Repository of Institute of Comparative Law
Not a member yet
2147 research outputs found
Sort by
O primatu prava Evropske unije - iz ugla Savezne Republike Nemačke
Odlazak profesora Pavla Nikolića učinio je srpsku pravnu nauku siromašnijom za velikog poznavaoca ustavnog prava, branioca iskonskih demokratskih vrednosti, nosioca Ordena belog orla i Ordena Karađorđeve zvezde. Ono što možemo da učinimo jeste da se sećamo uvaženog Profesora i da razvijamo kritičku misao kao što je prof. Nikolić činio. U tom smislu su i slova ovog rada namenjena pitanju prvenstva prava Evropske unije kao supranacionalne pravne tvorevine koja stoji iznad svakog nacionalnog sistema. Osnovano se postavlja pitanje da li je primat komunitarnog nad nacionalnim pravom pitanje saglasnosti, izbora ili prevlasti jednog sistema nad drugim. Pitanja koja su predmet ovog rada odnose se na dilemu da li se Evropska unija suočila sa krizom ustavnosti nakon donošenja odluke Ustavnog suda Nemačke u slučaju „Solange IV“, šta je prethodilo navedenom stavu Ustavnog suda i koje su dalje posledice odluke po pravni poredak Unije. U tom smislu, rad je podeljen na tri dela. U prvom delu ćemo dati nekoliko uvodnih napomena o pravu Evropske unije. Drugi deo rada je posvećen analizi slučajeva poznatih pod nazivom Solange I, II, III i IV, dok treći deo rada predstvalja zaključna razmišljanja
Osiguranje od internet rizika i nova regulativa u oblasti zaštite podataka o ličnosti
Donošenje Opšte uredbe o zaštiti podataka o ličnosti i po ugledu na
nju srpskog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti predstavlja prekretnicu u
prikupljanju, obradi i skladištenju podataka o ličnosti. Sa druge strane razvoj
i sve veća upotreba kompjutera i interneta pored ogromnih prednosti kao što
je ušteda vremena i sredstava, sa sobom nose i određene rizike. Ti rizici se
odnose pre svega na internet napade koji su sve učestaliji i koji mogu doneti
ogromne troškove pogođenoj kompaniji. Otežavajuća okolnost za određene
kompanije je činjenica da poseduju podatke koji su prikupljani i skladišteni
godinama, a nakon usvajanja nove regulative, prikupljenim podacima je
neophodno u kratkom vremenskom roku odrediti svrhu i kategorisati ih u
skladu sa novim odredbama. Pored toga, kompanije su sve češće mete internet
napada, koja postaje jedna od vodećih kriminalnih aktivnosti u svetu, te se
u slučaju eventualnog curenja ličnih podataka zaposlenih i korisnika mogu
naći u nezavidnoj situaciji. U tom slučaju troškovi koje bi kompanija morala
da pokrije, pogotovo u slučaju da nije u potpunosti usklađena sa novom
regulativom, gotovo sigurno bi je dovele do bankrotstva. Upravo iz tih razloga
u visokorazvijenim zemljama javilo se osiguranje od internet rizika, koje
za cilj ima da smanji troškove koji bi pogodili kompaniju u slučaju da bude
meta internet napada i omogućili njeno dalje poslovanje.
U prvom delu rada autori obrađuju ukratko razloge donošenja i
značaj nove regulative u oblasti zaštite podataka o ličnosti, kao i poteškoće
sa kojima se kompanije susreću u implementaciji novih odredaba, dok
se u drugom delu obrađuje uticaj ove regulative na razvoj osiguranja od
internet rizika, kao i polemiku da li ta vrsta osiguranja može pokrivati i
kazne koje kompanija snosi u slučaju neusklađenosti sa novim odredbama
Public Procurements During the COVID-19 Pandemic Time - Lessons for the Republic of Serbia
The COVID-19 pandemic has highlighted variations in the governments' response to health crises and interventions acrossstates, not only in the prevention of pandemics but also in their economies and public expenditure. As a result of the pandemic, the majority of states declared an emergency in accordance with the provisions of their constitutions to enable the introduction of restrictions needed for the prevention of virus spread. Having in mind the new circumstances that introduced limitations in all areas, the question of the implementation of initiated public procurements and the realization of newoneswasraised. Some goods,such as medical materials necessary for the treatment of patients with coronavirus and the prevention of its spread, had to be obtained in an extremely short time. That was aggravated by the shortage of supplies, the impossibility of market research and the lack of planned fundsin the budget. EU rules allowdeviationsfrom regular proceduresin such urgent and unpredicted situations.However, a special challenge for all countries was the prevention of abuses, conflict of interest and other illegalitiesin public procurement during the emergency. In the paper, the authorsstart from the assumption that it is necessary to increase control and transparency of public procurementin the Republic of Serbia, especially in emergency situations, bearing inmind the corruption risks and challengesraised by the European Commission's progress reports. To prove the assumption and provide guidelines for improving regulations and practices, in the first part of the paper, the authors analysed the relevant European standards on public procurement and the measures taken by the EU member states to implement public procurement procedures quickly and efficiently in times of emergency,with the aim of identifying good practices. In the second part of the paper, the authors analyse the legislation ofthe Republic of Serbia and the approach taken during the pandemic against the EU member states' comparative examples and practices. In addition, the authors propose recommendations for the improvement of transparency and competitiveness in public procurement in times of emergency
