RIPEST - Repository of the Institute of Pesticides and Environmental Protection
Not a member yet
1022 research outputs found
Sort by
Uticaj gustine sklopa biljaka lucerke na prisustvo biljnih vašiju (Hemiptera: Aphididae)
No full textTri vrste biljnih vašiju (Hemiptera: Aphididae): Acyrthosiphon pisum (Harris), Aphis craccivora
Koch i Therioaphis trifolii (Monell) se hrane, razvijaju i nanose različite štete na lucerki u Srbiji.
Najbrojnija vrsta – T. trifolii, izuzetno je brojna tokom letnjih meseci, dok je druga po brojnosti – A.
pisum, dominantna biljna vaš u lucerištima tokom proleća. Aphis craccivora se povremeno javlja,
u manjoj brojnosti. Doba godine i vremenski uslovi utiču na prisustvo biljnih vašiju na lucerki.
Ovim istraživanjima hteli smo da ispitamo da li njihovo prisustvo može zavisiti i od gustine sklopa
biljaka.
Terenska istraživanja prisustva biljnih vašiju na gajenoj i samonikloj lucerki obavljena su na
30 lokaliteta, od aprila do septembra 2018. godine, u područjima intenzivnog gajenja ove kulture.
Prisustvo biljnih vašiju na lucerki kao ruderalnom korovu praćeno je na više lokacija u Beogradu.
Polazeći od pretpostavke da biljke koje rastu u gustom sklopu poput lucerišta i biljke koje rastu u
retkom sklopu, kao što su samonikla i korovska lucerka, imaju različite mirisne profile, u laboratoriji
je istraživano da li mirisi lucerke gajene u dva različita sklopa utiču na ponašanje biljnih vašiju. Istraživanja
su obavljena pomoću dvokrakog olfaktometra pri čemu je biljnim vašima nuđena lucerka
gustog sklopa (10 biljaka u saksiji) sa jedne strane i lucerka retkog sklopa (2 biljke u saksiji) sa druge
strane. U ogledu je kao test biljka korišćena lucerka sorte K 28 (Institut za krmno bilje, Kruševac).
Biljke i biljne vaši su gajene u uslovima dugog dana (L16:D8) na temperaturi od 23°C. Testirano
je ukupno po 20 beskrilnih viviparnih ženki sve tri vrste biljnih vašiju. Ponašanje svake jedinke je praćeno tokom 30 minuta (na svaka 3 minuta beležena je pozicija biljne vaši u 10 ponavljanja).
Broj poseta jednoj i drugoj strani olfaktometra je analiziran u programu Statistica 10 korišćenjem
Wilcoxon testa.
Terenskim istraživanjima je utvrđeno da se na jednoj biljci lucerke najčešće hrane jedna ili dve
vrste biljnih vašiju. Na samo dva od pregledanih 30 lokaliteta je utvrđeno istovremeno prisustvo
sve tri vrste biljnih vašiju na jednoj stabljici lucerke. U najvećem broju uzoraka sa gajene lucerke
utvrđeno je prisustvo biljnih vašiju: A. pisum (76%) i T. trifolii (48%), dok je A. craccivora utvrđena u
20% pregledanih uzoraka. Na samonikloj i lucerki koja raste kao ruderalni korov isključivo se hranila
A. craccivora.
Ispitivanjem biljnih vašiju u olfaktometru je utvrđeno da mirisi lucerke gajene u gustom i retkom
sklopu utiču na njihovo ponašanje prilikom izbora biljke domaćina. Rezultati Wilcoxon testa, na nivou
značajnosti od 0,05, pokazuju da biljna vaš A. pisum statistički značajno više bira lucerku gajenu
u gustom sklopu (Z=3,1479; p=0,0016). Takođe, vrstu T. trifoli statistički značajnije privlači miris gustog
sklopa lucerke (Z=2,3854; p=0,0170). Za razliku od prethodno navedenih, vrsta A. craccivora se
statistički značajno više kretala ka mirisu lucerke koja se gaji u retkom sklopu (Z=2,1775; p=0,0294).
Terenska istraživanja i rezultati dobijeni korišćenjem olfaktometra su pokazali da gustina sklopa
biljaka lucerke utiče na prisustvo sve tri vrste vašiju. Jedan od mogućih razloga su potencijalne razlike
u mirisima samoniklih i biljaka lucerke koje žive u zajednici
Diverzitet i biološka efikasnost prirodnih neprijatelja vrste Physokermes hemicryphus (Dalman) (Hemiptera: Coccidae) u Srbiji
No full textU okviru roda Physokermes do sada je opisano 13 vrsta stitastih vasiju, koje se razvijaju na cetinarima.
