine imenica ženskoga i muškoga roda te nastavci -du i -u u tvorbi prezenta trećega lica množine
Višeslojnost ilustrirane knjige Otok
No full textOtok (The Island), an illustrated book, depicts a dystopian future of an unnamed Croatian island. Grandma, the main heroine and narrator, welcomes her granddaughter Zrinka, who arrives by boat from Zagreb. The majority of the island has sunk, and the remainder is inhabited by a few elderly people. Former Mediterranean vegetation has vanished, there are no animals, the sea is poisonous and greasy, the land is poisoned and barren, and the sky is cloudy but devoid of rain. The goal of this paper is to determine which issues emerge in the illustrated book and how they are depicted, as well as to evaluate aesthetic characteristics of the story. The importance of narration in the book cannot be overstated - two stories are told from Grandma’s point of view: the story of the dystopian present (told in the present tense), which is the opposite of Grandma’s melancholy story of the past and Hans Christian Andersen’s fairy tale of Thumbelina. Thumbelina is also the main intertext of the illustrated book, which is dominated by a romantic concept of childhood (the kind that Grandma remembers). That image of childhood contrasts with Zrinka’s posthumanist childhood, which is represented by a completely altered Little Red Riding Hood in the form of a computer game.Ilustrirana knjiga Otok prikazuje distopijsku budućnost neimenovanoga hrvatskog otoka. Baka, glavna junakinja i pripovjedačica, dočekuje svoju unuku Zrinku koja stiže brodom iz Zagreba. Veći dio otoka je potonuo, a ostatak naseljava nekoliko starijih ljudi. Nekadašnja mediteranska vegetacija je nestala, životinja nema, more je otrovno i masno, zemlja zatrovana i neplodna, a nebo oblačno, ali bez kiše. Cilj je ovoga rada utvrditi koji se problemi pojavljuju u ilustriranoj knjizi i kako su prikazani, kao i ocijeniti estetske karakteristike priče. Važnost pripovijedanja u knjizi ne može se precijeniti - dvije su priče ispričane s bakinog stajališta: priča o distopijskoj sadašnjosti (ispričana u sadašnjemu vremenu), koja je suprotna bakinoj melankoličnoj priči o prošlosti i Hansa Christiana Andersena bajka o Palčici. Palčica je i glavni intertekst ilustrirane knjige u kojoj dominira romantični koncept djetinjstva (kakvog se baka sjeća). Ta slika djetinjstva u suprotnosti je sa Zrinkinim posthumanističkim djetinjstvom koje predstavlja potpuno izmijenjena Crvenkapica u obliku računalne igre
Važnost prirodnog okoliša u kontekstu dječjih prava
No full textThe 2030 Agenda for Sustainable Development is based on human rights, and children’s rights need to be interpreted in this context. As the 2030 Agenda declares that the sustainable development goals seek to realise the human rights of all, it is important to include and interpret the rights of the child as a part thereof. The comprehensive and ambitiously worded goals in the Agenda for Sustainable Development are difficult to transpose into any binding conventions or tools in the area of human, and thus especially children’s, rights. One goal could be to manage these goals and targets within the existing international framework of law and children’s rights. Children’s rights are a comparatively new branch of law. The rules pertaining to the special, vulnerable situation of children were first written down approximately 100 years ago. At the time, the only goal was the survival of the child: feeding, clothing, and medical care. The content of rules and regulations has gradually broadened, and now children’s rights are considered one of the most progressively developing areas of human rights. The purpose of this study is to closely examine the legal regulations, conventions, studies, publications, essays, and historical descriptions pertaining to children, and to examine the degree to which they deal with the role of the natural environment in the life of the child, and how these regulations recognise and necessitate the essential role played by the natural environment in the physical, spiritual, intellectual, and moral development of children. One of the main pillars in this process is environmental education, or Education for Sustainable Development (ESD), and considering the current social circumstances, it is both necessary and expected to promote the ESD to the greatest extent possible. Taking the above into account, it can be seen that the provisions stating children’s rights do not clearly and unequivocally deal with the importance of the constant presence of the natural environment, while the right of the child to have fresh air and be raised in a natural environment is not suitably emphasised, even though it is an essential condition for the healthy physical, spiritual, intellectual, and moral development of the child.Program održivog razvoja do 2030. godine temelji se na ljudskim pravima, pa stoga unutar istog okvira treba tumačiti i prava djece. Budući da je cilj Programa održivog razvoja do 2030. svima omogućiti ostvarenje ljudskih prava, važno je u taj kontekst uključiti i prava djeteta te ih u skladu s time i tumačiti. Sveobuhvatni i ambiciozno sročeni Program održivog razvoja teško je pretočiti u bilo kakve obvezujuće konvencije ili alate na području ljudskih, a pogotovo dječjih prava. Jedan mogući pravac djelovanja mogao bi biti da se tim ciljevima i namjerama upravlja unutar postojećih pravnih okvira i dječjih prava. Dječja prava relativno su nova pravna grana. Konvencija o pravima djeteta, koja se smatra kodeksom tih prava, postoji tek 33 godine. Odredbe kojima se regulira posebni, ranjivi položaj djece prvi su put zapisane prije otprilike stotinu godina. U to doba jedini je cilj bilo preživljavanje djeteta: hranjenje, odijevanje i zdravstvena skrb. Sadržaj odredbi i propisa postupno se proširivao, tako da se sad dječja prava smatraju jednim od najprogresivnijih aspekata ljudskih prava. Cilj je ovog rada detaljno istražiti pravne odredbe, konvencije, studije, publikacije, eseje i povijesne opise koje se odnose na djecu pa utvrditi u kojoj se mjeri one bave ulogom prirodnog okoliša u životu djeteta, te u kojoj mjeri prepoznaju i uvjetuju ključnu ulogu koju prirodni okoliš ima u tjelesnom, duhovnom, intelektualnom i moralnom razvoju djece. Jedan od stožernih elemenata predstavlja obrazovanje o okolišu, odnosno Obrazovanje za održivi razvoj (ESD/OOR), koje je, s obzirom na trenutačne prilike u društvu, nužno i logično širiti što je više moguće