Uticaj hardship klauzule na izvršenje međunarodnih privrednih ugovora
Prilikom zaključenja ugovora, stranke uzimaju u obzir okolnosti koje su im poznate u tom trenutku, a koje su vezane za mogućnost izvršenja ugovora. U pojedinim situacijama može doći do promene okolnosti nakon zaključenja ugovora, što može onemogućiti izvršenje ugovora. Da bi mogli da definišemo kako promenjene okolnosti utiču na izvršenje ugovora, moramo definisati klauzulu rebus sic stantibus koja objašnjava nepredvidljivost u izvršenju ugovora i koja ne dozvoljava automatsko okončavanje pravnog posla, već prepušta strankama pravo na reviziju ugovora. Otud promenjene okolnosti ne predstavljaju povredu osnovnih načela međunarodnog prava, iako sama klauzula podrazumeva da promenjene okolnosti nastupaju van volje stranaka, odnosno da stranke ove okolnosti nisu imale u vidu prilikom sklapanja pravnog posla. U predmetnom radu posvećuje se pažnja uticaju promenjenih okolnosti na izvršenje međunarodnih privrednih ugovora, imajući u vidu odredbe konvencije UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe i UNIDROIT Principe međunarodnih trgovačkih ugovora, kao i Model klauzule Međunarodne trgovinske komore u Parizu o višoj sili i promenjenim okolnostima. Naročito se posvećuje pažnja hardship klauzuli o promenjenim okolnostima koja daje mogućnost strankama da se pozovu na nemogućnost izvršenja obaveza iz ugovora. Ova klauzula daje mogućnost strankama da se dogovore oko izvršenja ugovora ili kada to nije moguće zbog promenjenih okolnosti, da takav ugovor raskinu
УТИЦАЈ СУДСКЕ ПРАКСЕ НА ЗАКОНСКУ РЕГУЛАТИВУ У ОБЛАСТИ ПРАВА ЛГБТ ЗАЈЕДНИЦЕ
У светлу најављеног доношења Закона о истополним заједницама,
поставило се питање да ли је предлог закона у складу са Уставом, нарочито након
најава да закон неће бити потписан. Иако Устав прецизира да је брак заједница
мушкарца и жене, стручњаци истичу да се у овом случају не ради о закону о браку
и породици, нити се њим предвиђа могућност усвојења деце од стране истополних
парова, већ да исти регулише имовинске, здравствене, пензионе и друге правне односе истополних партнера који живе у заједници. У исто време, многе јавне личности позвале су традиционалне верске заједнице да реагују у циљу одбране „права
на слободу и будућност народа”, истичући да се спорна питања, која се односе на
регулисање узајамних права и обавеза истополних парова, могу решити изменама
постојећих закона у одређеним областима. У земљама у којима постоје слични закони
значајну улогу имала је судска пракса, као и различита здравствена и психолошка
удружења. Пракса европских судова је неуједначена, а случајеви често завршавају
пред Европским судом за људска права, док су у САД на савезном нивоу сви антихомосексуални закони укинути одлуком Врховног суда (Lawrence v. Texas 539 УС 558
[2003]). Упркос томе, јединствени закон у овој области не постоји и права истополних парова се разликују од земље до земље. У раду ће бити дат преглед значајнијих
судских одлука у овој области у европским државама, као и одлука Врховног суда
САД, које нас могу навести на размишљање о могућим правним последицама (не)
усвајања спорног Закона о истополним заједницама, о поступцима који би се могли
иницирати уколико би партнери одлучили да затраже судску заштиту у циљу признавања њихових зајемчених људских права, као и о садржини и значају оваквих
судских пресуда
European Response to Covid 19 Pandemic – Legal Framework and Lessons for the Future
The study analyzes legal and strategic constraints of the European Union (EU) response during Covid-19 pandemic. First lesson to be learnt is the legal limitation of the EU’s competence in the field of public health protection that causes relative inefficient reaction of the EU institutions during pandemic. Second lesson lies in inadequate application of the solidarity clause at the beginning of the Covid-19 pandemic, exactly at the time of marking the 70th anniversary of Schuman's declaration. On the one hand, there is a lack of powers at the EU level, given its coordinating competence. On the other hand, there was a noticeable lack of solidarity among the EU Member States, solidarity which is legally established in the provisions of the Lisbon EU Treaty.
