SUVAG Polyclinic Repository
Not a member yet
327 research outputs found
Sort by
Utjecaj trajanja gluhoće na činitelje perifernog filtra kod djece s umjetnom pužnicom
No full textOdrednicama mapa procesora govora nastojimo prilagoditi pretvorbu akustičkog signala u električne impulse na način koji najbolje odgovara pojedinom korisniku kako bi se osigurao što adekvatniji periferni ulaz u slušni put. Pri tomu je nužna suradnja korisnika, a u slučajevima kada tu suradnju nije moguće postići moguće je pretpostaviti slušno područje prema podatcima dobivenim neuralnom povratnom telemetrijom. Neuralna povratna telemetrija (NRT) je objektivna elektrofiziološka metoda koja kod nekih vrsta umjetnih pužnica omogućuje mjerenje ukupnog akcijskog potencijala slušnog živca. Osim podataka za pragove mape, morfologija, amplitude i latencije odgovora daju informacije i o funkcionalnom statusu stanica spiralnog ganglija koje su neophodne za prijenos električnih podražaja centralnim dijelovima slušnog puta (1). Izostanak slušnog podraživanja rezultira degenerativnim promjenama svih dijelova slušnog puta, uključujući i stanice spiralnog ganglija (2). Taj negativni utjecaj trebao bi biti manji što je trajanje gluhoće kraće, to jest što je niža životna dob kod operacije . S druge strane, održanje neuralne aktivnosti slušnog živca ovisi o slušnom iskustvu, a neophodno je za razvoj i održanje proksimalnih dijelova slušnog puta (3). Prema literaturi pokazatelji boljeg funkcionalnog statusa stanica spiralnog ganglija mogli bi biti: niži pragovi NRT-a, veće amplitude, kraće latencije, B morfologija odgovora, bolja korelacija pragova NRT-a i T i C razina mape, te pojavljivanje pragova NRT-a na nižem postotku dinamičkog raspona (1, 4-9). Cilj ovog rada bio je ispitati postoji li utjecaj trajanja gluhoće prije operacije na poslijeoperacijske vrijednosti NRT-a, vrijednosti T i C razina mape, te odnos pragova pojavljivanja NRT-a prema parametrima prilagodbe
Speech motor skill in children who stutter
No full textSpeech performance could be the result of either the capacities of the system itself and/or the speech skills which have been learned over a period of time. Concept skill is considered as a fundamental characteristic of motor production whose development can be seen as a continuum proceeding through stages from a cognitive stage to an automatic performance. Results from different researches have revealed that a persons who stutters differs from a person with a normal speech production regarding the kinematic, orofacial nonspeech and speech tasks led as to a tentative conclusion that stutterers are more toward the weak and of the speech motor skill continuum and that there is dysfunction within the cortical and subcortical areas of the motor control system wider than that pertaining to speech motor behaviors alone. The purpose of this investigation was to explore speech motor skill in children who stutter and to find out if there is a correlation between motor-speech skill tasks and subtests of Riley Instrument as well as to find out possibly differences between stutterers and non stutterers. Thirteen children who stutter participated in the study performing tasks built up in the protocol of Motor Speech Program. In the time of study subjects were involved in speech treatment in SUVAG Polyclinic. Results have been analyzed on the level of univariant statistics with software Statistica for Windows
Procjena govorno-motornog progresa prelingvalno gluhe djece kojima je umjetna pužnica ugrađena izvan optimalne dobi
No full textTijekom procesa razvoja slušanja i opće zrelosti postiže se bolja motorička kontrola govornih procesa što rezultira promjenama u akustičkim i vremenskim karakteristikama govora. Temeljem rezultata ispitivanja osoba urednog slušno-govornog statusa vezanih uz određene vremenske karakteristike govora, može se pretpostaviti da se u dobi od oko osam godina dječji govor približava normama govora odraslih. Kod djece s umjetnom pužnicom, posebno one kojima je umjetna pužnica ugrađena izvan optimalne životne dobi, realno je očekivati da govorno-motorička sposobnost zaostaje za vršnjacima. U radu se posebno željelo ispitati koliko je moguće pratiti govorno-motorički napredak nakon ugradnje umjetne pužnice djeci školske dobi. Upravo je zato svrha ove longitudinalne studije bila ispitati vremensko-akustičke promjene u govoru djece s ugrađenom umjetnom pužnicom, pa i utvrditi jesu li te promjene satistički značajne. Istraživanjem je obuhvaćeno dvadesetoro djece u dobi od devet do četrnaest godina ispitanih dva puta u razmaku od šesnaest mjeseci. Analiza govornog signala učinjena je računalnim programom MSP (model 5141) Kay Elemetrics Corp. Podaci su statistički obrađeni i analizirani na univarijatnoj razini programom Statistica for Windows (verzija 4.5)