Na podrucju Srbije utvrdene su dve vrste, Physokermes hemicryphus (Dalman) i Ph. piceae
(Schrank), stetocine obicne smrce, Picea abies Linnaeus. Hraneci se isisavanjem biljnih sokova, vasi
fizioloski iscrpljuju domacina, prouzrokuju opadanje cetina i susenje biljaka. Zbog obilne produkcije
medne rose, koja je pogodan supstrat za naseljavanje gljiva cadavica, smanjuje se intenzitet fotosinteze
i ubrzava propadanje biljaka. Poslednjih godina, u urbanim sredinama, na smrci su zabelezene
veoma brojne kolonije i simptomi ostecenja od male smrcine stitaste vasi, Ph. hemicryphus, sto je
iniciralo proucavanje diverziteta prirodnih neprijatelja, kao i njihove uloge u smanjenju brojnosti
populacija ove vasi.
Diverzitet i bioloska efikasnost prirodnih neprijatelja pracena je tokom 2017. i 2018. godine na
Picea abies na 16 lokaliteta na teritoriji Srbije (Ari lje, Bezanija, Blace, Borca, Grocka, Jagodina, Krusevac,
Konjarnik, Mirijevo, Novi Beograd, Novi 2eieznik, Osecina, Surcin, Zemun, Zemun Polje, Zvezdara).
Vrseno je uzorkovanje grana infestiranih vasima svakih 7-15 dana, sakupljanje predatora iz njihovih
kolonija, gajenje parazitiranih vasi i preimaginalnih stadijuma predatora i njihova determinacija. u
cilju utvrdivanja diverziteta prirodnih neprijatelja korisceni su Shannon-Wiever-ov (H') i Equitability
(E) indeks. Efikasnost prirodnih neprijatelja izracunata je prema Hadzibejliju (1983).
u kolonijama male smrcine stitaste vasi utvrdeno je 10 vrsta prirodnih neprijatelja, pet predatora
i pet parazitoida. Od predatora registrovani su: Anthribus nebulosus Forster (Coleoptera: Anthribidae),
Exochomus quadripustulatus l., Scymnus abietis Paykull, Harmonia axyridis Pallas (Coleoptera:
Coccinellidae), Chrysoperla cornea (Stephens) (Neuroptera: Chrysopidae), a od parazitoida Coccophagus
lycimnia (Walker) (Hymenoptera: Aphelinidae), Metaphycus unicolor Hoffer, Microterys lunatus
(Dalm.), Pseudorhopus testaceus (Ratzeburg) (Hymenoptera: Encyrtidae) i Pachyneuron muscarum (L.)
(Hymenoptera: Pteromalidae).
Medu prirodnim neprijateljima, najbrojnija vrsta je A. nebulosus (73,09%), zatim P. testaceus
(8,55%) i E. quadripustulatus (8,09%), dok su ostale bile zastupljene u maloj brojnosti. Najveci diverzitet prirodnih neprijatelja zabelezen je u Krusevcu (H'=l ,33), a najmanji u Surcinu (H'=O, 16). Vredosti
Equitability indeksa su se kretale od 0,02 u Surcinu do 0,56 u Osecini, sto ukazuje na neujednacenu
distribuciju prirodnih neprijatelja na ispitivanim lokalitetima.
U pogledu bioloske efikasnosti, najefikasnije vrste su A nebulosus i P. testaceus koje prosecno
smanjuju brojnost populacija Ph. hemicryphus za 10,42-51 ,72%, odnosno 28,28%
Rasprostranjenost i prirodni neprijatelji Sphaerolecanium prunastri (Fonsc.) (Hemiptera: Coccidae) u Srbiji
No full textSphaerolecanium prunastri (Fonsc.) (Hemiptera: Coccidae) je siroko rasprostranjena, polifagna
stetocina, koja naseljava vocke, sumske I dekorativne b1ljke. Najcesce je prisutna na kosticavim vockama,
a narocito na sljivi na kojoj prouzrokuje najveca ostecenja. Rasprostranjena je sirom Evrope, u
Severnoj Americi i Aziji. Na podrucju Srbije predstavlja znacajnu stetocinu sljive, narocito u zasadima
gde se ne primenjuju hemijske mere suzbijanja.
