SUVAG Polyclinic Repository
Not a member yet
327 research outputs found
Sort by
Results of body mass index measurements in children between 2 and 8 years of age in the Republic of Croatia
No full textIstraživanje je obuhvatilo podatke o 144 842 mjerenja visine i tjelesne mase djece u dobi od 24 do 95 mjeseci iz baze podataka programa za primarnu zdravstvenu zaštitu. Izračunate su z vrijednosti indeksa tjelesne mase i obavljena je ekstrapolacija rezultata prema standardnim devijacijama za dobne skupine od 24-35, 36 -47, 48-60, 61-71, 72-83 i 84-95 mjeseci. U dobnoj skupini od 2-5 godina ekstremno neishranjenih (-3SD) bilo je u 0, 4% mjerenja, umjereno neishranjenih (-2SD) bilo je u 2, 9% mjerenja. Prekomjernog TM-a (+2SD) bilo je u 6, 6% mjerenja, uz značajno povećanu učestalost u dobnoj skupini od 48-60 mjeseci (6, 9%) i češće je prisutna u dječaka. Debljina (+3SD) je prisutna u 1, 9% mjerenja djece u dobi od 2-5 godina i značajno je češća u dobi od 48 – 60 mjeseci (2, 3%) te je češća u dječaka unutar dobne skupine od 48 – 60 mj. U dobnoj skupini od 5- 8 godina ekstremno neishranjenih je bilo 0, 5%, neishranjenih 3, 4%, s prekomjernim TM-om 22, 7%, te djece s debljinom 8, 8%. U najstarijoj dobnoj podskupini od 84-95 mjeseci zabilježene su najveće prevalencije svih promatranih kategorija uhranjenosti. U prevalenciji ekstremne neishranjenosti nije zabilježena razlika s obzirom na spol, dok je u svim drugim kategorijama kod dječaka utvrđena veća prevalencija nego kod djevojčica. Ističe se visoka prevalencija prekomjerne TM u dječaka od 84-95 mjeseci od 35, 1%. Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine je najviša u priobalju, nešto niža u kontinentalnom dijelu Hrvatske i najniža u gradu Zagrebu
Lančana formacija granuloma na epiglotisu uzrokovana mehaničkom aspiracijom tijekom sedirane kolonoskopije
No full textPrikaz slučaja koji opisuje nastanak lančane formacije granuloma na epiglotisu kod pacijentice, a koji je uzrokovan mehaničkom aspiracijom tijekom sedirane kolonoskopije
Neurogeno mucanje
No full textMucanje je poremećaj tečnosti govora karakteriziran ponavljanjima, produživanjima, oklijevanjima, pauzama i/ili blokadama glasova, slogova i riječi koji može biti razvojnog ili stečenog porijekla. Njegovi simptomi mogu se odraziti na govornom, psihičkom, fiziološkom i socijalnom planu. Neurogeno mucanje, kao stečeni oblik mucanja, rjeđe je i manje poznato područje, čije netečnosti nastaju kao posljedica oštećenja mozga, s moždanim udarom kao najčešćim uzrokom.
Cilj ovog rada je, na osnovi novije literature, dati uvid u poznate etiološke čimbenike, simptomatologiju, diferencijalnu dijagnostiku te trenutne metode intervencije kod neurogenog mucanja. Mehanizam nastanka nije u potpunosti razjašnjen, ali brojni autori potvrđuju ulogu oštećenja bazalnih ganglija kod pojave mucanja. Često koegzistira s poremećajima poput afazije i motoričkih govornih poremećaja - dizartrije, apraksije i palilalije - što dodatno otežava dijagnostiku. Osim teškoća prilikom diferencijalne dijagnostike, zbog prisutnosti drugih poremećaja ima nesuglasica prilikom diferenciranja tipova mucanja, s obzirom na mišljenje da uočljivi simptomi nisu dovoljan distinktivni kriterij. U terapiji mucanja najčešće se primjenjuju bihevioralne metode, dok su lijekovi prisutni u manjoj mjeri zbog nuspojava i mogućnosti zlouporabe. Za detaljnije objašnjenje navedenog poremećaja potrebna su dalja istraživanja
Od fonemske raščlambe i stapanja do premetanja – nedostaci u fonološkoj svjesnosti u djece s poremećajem čitanja u hrvatskome
No full textFonološka svjesnost podupire ovladavanje čitanjem, a nedostaci u fonološkoj svjesnosti smatraju se jednim od osnovnih pokazatelja poremećaja čitanja. Povezanost fonološke svjesnosti i vještine čitanja razlikuje se u različitim ortografijama. Cilj je ovog istraživanja bio
usporediti čitatelje s poremećajem čitanja i njihove vršnjake urednog razvoja u različitim zadacima fonološke svjesnosti te provjeriti koliko uspješno ovi zadaci razlikuju skupine; mjereći točnost, brzinu rješavanja zadatka te analizirajući uporabljene čestice. Dobiveni rezultati pokazuju da površinska ortografija hrvatskog podupire razvoj fonološke svjesnosti te su u većini zadataka obje skupine sudionika postigle visoku razinu točnosti. No, unatoč dosljednosti hrvatske ortografije, zadaci fonološke svjesnosti načelno uspješno razlikuju čitatelje s poremećajem čitanja i uredne čitatelje. Analiza čestica provedena u ovom istraživanju pokazuje