The influence of potentially limiting factors on paediatric outcomes following cochlear implantation
No full textObjective: Children with isolated hearing impairment who have received cochlear implant at the optimal age mostly achieve remarkable results that are assessed by objective speech perception and production measurements. Different outcomes may be expected in case of conditions which may have a negative impact on postoperative performance. The aim of this study was to assess the influence of potentially limiting factors on postimplant outcomes. Methods: Four groups of examinees (11 in total) were involved by the study: (A) four children with additional disabilities, (B) three children with cochlear malformation and/or ossification, (C) three reimplanted children, (D) a child with retrocochlear (cochlear nerve) pathology. Hearing, speech perception and production were examined by pure tone audiogram, speech audiogram, categories of auditory performance, speech intelligibility rating, listening progress profile, and monosyllabic trochee polysyllable test. Postoperative positive life changes were assessed by a questionnaire. Results: Group A: perception skills better than expected, less satisfactory speech development. Group B: good sound perception, poor understanding. Group C: after reimplantation undisturbed conditions for continuation of optimal rehabilitation course. Group D: unsatisfactory results of pure tone hearing as well as speech perception and production. Conclusion: In spite of unfavourable conditions all examinees, except a child with retrocochlear pathology, were found to have a considerable benefit after cochlear implantation (with regard to obvious heterogeneity within each group). Evaluation of success, especially in children with multiple handicaps, also has to include subjective indicators of positive life changes, even those not directly associated with hearing. Previous article in issu
Neurofiziološke osnove verbotonalne rehabilitacije slušanja i govora
No full textRazvoj slušanja i govora ne ovisi samo o perifernoj slušnoj funkciji, nego i o cijelom spaciocepcijskom statusu, o vidu, sluhu, propriocepciji, dodiru i vestibularnom osjetilu. Kako razvoj slušanja i govora počinje prije pojave ljudskog bića, na prehumanoj razini, rehabilitacija djeteta s prelingvalnim prenatalnim oštećenjem sluha koristi čitavu površinu tijela kao perceptivni organ. Verbotonalna rehabilitacija slijedi fiziološki razvoj slušanja i govora uključujući svih pet spaciocepcijskih osjetnih organa. Ona je senzomotorna, stereoreceptivna, steregnostička, stereofonska i stereoskopska. Monomodalno, multimodalno i panmodalno podraživanje u rehabilitaciji prati neurofiziološku organizaciju središnjeg živčanog sustava i jedino se tako omogućuje svladavanje gramatike prostora kao uvjeta za usvajanje gramatike jezika. Transfer, prenošenje puta i obrade podataka s jednog, oštećenog mjesta u drugo, neoštećeno, unutar jednog osjetila te iz jednog u drugo osjetilo, pojam koji je profesor Guberina uveo prije više od pola stoljeća, danas potvrđuju slikovni prikazi moždane djelatnosti
Verbotonalni razgovori 2003
No full textVerbotonalni razgovori interni je časopis kojeg sačinjavaju radovi pisani uglavnom od strane znanstvenika i stručnjaka Poliklinike SUVAG. Članci u časopisu pisani su slobodnijom formom i nešto izmijenjenom strukturom u odnosu na članke objavljene u tradicionalnom znanstveno-stručnom časopisu, a nastajali su kao dio svakodnevnog rada i suradnje unutar ustanove. Časopis je služio za unutarnju uporabu, a izlazio je, s prekidima, od 1995. do 2005 g, kada je otisnut zadnji broj. Riječima prof. Pansinija: "Verbotonalni razgovori tako se zovu jer povremeno razgovaraju s ljudima i područjima u kojima se ništa ne zna ili nije moglo znati o verbotonalnoj metodi, a dobivene korespodencije dokazuju da je verbotonalno mišljenje univerzalno.
