Repository of Institute of Comparative Law
Not a member yet
2147 research outputs found
Sort by
Sudski saveti u Holandiji i Belgiji
U radu se nakon istorijskog dela, te dela koji se tiče akata međunarodnog javnog prava u Evropi, koji se tiču ove materije, istražuje položaj sudskih saveta u Holandiji i Belgiji. Istražuje se aspekat istorijskog razvoja saveta u ovim zemljama, kao i njihov sastav i nadležnosti. U radu se, pre svega, koristi normativni metod. Naučna i društvena opravdanost teme se nalazi u činjenici da je u Srbiji u toku reforma koja se odnosi na nezavisnost pravosuđa
Odgovornost zdravstvene ustanove za greške svojih zaposlenih (lekarska greška) i osiguranje od odgovornosti
Lekarske greške su česta pojava u medicinskoj struci, usled čega na odgovornost pored samog lekara ili drugog medicinskog radnika (koja može biti i građanska i krivična) može biti pozvana i zdravstvena ustanova u kojoj je on zaposlen (isključivo građanska odgovornost). U ovom slučaju radi se o odgovornosti za drugog – odgovornosti zdravstvene ustanove za greške svojih zaposlenih. Imajući u vidu da odštetni zahtevi mogu znatno narušiti finansijsko stanje ove ustanove, kao vid zaštite javlja se osiguranje od odgovornosti.
U prvom delu rada autorke analiziraju pre svega pojam lekarske greške kao osnovnog uslova odgovornosti zdravstvene ustanove, dok u drugom delu analiziraju odgovornost zdravstvene ustanove za greške svojih zaposlenih, kao i osiguranje od odgovornosti kao vid zaštite zdravstvenih ustanova, ali i samih pacijenata
Reforma službeničkog sistema Italije – od Veberove birokratije do modernih javnih menadžera?
Intersekcijska i višestruka diskriminacija devojčica i žena sa invaliditetom u obrazovanju i pri zapošljavanju: obaveze država potpisnica prema članu 6. Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom
Članom 6. Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom obuhvaćena je višestruka
diskriminacija devojčica i žena sa invaliditetom. Njime se državama
potpisnicama nameće obaveza da preduzmu ‘sve odgovarajuće mere kako bi
obezbedile potpun razvoj, napredak i osposobljavanje žena da bi im se garantovalo
vršenje i uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda sadržanih u ovoj konvenciji’.
Ove obaveze predmet su detaljnijeg razmatranja u Opštem komentaru
broj 3 Komiteta za prava osoba sa invaliditetom od 2016. godine.
Istraživanje je fokusirano na dva specifična cilja. Prvi je da se analiziraju i
na detaljan način obrade potencijalne obaveze država na osnovu člana 6. Konvencije.
Drugi cilj je usmeren na kritičko posmatranje praktičnih aktivnosti koje
su države preduzele u pogledu ispunjenja navedene obaveze.
Osnovni istraživački zadaci postavljeni su u skladu sa opisanim ciljevima:
da se ispita neophodnost proaktivnog delovanja država i sankcionišu intersekcijska
i višestruka diskriminacija devojčica i žena sa invaliditetom, odnosno
kontinuirani napor i dinamična reakcija na intersekcijsku i višestruku diskriminaciju;
da se preispita realnost postizanja dualne pozicije države koja istovremeno
mora normirati pravni okvir zaštite od diskriminacije i deluje merama
koje su usmerene ka povećanju vidljivosti, odnosno merama koje moraju da
postignu cilj faktičke jednakosti devojčica i žena sa invaliditetom.