There is a battle between the role of the state with its sovereignty and the concept of europeanization of pandemic supression, which proved to be prevalently unsuccessful. Some Member States, especially Romania and Hungary as well, performed an efficient approach to immunisation of their population, separate from the EU institutions. Successful example of Serbia, European candidate country, in mass vaccination of its inhabitants points to the fact that the state is primarily responsible in the field of public health. However, the advantage of the EU in the fight against pandemic is in the weakness of national approach to pandemic prevention, bearing in mind its global character. Hence the need to reform the EU legal framework and strengthen the political will of the EU members for deeper cohesion and coordination of public health protection measures. This would strengthen the EU's role in international co-operation in preventing and controlling possible future pandemic threats and in contributing to the European and global health security
Some Critical Reflections on the Broad Human Rights Constitutionalisation
In the last three decades, the broad constitutionalisation of human rights took
place in the context of profound changes in the make-up of contemporary societies
brought about by globalisation and rapid technological development. The paper approaches
human rights constitutionalisation through the prism of these changes in
an attempt to study the phenomenon at the more basic theoretical level. It does so by
addressing certain doctrinal, ideological and structural considerations engendered by
human rights constitutionalisation, which tend to be neglected by the normatively focused
legal theory. Three broad themes have emerged in the course of this inquiry. The
first one is about inflation of matters discussed in terms of individual, judicially enforceable
human rights, which leads to the trivialisation of human rights and redefines
the relationship between legal justice and social justice. Under the second one, the
author examines the link between growing social fragmentation and the rights-based
approach to distributional and other public matters. The third broad theme investigated
in the paper concerns the tendency to conflate human rights and legal interests as a
consequence of which human rights cease to be treated as a value per see and become
an instrument for the realisation of other goals
ДА ЛИ ВЛАСНИК ОБЈЕКТА (РАДЊЕ) МОЖЕ ИЗ СВОЈИХ ПРОСТОРИЈА УДАЉИТИ НЕЖЕЉЕНЕ КУПЦЕ?
У раду се настоји кориговати мишљење у по-
словној пракси већих радњи по коме власници и корисници
пословних просторија не могу удаљити непожељне купце/по-
трошаче из објекта. Питање је у овом тренутку актуелно због
купаца који у објектима супермаркета, апотека и у другим
радњама одбијају да носе заштитне маске. Рад прво указује
на значај концепта својине какав је признат и у нашем праву,
а затим се излагање употпуњује упоредноправним увидима
у страну теорију (тзв. privates Hausrecht немачког права). Раз-
матрају се обим и ограничења права газдовања објектом, као
својинског овлашћења, те питање извршења одн. фактичне за-
штите тог права. Изражава се бојазан да би изостанак реакције
одговорног лица у продавници на непоштовање епидемиоло-
шких прописа могао бити основ за материјалну одговорност
власника радње и тог лица, али и скуп чињеница које повећава-
ју ризик изложености кривичном гоњењу
ZABRANA VOĐENJA NOVOG POSTUPKA POVODOM ISTE STVARI U PRAKSI EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA SA POSEBNIM OSVRTOM NA SLUČAJ MILENKOVIĆ PROTIV SRBIJE
U uporednoj i domaćoj pravnoj praksi često dolazi do krivičnog gonjenja lica za
radnje koje u sebi sadrže i elemente prekršaja, privrednog ili disciplinskog pre-
stupa, a za koje je već suđeno u drugom kaznenom postupku i time do povrede
načela ne bis in idem. Ovo načelo je, pored toga što predstavlja jedno od osnov-
nih temelja kaznenog prava, pronašlo svoje mesto i u normativnim okvirima
zaštite ljudskih prava, te je garantovano, između ostalog, i Evropskom konven-
cijom o ljudskim pravima. Analizom prakse Evropskog suda za ljudska prava, a
naročito presude Milenković protiv Srbije, kao i stavova domaćih sudova, biće
pokazano da neadekvatna primena zabrane ne dva puta o istom, može dovesti
do izostanka kaznene zaštite ugroženog pravnog dobra, pravičnog zadovoljenja
žrtve i povrede načela pravne sigurnosti
Značaj slučaja Urgenda za razvoj klimatskih parnica na području Evrope
U članku se na sveobuhvatan način analizira slučaj Urgenda protiv Holandije kao prva uspešna klimatska parnica u Evropi. U članku se analizira na osnovu kojih argumenata su holandski sudovi utvrdili odgovornost države za povrede ljudskih prava prouzrokovane propustom države u sprovođenju politike suzbijanja klimatskih promena. Ukazuje se na značaj ovog slučaja ne samo za holandsko već i za međunarodno pravo. U drugom delu članka biće prikazano na koji način je slučaj Urgenda uticao na klimatske parnice koje su se počele pojavljivati pred nacionalnim sudovima širom Evrope. Kroz uporednu analizu slučajeva biće ukazano da postoji neujednačena sudska praksa u klimatskim parnicama. Biće sagledano kako je slučaj Urgenda imao uticaja na pokretanje klimatskih parnica i pred Evropskim sudom za ljudska prava