Rasprostranjenost, intenzitet napada i prirodni neprijatelji 5. prunastri, proucavani su na podrucju
Srbije u periodu od 2015. do 2017. godine. Biljni materijal sa kolonijama vasiju, uzorkovan je iz
drustvenih i privatnih zasada vocaka, kao i sa pojedinacnih stabala vocaka iz privatnih dvorista. Grane
sa kolonijma vasiju odlagane su u staklene ci lindre radi gajenja prirodnih neprijatelja. Eklodirana
imaga parazitoida i predatora su preparovana metodom lepljenja na kartoncice. Determinaciju parazitoida
lzvrsio je dipl. ini. Aleksandar Stojanovic, Prirodnjacki muzej, Beograd, dok je determinacija
predatorskih bubamara lzvrsena uz pomoc kljuca Bienkowski (2018).
Tokom istraiivanja 5. prunastri je utvraena u 9 lokaliteta (Beograd, Ki kinda, Leskovac, Petrovac na
Mlavi, Prokuplje, Smederevo, Sid, Veliko Gradiste, !agubica) na cetiri vrste biljaka (Prunus armeniaca
L., P. cerasifera Ehrh., P. domestica L., P. persica L.). U istraiivanim lokalitetima, intenzitet napada iznosio
je od 2 do 4, odnosno nadzemni delovi biljaka bili su prekriveni malim iii velikim kolonijama vasiju.
lshrana ovako brojnih jedinki imala je za posledicu susenje pojedincnih grana, a u nekim vocnjacima
i celih biljaka. Osim toga, velika kolicina medne rose koju ova vas izlucuje prekriva biljne organe koji
usled naseljavanja gljiva caaavica dobijaju sivocrnu boju, cime se narusava ne samo estetski izgled
biljaka, vec i njihove fizioloske funkcije.
Na 5. prunastri odgajeno je 13 vrsta prirodnih neprijatelja. Od parazitoidnih osica (Hymenoptera:
Chalcidoidea): Coccophagus lycimnia (Walker), C. proximus Yasnosh, Pteroptrix maritima Nikolskaya
(Aphelinidae), Blastothrix longipennis Howard, Cerapterocerus mirabilis Westwood, Discodes
coccophagus (Ratzeburg), Metaphycus melanostomatus (Timberlake), M. insidiosus (Mercet), M. zebratus
(Mercet) (Encyrtidae), Pachyneuron muscarum (l.) (Pteromalidae). Navedene vrste parazitoida su
redukovale brojnost populacija va5iju za 20-50%.
Od predatora, odgajene su tri vrste bubamara (Coleoptera: Coccinellidae): Chilocorus bipustulatus
L., Coccinella septempunctata L. i Exochomus quadripustulatus L, koje su registrovane u maloj
brojnosti
Impact of a native Streptomyces flavovirens from mushroom compost on green mold control and yield of Agaricus bisporus
No full textThirty-five actinobacterial isolates, obtained from button mushroom (Agaricus bisporus) substrates (i.e., compost in different phases of composting, black peat or casing layer) in Serbia in 2014-2016 were tested in vitro against the causal agents of green mold in cultivated mushroom. Out of six most promising isolates, A06 induced 42.4% in vitro growth inhibition of Trichoderma harzianum T54, and 27.6% inhibition of T. aggressivum f. europaeum T77. The novel strain A06 was identified as Streptomyces flavovirens based on macroscopic and cultural characteristics and 16S rDNA sequence and used in mushroom growing room experiments. Actinobacteria had no negative influence on mycelial growth of the cultivated mushroom in compost in situ. Isolate S. flavovirens A06 enhanced mushroom yield significantly, up to 31.5%. The A06 isolate was more efficient in enhancing yield after inoculation with the compost mold T. aggressivum (26.1%), compared to casing mold T. harzianum (8%). Considering disease incidence, actinobacteria significantly prevented green mold in compost caused by T. aggressivum (6.8%). However, fungicide prochloraz-Mn had a more significant role in reducing symptoms of casing mold, T. harzianum, in comparison with actinobacteria (24.2 and 11.8%, respectively). No significant differences between efficacies of S. flavovirens A06 and the fungicide prochloraz-Mn against T. aggressivum were revealed. These results imply that S. flavovirens A06 can be used to increase mushroom yield and contribute to disease control against the aggressive compost green mold disease caused by Trichoderma aggressivum
Impact of salinity on seed germination and early establishment of field dodder (Cuscuta campestris Yunck.)