Odnos između ortodontskih i izgovornih poremećaja u adolescenata
No full textRazličita su istraživanja pokazala da je broj izgovornih poremećaja veći u populaciji s ortodontskim anomalijama nego u osoba bez njih. Odnos između anatomskih struktura u orofacijalnoj regiji i izgovornih kompenzacijskih mehanizama u osoba s ortodontskim anomalijama zanimljivje i s teoretskoga i s praktičnoga stajaliπta. U ovom je istraživanju na uzorku od 282 srednjoškolaca (203 - 72% djevojaka i 79 - 28% dječaka) u dobi od 15 do 18 godina istražen odnos između ortodontskih i izgovornih poremećaja. Procjenom ortodontskog i izgovornoga statusa , koju je učinilo dvoje specijalista, svaki za svoje područje, dobiveni su sljedeći postotci ortodontskih anomalija: pri-marna kompresija - 43, 6%, otvoreni zagriz - 11, 0%, po-krovni zagriz - 8, 5% , progenijski kompleks - 5, 7%, križni zagriz - 3, 5%, diastema medijana - 0, 0%. Također je nađeno 41, 4% ispitanika s kratkim frenulumom linguae i25, 2% s gotskim nepcem. Izgovorni su poremećaji registrirani u sljedećim postotcima: sigmatizam - 64, 9%, rotacizam - 36, 5% i lambdacizam - 39, 0%. Ukupno 78% ispitanika imalo je ortodontske anomalije, a 72% izgovorne poremećaje, a njih je 52% imalo kombinirane ortodontske i izgovorne poremećaje. Samo je 9% ispitanika bilo surednim ortodontskim i izgovornim statusom. Također je pokazano da su sve tri kategorije izgovornih poremećaja najviše povezane s primarnom kompresijom (oko 30%), praćeno s kratkim frenulumom linguae (oko 30%) i gotskim nepcem (od 15 do 20%). Također je očito da postoji 19% ispitanika koji imaju ortodontsku anomaliju ali i normalni izgovorni status, što potvrđuje da su oni razvili djelotvorne kompenzacijske izgovorne mehanizme. S druge strane, postoji 13% ortodontski normalnih ispitanika koji imaju izgovorne poremećaje, uzrokovane nekim drugim razlozima a ne ortodontskim statusom. Iako postoji jaka povezanost između ortodontskih i izgovornih poremećaja, moguće je zaključiti da njihov odnos nije nepo-sredan ta da se drugi psiholingvistički, razvojni, neurogenii ostali parametri moraju uzeti u razmatranje u daljnjem objašnjenju toga odnosa
Some Ethiologic Factors of Speech Comprehension Disturbances
No full textDisturbances of speech comprehension were analyzed in a prospective study of 97
children, aged from 23 to 77 months. Pregnancy, birth and early psychomotor development
were normal for all the children and no focus of neurological deficit was found. A
tonal audiometer did not detect any auditory disturbances, and psychological testing
with non-verbal tests showed normal mental functioning for the age. In this group of selected
subjects, family and personal case histories were taken. In addition, a detailed
neurological physical examination, standard EEG and auditory evoked potentials, and
a psychiatric examination were performed during several appointments. The results
showed that disturbances in speech comprehension were more frequent in boys, and
that in 13.4% of cases it was caused by pervasive developmental disturbances and in
41.24% of cases by external stimulating factors of speech development (pedagogy, social
and emotional stimulation and growing up in a multilingual community). The study
emphasizes the importance of non-verbal methods for the study of speech and the use of
auditory evoked potentials