da je neophodno uzeti u obzir posebnosti ortografije, fonološku duljinu i složenost čestica te čestotnost kako bi se povećala njihova osjetljivost u prepoznavanju čitatelja s poremećajem čitanja
The Effectivness of School-Based Health Education Intervention in Changing Screen-Based and Physical Activities in Young Adolescents
No full textThis study examines the extent to which a comprehensive, school-based, health- education programme, based on lectures and active student participation in discussions and related project activities, can produce desirable changes in adolescents’ behaviour. A quasi-experimental design, with pre- and post-intervention testing, was used to investigate possible benefits of such an intervention in a group of adolescents (N=858), assigned either to an experimental or control group. Our results show that the conducted health education programme had modest effects. There was no difference between the pre- and post-intervention reports of time spent on screen-based activities and physical exercise, and that time spent doing physical activities was not correlated with the time they spent on sedentary activities. In this paper, we discuss various possible reasons for the ineffectiveness of such programmes based on advice-only principles in producing desired behavioural changes in young adolescents
Od dramatizacije do predstave u nastavi engleskoga jezika
No full textCilj je ovoga rada prikazati proces stvaranja predstave na engleskom jeziku u okviru nastave za učenike osnovnoškolskog i/ili srednjoškolskog uzrasta. Osnovno je polazište ovoga procesa uporaba dramskih tehnika u nastavi engleskoga jezika. U radu se navode najpoznatije dramske tehnike i prednosti njihove uporabe te opisuje proces pripreme predstave s brojnim primjerima. Proces započinje izborom teksta i adaptacijom scenarija, slijede prve čitalačke probe i dodjela uloga, rad na scenskom pokretu, izboru glazbe, scenografiji i kostimima. Potom slijedi opis potrebnog budžeta predstave, izrade promotivnog materijala te međunarodne suradnje. Predstava na engleskom jeziku veliki je projekt kojem prethodi osnivanje dramske radionice. Konačni rezultat uključuje edukativne, umjetničke i kulturološke sadržaje, stimulira motivaciju te generira novi pristup učenju engleskoga jezika
Integralan pristup u ranoj intervenciji- SUVAG model
No full textRad naznačava važnost rane intervencije kod djece s poremećajem iz govorno-jezičnog razvoja, a multidisciplinarnost se vidi kao okosnica u dijagnostici i terapiji stručnjaka različitih profila u Poliklinici SUVAG
Spoken language development and rehabilitation programs for children with Cochlear Implant
No full textThe lecture deals with issues of spoken language development and rehabilitation programs for children with a Cochlear Implant
Sintaktičke i morfološke osobine atributnih odnosnih rečenica koje utječu na uspješnost njihove proizvodnje
No full textUsvajanje odnosnih rečenica, koje su među najsloženijim rečeničnim strukturama, prekretnica je u dječjem jezičnom razvoju, što ih čini predmetom mnogih istraživanja. Posebno su se, unutar različitih teorijskih struja, proučavale atributne odnosne rečenice (pregled, primjerice, Arnon 2011). Sve one ističu više čimbenika koji utječu na sposobnost ovladavanja ovim strukturama. Vjerojatno je najvažniji proučavani čimbenik vrsta atributnih odnosnih rečenica, s obzirom na ulogu odnosne zamjenice u rečenici. Ova se razlika unutar generativističkih teorija objašnjava sintaktičkim pomakom, koji se može dogoditi iz subjektnog ili objektnog položaja. Brojna istraživanja tipološki različitih jezika pokazuju da je za usvajanje i obradu lakši pomak iz subjekta. Međujezična istraživanja ističu i označavanje roda odnosne zamjenice i imenica, koji se, posebice u morfološki bogatijim jezicima, pokazao vrlo značajnim čimbenikom (npr. Belleti i sur. 2012.; Stavrakaki i sur. 2015). Ovim se radom željelo istražiti - utječu li i na koji način sintaktički pomak i morfološka oznaka roda na proizvodnju atributnih odnosnih rečenica i u hrvatskom jeziku. Pretpostavljalo se da će rezultati ići u prilog lakšoj proizvodnji rečenica s pomakom iz subjekta, te rečenica s razlikom u rodu imenica. U istraživanju je sudjelovalo 301 dijete starosti 2;0-7;05 godina. Zadatak je bio prema modelu proizvesti 14 umetnutih atributnih odnosnih rečenica. Podaci su prikupljani u sklopu predstandardizacijskog ispitivanja za test jezičnog razumijevanja i proizvodnje Nova Reynell razvojna jezična ljestvica – NRDLS-HR (Kuvač Kraljević i sur. 2019; izdavač: Naklada Slap). Odnosne rečenice s pomakom iz subjekta, djeca su proizvodila značajno bolje od odnosnih rečenica s pomakom iz objekta. Rečenice u kojima se rod imenskih riječi razlikovao, djeca su proizvodila značajno bolje od onih koje su činile imenice jednakog roda. Rezultati omogućuju bolje razumijevanje sintaktičkih i morfoloških čimbenika, koji utječu na dječju sposobnost proizvodnje tih složenih struktura i daju smjernice za buduća istraživanja atributnih odnosnih rečenica u hrvatskom jeziku
