Repository of Institute of Comparative Law
Not a member yet
2147 research outputs found
Sort by
Reforma odlučivanja o prethodnom pitanju u pravu EU
Pravo Evropske unije stvaraju organi Unije na nadnacionalnom nivou (Savet, Evropski parlament i Evropska komisija), a primenjuju ga nacionalni upravni i sudski organi u državama članicama. Nadnacionalni način stvarаnja i nacionalni način primene nosi opasnost da isti propisi budu različito tumačeni u državama članicama što može da ugrozi ostvarivanje ne samo zajedničkih dogovorenih makro ciljeva na nivou Unije, kao što je nesmetano funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, već i delotvornu zaštitu individualnih prava. Opasnost je tim veća ako se ima u vidu da države članice pripadaju različitim pravnim sistemima (civil i common law) i različitim pravnim kulturama. Da bi se izbegla ili ublažila opasnost od različitog tumačenja, Ugovorom o оsnivanju Evropske unije propisana je obaveza nacionalnih sudova koji primenjuju pravo EU da u postupku odlučivanja o prethodnom pitanju od Suda pravde EU traže tumačenje nejasnih odredbi prava EU i ocenu njihove pravne valjanosti. Međutim, posle gotovo 40 godina od primene kriterijuma koje je Sud pravde utvrdio u presudi donetoj u predmetu „CILFIT “, sve češće se iznose predlozi za reformu tako ustanovljenih kriterijuma, koji čine predmet analize ovog rada
OSIGURANJE OD OTKAZIVANJA FUDBALSKIH DOGAĐAJA
Organizovanje fudbalskih, kao i ostalih sportskih događaja iziskuje ogromne
logističke ali i finansijske resurse. Pripreme za ovakve događaje traju mesecima
i gubici u slučaju njihovog neodržavanja, tj. odlaganja ili otkazivanja mogu
organizatora dovesti do ivice egzistencije. Sa nastupanjem pandemije virusa
COVID 19 otkazivanje fudbalskih utakmica, kupova i liga postalo je svakodnevnica,
te su se organizatori ovih događaja susreli sa ogromnim troškovima. Kao
jedan vid zaštite od ovakvih rizika javlja se osiguranje od otkazivanja događaja.
Autori u prvom delu rada obrađuju pojam osiguranja od otkazivanja događaja,
vrste ovog osiguranja i analizu koje rizike polisa pokriva, dok će u drugom delu
obraditi značaj ovog osiguranja nakon nastupanja pandemije uz osvrt na ogromne
štete koje su nastale usled otkazivanja događaja ali i utvrđivanje da li i na
koji način postoji mogućnost da se ova vrsta rizika osigura
PORODIČNOPRAVNI ASPEKTI VERSKIH BRAKOVA
Monografija Porodičnopravni aspekti verskih brakova autorke dr Ane Čović na
sveobuhvatan način obrađuje vrlo zahtevnu temu, u oblasti u kojoj postoji relativno odsustvo
domaće literature. Ona u sebi sadrži pitanja koja se odnose na sve aspekte braka i odnos
crkvenog i svetovnog braka, kao i stavove verskih teoretičara, crkvenih kanona, državnih
zakona i sudske prakse. Odnos državnog i crkvenog bračnog prava danas je interesantan
i kada govorimo o legalizovanju istopolnih brakova u nekim državama, izazovima koje
takva zakonska rešenja nose sa sobom i mogućim konfliktima čija se pozadina nalazi u
religiji, budući da veće protivljenje crkve utiče i na stavove stanovništva o ovom pitanju
Digital evidence and Criminal Law Cooperation in the Digital Age
Perpetrators of crimes, especially those that can be classified as economic crime, use various means to cover up the commission of crimes. These means include the use of information technologies, and many of these crimes are difficult to prove without special knowledge. Due to that, the detection and proving of these criminal acts is extremely difficult.
During the pandemic caused by the COVID-19 virus, there was a great need for the use of electronic evidence in criminal proceedings. Therefore, in an official communication, the European Commission addressed the European Parliament, the European Social Council and the Committee of the Regions by submitting a document on digitalization at the level of the European Union offered recommendations for overcoming the identified problems.