No full textCilj ove studije je bio da se utvrdi klijanje semena Cuscuta campestris pri različitim koncentracijama soli, što bi moglo ukazati na mogućnost predviđanja njenog širenje na područja sa zaslanjenim zemljištem. Semena viline kosice su stavljena u Petri posude sa po 5 mL rastvora sa različitim koncentracijama NaCl (5, 10, 20, 40, 80, 160, 320 μM). Voda je služila kao kontrolna varijanta. Broj klijalih semena beležen je svakodnevno (stopa klijanja), a konačni procenat klijavosti i dužine klijanaca su izmereni nakon 18 dana. Svi tretmani su izvedeni u mraku u inkubatoru na 25°C. Povećanjem koncentracije soli, uočena je tendenciju smanjenja klijavosti kao i dužine klijanaca. Procenat klijanja kreće se od 0,0% (u 320 μM NaCl) do 82,1% (u 5 μM NaCl), dok je u kontrolnoj varijanti bio 92,5%. Dužina klijanaca varira od 2,2 cm do 8,5 cm, a stopa klijanja se kreće od 7,7 do 20,1.The aim of this study was to determine the reaction of Cuscuta campestris Yunck. at different salt concentrations, due to the possibility of predicting its spread to areas with saline soils. Seeds of field dodder were placed in Petri dishes filled with 5 mL of salt solution with different concentrations of NaCl (5, 10, 20, 40, 80, 160, 320 μM). Only water was added to the control treatment. The number of germinated seeds was recorded daily (germination rate), and the final percentage of germination and seedling length were measured after 18 days. All of the experiments were carried out in the dark, in an incubator at 25oC. Germination percentage was negatively affected by salt concentrations in Petri dishes. Increasing salt concentration tended to decrease the germination and seedling length. Final percentage of germination ranged from 0.0% (in 320 μM NaCl) to 82.1% (in 5 μM NaCl), while it was 92.5% in the controltreatment . Seedling length ranged from 2.2 cm to 8.5 cm and germination rate ranged from 7.7 to 20.1
Economically significant grapevine pseudomycoses and mycoses
No full textVinova loza je konstantno izložena delovanju različitih agenasa biotičke i abiotičke prirode. Pojedine fitopatogene pseudogljive i gljive javljaju se na ovoj biljnoj vrsti, u većoj ili manjoj meri, svake godine, kao na primer: Plasmopara viticola, prouzrokovač plamenjače, Erysiphe necator, prouzrokovač pepelnice, Botryotinia fuckeliana, prouzrokovač sive truleži, Phomopsis viticola, prouzrokovač crne pegavosti vinove loze. Druga grupa fitopatogenih gljiva, takozvani prouzrokovači bolesti drveta vinove loze, napadaju uglavnom čokote starosti preko pet godina, uzrokujući njihovo sušenje i propadanje. Najčešći prouzrokovači su: Eutypa lata (prouzrokovač eutipoze vinove loze) i ESCA (grupa gljiva prouzrokovača sušenja). Navedeni patogeni svake godine u većoj ili manjoj meri umanjuju prinos i utiču na kvalitet grožđa i vina, uzrokujući značajne ekonomske štete. Njihovo uspešno suzbijanje podrazumeva pre svega dobro poznavanje biologije i epidemiologije svakog prouzrokovača ponaosob, kao i pravovremenu stručnu reakciju, uz preduzimanje adekvatnih mera zaštite.Grapevine is constantly exposed to different biotic and abiotic agents. Some biotic disease causing agents commonly occur in this old plant cutlure, at higher or lower degree, such as: Plasmopara viticola, causal agent of downy mildew, Erysiphe necator, causal agent of powdery mildew, Botryotinia fuckeliana, causal agent of grey decay. One group of pathogenes, so called inducers of grapevine tree diseases, mostly attack vines more than eight years old, causing their drying out and withering. The most frequent causal agents are: Phomopsis viticola (phomopsis cane and leaf spot), Eutypa lata (gapevine eutypa dieback), fungi from the gender Botryosphaeria (grapevine cancer and drying out) and ESCA (a group of fungi causing drying out - apoplexy or black measles of grapevine). In order to prevent the infection, and successfully control these pathogens, thorough knowledge on pathogens biology and epidemiology is necessary, as well as timely expert reaction with adequate control measures
LC-MS/MS određivanje ostataka pesticida u trešnjama