The development of morphonotactic and phonotactic word–initial consonant clusters in Croatian first–language acquisition
No full textOvaj se rad bavi usvajanjem početnih morfonotaktičkih i fonotaktičkih zatvorničkih skupina u hrvatskome. Morfonotaktičke se zatvorničke skupine protežu preko granice morfema, npr. /sl/ u s+ložiti, dok se fonotaktičke zatvorničke skupine nalaze unutar morfema, npr. sladoled. Analiziran je Hrvatski korpus dječjeg jezika (Kovačević 2002), longitudinalni korpus koji je prikupljen prema smjernicama međunarodnog projekta CHILDES te međujezičnog projekta Pre– i Protomorfologija u jezičnom usvajanju pod vodstvom drugog autora. Dosadašnja su istraživanja u području usvajanja morfonotaktike pokazala prednost u usvajanju morfonotaktičkih zatvorničkih skupina u morfološki bogatim jezicima, poljskom i litavskom. Ovaj rad proširuje dosadašnji pristup usmjeravajući se na proces ovladavanja proizvodnjom suglasničke skupine, a ne samo na vrijeme pojavljivanja u dječjem jeziku. Analiza Hrvatskog korpusa dječjeg jezika pokazala je da se u hrvatskome, usporedivo s podatcima dobivenim iz drugih morfološki bogatih jezika, morfonotaktičke zatvorničke skupine usvajaju ranije nego istozvučne fonotaktičke zatvorničke skupine. Istražena je i obilježenost dvočlanih i tročlanih početnih zatvorničkih skupina promatrajući ih u svjetlu koncepta Net Auditory Distance (NAD) koji do sada za hrvatski nije korišten. Dosadašnje su spoznaje u području usvajanja morfonotaktike proširene i istraživanjem razvoja složenosti zatvorničkih skupina te se pokazalo da morfonotaktika vodi k većoj složenosti, no složenije zatvorničke skupine nisu nužno i više obilježene. Dječji je jezik uspoređen s ulaznim jezikom te je na taj način postignuta veća ekološka valjanost. Dobiveni su rezultati uspoređeni s dosadašnjim istraživanjima usvajanja morfonotaktičkih i fonotaktičkih zatvorničkih skupina u poljskome te su pronađene određene razlike u tijeku usvajanju koje su rezultat strukturalnih razlika između ovih dvaju slavenskih jezika.We study first language acquisition of Croatian morphonotactic vs. phonotactic word–initial consonant clusters. Morphonotactic clusters cross a morpheme boundary, such as /sl/ in s+ložiti ‘ to arrange’, whereas phonotactic clusters occur within a morpheme, as in slad+o+led ‘ice–cream’. With a new method we show that, similarly to equally morphology–rich Polish and Lithuanian, the three investigated Croatian children acquire morphonotactic clusters earlier than homophonous phonotactic clusters. We also study preferences of double and triple word–initial consonant clusters via the concept of Net Auditory Distance (NAD), never before used for Croatian, with partially unexpected results. When dealing for the first time in studies of (mor)phonotactic development with the rise of cluster complexity, we will show that morphonotactics creates new complexity. Since children do not learn directly the target language, as represented in grammars, dictionaries and electronic corpora of written or oral adult language, we compare the development of child speech (CS) systematically with the children’s language input, i.e. child–directed speech (CDS) of their caretakers. In this way, we can achieve a higher degree of ecological validity than with formal transversal tests. The three longitudinal corpora of spontaneous interaction between a child and a caretaker (Croatian Corpus of Child Language, Kovačević 2002) have been recorded, transcribed and coded according to the methodologies of the international project CHILDES and the Crosslinguistic Project on Pre– and Protomorphology in Language Acquisition headed by the second author. The results are compared with those of the acquisition of morphonotactic vs. phonotactic clusters by Polish children. Diverging results are due to structural differences between these two Slavic languages