In this paper we started from the assumption that the national legislation of the Republic of Serbia needs to be further improved in order to be able to use electronic evidence at the national level and during criminal cooperation at the international level. Our conclusions are based on an analysis of international regulations, EU documents and national legislation
New EU Enlargement Strategy Towards the Western Balkans and Its Impact on Rule of Law
The rule of law is incorporated in the EU Founding Treaties and case-law of the Court of Justice of the EU and was included as a key requirement already in 1993 Copenhagen accession criteria. The EU enlargement is not only territorial increase, but also transposition of EU acquis to third countries. Since 1993, the monitoring mechanism of the rule of law reform in the EU accession countries was enhanced, including two specific negotiation chapters, Chapter 23 – judiciary and fundamental rights and Chapter 24 – justice, freedom and security. Over the last two decades, the EU was struggling to develop an adequate mechanism in this area, from mechanism for coordination and verification, to action plans for Chapter 23, to more specific tools like perception and experience surveys of the judiciary and functional reviews. Due to the challenges to measure progress and track record in the rule of law, in February 2020 the European Commission presented the new approach to EU Enlargement that aims to push reforms forward. The intention is to make the accession negotiations more credible, predictable and dynamic and criteria for assessing reforms in the accession countries will be based on the clearer criteria and more concise EU requirements. The article examines how EU enlargement policies influenced the rule of law reforms in Western Balkan countries over the years and what could be expected from the new approach. The research hypothesis is based on the correlation between Enlargement strategy towards the Western Balkans and its impact on rule of law in countries of the mentioned region. The methodological approach applied in the assessment is based on analysis of Enlargement strategy and other EU and national documents, as well as results of the work of judicial institutions in order to provide insight into the bottlenecks of the state rule of law in Western Balkan countries and enable identification of recommendations for improvement. The authors concluded that the new methodology would improve the measurability of the achieved results in the rule of law area, however, the approach might slow down the accession process of Serbia and Montenegro as a frontrunners in the process
Osnovne karakteristike tontine osiguranja
Tontine osiguranje vezujemo pre svega za životno osiguranje. Ova vrsta osiguranja predstavlja i jednu vrstu uzajamnog osiguranja. Ipak, tontine moramo posmatrati posebno, imajući u vidu njegov nastanak i cilj. Tontine osiguranje je nastalo u XVII veku, a razvijano je, pre svega, u Engleskoj i SAD, sve do početka XX veka, kada je postalo zabranjeno. Tontine osiguranje je u ranoj fazi u sebi sadržalo elemente grupnog rentnog osiguranja, grupnog životnog osiguranja i lutrije. Danas, tontine predstavlja jednu vrstu fonda, u okviru kojeg se osiguranici, odnosno članovi dogovaraju da će zajednički kapitalizovati svoje doprinose i da će imovinu fonda podeliti između onih osiguranika koji dožive određenu starost, kao i između naslednika umrlih osiguranika. Tontine osiguranje reguliše i Zakon o osiguranju Republike Srbije. U radu se posvećuje pažnja i odredbama prava EU u ovoj oblasti
Autorsko pravna zaštita i dizajn odevnih predmeta – Komentar presude Evropskog suda pravde
Ustav Kralјevine Srba, Hrvata i Slovenaca: da li je uslov polaganja zakletve kralјu pravno prejudiciranje forme državnog uređenja?