No full textDuring 2018 a total of 42 sour cherry samples were collected and analysed for pesticide residues by LC-MS/MS with the carbofuran–D3 and acetamiprid-D3 as internal standards. The study showed that 42.86% of the analysed samples contained pesticide residues. In percentage terms, it seems to be high, but most of the detections were below the recommended MRL values, which is encouraging. The analysis indicated that three of the analysed sour cherry samples (7.14%) contained pesticide residues above the MRLs (propiconazole, methomyl, dimethoate and prochloraz). In spite of the low concentrations, ten samples contained multiple detections, i.e. 55.56% of the analysed samples contained more than one pesticide residue.Analizirano je ukupno 42 uzoraka višanja prikupljenih tokom 2018. godine, LC-MS/MS metodom uz korišćenje karbofurana-D3 i acetamiprida-D3 kao internih standarda. Ostatke pesticida je sadržavalo 42.86% uzoraka. Ovaj procenat je možda velik. ali treba napomenuti da je većina detekcija bilo ispod propisanih MDK vrednosti. Tri uzorka (7,14%) su sadržavali detekcije propikonazola, metomila, dimetoata i prohloraza iznad propisanih vrednosti MDK. Iako su u rezidue pesticida prisutne u niskim koncentracijama, 55,56% uzoraka u kojima su prisutni pesticidi sadrže više od jednog detektovanog pesticida
Preliminary results of winter savory (Satureja montana L.) cultivated under permeable mulch film in dry farming conditions of South Banat
No full textThe aim of study was to investigate development of perennial medicinal plant, Satureja montana L., cultivated in dry farming conditions of South Banat, Serbia, with use of black permeable mulch film. In the first two vegetations, the influence of fertilization and crop density on yields of the aboveground plant part (per plant and per m2) and on the content of total essential oil and its major constituents was observed. Overwintering survival, after late performed first harvest, and surviving ratio by the end of the second year of vegetation were 90.1% and 86.9%, respectively. Ratio between fresh and dry biomass (2.4:1) was not affected by tested treatments. The yield per plant was affected by the treatments only in the second year; in lower compared to higher crop density it was 25% higher, and in organic compared to mineral fertilization it was 19 % higher. In both years, crop density did not show significant effect on yield per unit area, while in case of fertilization, this yield was higher in organic fertilization compared to mineral in the first and the second year, 7% and 19%, respectively. The essential oil yields ranged from 0.8% to 0.9%, with the major constituent thymol (48.3-69.4%), followed by carvacrol, p-cymene and β-bisabolene. The essential oil yield did not depend on treatments, while the content of major constituents was significantly affected only by applied crop density.
Phytochemical, Free Radical Scavenging and Antifungal Profile of Cuscuta campestris Yunck. Seeds
No full textThis work was conceptualized with the goal to investigate the phytochemical, free radical scavenging and antifungal profile of Cuscuta campestrisYunck. seeds. Total phenolics, amino acid and carbohydrate contents were evaluated in ethanolic, acetone and chloroform extract. Effective antioxidant activity was evaluated throughout seven antioxidant methods. The antifungal activity was assessed against eight fungal strains and Candida albicans. The results showed total phenol, flavonoid, flavonols and phenolic acids contents in amount of 1.51-6.35mg GAE/mL, 78-425g RU/mL, 1.04-2.98mg QU/g and 12.01-30.58g CAE/mL, respectively. The total amino acids and carbohydrates content ranged from 8.29 to 185.45g Gly/mL and from 0.05 to 0.12g Glu/mL. The ethanolic extract showed the best antioxidant activity in phosphomolybdenum, DPPH free radical scavenging, ferric reducing power and lipid peroxidation assays. The best activity in ferrous ion chelating and H2O2 assays had the acetone extract, whereas the best hydroxyl radical scavenging activity was observed with the chloroform extract. The ethanolic extract at a concentration of 6mg/mL proved to be the most effective antimycotic, since it inhibited the growth of all tested fungi except Penicillium verrucosum. The obtained results indicate that C.campestris seeds could be attributed to a potential source of natural antioxidants in food and pharmaceutical products.This is the peer-reviewed version of the article: Jakovljević, V. D.; Vrvić, M. M.; Vrbničanin, S.; Sarić-Krsmanović, M. Phytochemical, Free Radical Scavenging and Antifungal Profile of Cuscuta Campestris Yunck. Seeds. Chemistry & Biodiversity 2018, 15 (8). [https://doi.org/10.1002/cbdv.201800174].Published version: [https://ripest.pesting.org.rs/handle/123456789/448