Na osnovu izbornog zakona iz 1920. godine, Ustavotvorna skupština iz 1921. godine postupala je po privremenom poslovniku kojim je bilo propisano da njeni članovi polažu zakletvu kralju. U radu se ispituje u kojoj meri je ovaj preduslov pravno vezivao ustavotvorca prilikom donošenja odluke o obliku državnog uređenja. Razmatranje ovog pitanja značajno je za bliže utvrđivanje legitimnosti ustava po kom će novom državom biti upravljano narednih deset godina, do donošenja ustava iz 1931. godine
Uporednopravna analiza prava banaka na naplatu troškova obrade kredita
Predmet projekta je uporednopravna analiza pravne regulative i sudske prakse o rešavanju pitanja punovažnosti klauzula u ugovorima o kreditu kojima banke (kreditne institucije) od korisnika kredita naplaćuju troškove obrade kredita. Istraživanje je obuhvatilo: Češku, Poljsku Mađarsku, Nemačku, Austriju, Francusku, Slovačku, Bugrarsku, Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Crnu Goru. Dodatno su analizirani propisi Evropske unije kao i praksa Suda pravde Evropske unije o ovom pitanju. Poseban deo ima za predmet i zakonsku regulativu u Republici Srbiji.
U okviru analize propisa obuhvaćeni su samo oni propisi i njihova pravila koji su, na osnovu sprovedenog uporednopravog istraživanja, ocenjena kao relevantna za pitanje naknade troškova obrade kredita. U pogledu sistematike, analiza svakog pojedinog pravnog sistema započinje definicijom ugovora o kreditu u opštem propisu koji uređuje ugovorne odnose, kako bi se ispitalo da li je tim odredbama regulisano i pitanje naknade troškova kredita. Takođe, predstavljena su i zakonska pravila koja regulišu pitanje nepravičnih ugovornih odredaba s obzirom da se (ne)zakonitost ugovornih odredaba kojima se uređuje pravo banke da od klijenta naplati i troškove kredita razmatra upravo u svetlu tih pravila, na osnovu kojih se utvrđuje da li su te ugovorne odredbe ništave ili su punovažne. Nakon toga, izložena su rešenja specijalnih propisa iz oblasti potrošačkih ugovora o kreditu i to onih pravnih normi koje su značajne za pitanje troškova kredita i njihove naplate. Imajući u vidu da je praksa stranih nacionalnih sudova objektivno u manjoj meri dostupna za analizu nego strani nacionalni propisi, deo analize tog pitanja u radu je obavljen na osnovu raspoloživih podataka.
U okviru domaćeg prava izloženi su relevantni domaći propisi, bez prakse domaćih sudova. Naime, u javnosti su dovoljno poznati stavovi domaćih sudova o pitanju prava banaka na naplatu troškova kredita s obzirom da ono već neko vreme privlači značajnu pažnju i najšire javnosti. Deo izlaganja o domaćim propisima obuhvata i odabrane stavove pravne nauke o načelima obligacionih odnosa koja su posebno značajna za ovo pitanje
Kobler doktrina: odgovornost države zа povredu prava EU odlukom nacionalnog suda u poslednjem stepenu
Najvažnija načela na kojima danas počiva prvani poredak EU rezultat su
sudske prakse Evropskog suda pravde (ESP). Jedno od njih je načelo odgovornosti
države za naknadu štete pojedincu zbog povrede prava EU. Presudom u
predmetu Köbler protiv Austrije načelo odgovornosti države prošireno je i na
slučajeve kada je do povrede prava EU došlo odlukom nacionalnog suda u
poslednjem stepenu. Uslovi odgovornosti isti su kao i u slučaju odgovornosti
države zbog povrede prava EU generalno. Značaj ove presude najbolje se može
sagledati kroz prizmu uloge nacionalnih sudova država članica u primeni
prava EU, pošto su oni ti koji ga pretežno primenjuju. Presuda je izazvala
veliku pažnju naučne i stručne javnosti i bila predmet oštrih kritika, posebno
u kontekstu načela res iudicata i procesne autonomije država članica. U radu
je najpre razmotreno uspostavljenje i razvoj načela odgovornosti države za
naknadu štete pojedincu zbog povrede prava EU. Nakon toga analizirana je
presuda u predmetu Köbler protiv Austrije kojom je ustanovljena tzv. Kobler
doktrina. Naposletku je ispitana primena Kobler doktrine od strane nacionalnih
sudova država članica EU. Posebna pažnja posvećena je uticaju Kobler doktrine
na nacionalne režime odgovornosti država članica