Istraživanje je ograničeno na diskriminaciju u oblastima obrazovanja i zapošljavanja,
imajući u vidu obim ovog rada, kao i činjenicu da se ove dve komponente
funkcionalno prepliću, kao i da su indikativne za uočavanje dobrih i
loših praksi, sistemske i strukturne diskriminacije
Intersectional discrimination of women and girls with disabilities and the institution of ombudsman: a traffic warden at Crenshaw’s intersection
Intersectional discrimination, as still young, and the prevailing theoretical
concept does not cease to challenge the classical notion of discrimination, and
the anti-discrimination legislation and case law based on it. Therefore, the issue
related to the conceptual delimitation of different forms of discrimination
that occurs on two or more grounds will be considered first. For this purpose,
using Maconen’s classification, by intersectional discrimination we mean its
notion in a narrower sense. Also, the problem of choosing comparators will be
considered, through the evaluation of different models present in comparative
judicial and constitutional court practice, since this problem has its direct impact
on how differently organized ombudsmen can respond to the challenge of
intersectional discrimination. The role of the ombudsman in the fight against
intersectional discrimination against women with disabilities is proving to be
very important, especially given the advantage that comes with the flexibility
and wide range of activities of this institution. Therefore, the paper considers
various organizational alternatives when it comes to the response of the
ombudsman institution to this problem. The basic hypothesis is that a single,
integrated institution that covers all prescribed grounds of discrimination is
more suitable for multi-layered challenges that intersectional discrimination
bring. This conclusion was reached after considering the problem of determining
the comparator, but also after comparative legal analysis of the solutions
contained in Sweden and Croatia. Finally, the paper will present the Serbian
legislative framework and cases from the practice of the Commissioner for the
Protection of Equality, as an (umbrella) single purpose ombudsman in the
field of discrimination
Privacy and protection of personal data – criminal law aspect
Currently, across the globe and on different levels, serious debates are held on the possibilities of modern information communication technologies (ICT), including the internet, as well as their undesirable consequences. To an ordinary person, the “new” way of communicating via the internet and mobile phone is at the same time easy, simple, quick, and essential – it has become a fact of their daily lives. Moreover, the modern age purports the internet as one of the critical means of communication. If used “properly”, it represents an abundance of information on nearly every topic and entails many opportunities. With a vast and varied amount of collected data, it easily negotiates the acquirement of new learning and the shaping of lifestyle. However, the use of modern technologies which constantly transform, at times even completely changing and automatising nearly all areas of human activity, has its dark, destructive, and devastating side. Within that perspective, life in a network becomes increasingly more susceptible to manipulation and abuse. And the list of abuses is long... from having these technologies abused as a database, to an assault on someone’s privacy, stalking, cyber-mobbing, peer violence, sexual harassment and violence, human trafficking, organ trafficking, etc. Thus, a stance is formed – the emergence of new technologies has significantly endangered the right to privacy. In recent years, the right to privacy has been mostly associated with personal data, so, in that regard – when speaking about privacy, it is nearly always done in the context of personal data processing. The right to privacy and personal data protection falls within basic human rights, so, being that it is a fundamental right of man and citizen, the baseline of its protection in our legislation is comprised within, above all, the Constitution, The Law of data protection and The Criminal Code (Art. 146. Unauthorized collection of personal data). As the title suggests, the criminal law aspect of privacy and protection of personal data provided for in Art. 143 of the CC is the focus of this paper. In this context, the author, first of all, embarked on an analysis of the current state of threats to the right to privacy as a prerequisite for action in the direction of its protection. Abandoning the general consideration of this type, the examination is then focused on concretely explaining the meaning and essence of the criminal act – unauthorized collection of personal data, the forms in which it manifests itself, the criminal responsibility and punishment of the person who committed this act. With the statement that this is a dynamically changing reality, some of the key problems and challenges in the application of appropriate mechanisms for the protection of the right to privacy in the Republic of Serbia (with a special emphasis on the year behind us) were highlighted
Pregovaračko poglavlje 19 – socijalna politika i zapošljavanje
Pregovaračko poglavlje 19 odnosi se na oblasti zapošljavanja, rada i socijalne
politike, dakle oblasti koje su obuhvaćene radnim i socijalnim pravom jedne države.
Ova pitanja rešavaju se u okviru standardne procedure pregovora o priključenju države
Evropskoj uniji, putem inicijalnih skrininga i davanja merila za otvaranje poglavlja.
U okviru pregovora o Poglavlju 19 od Republike Srbije traženo je donošenje
Akcionog plana kojim bi se detaljno obuhvatilo usaglašavanje sa međunarodnim
standardima i pravnim tekovinama Evropske unije.
Istraživanje se bavi pitanjima koja su od značaja za dosadašnje napore učinjene
u okviru pregovora, kao i problemima i izazovima koji se postavljaju pred Republiku
Srbiju u pogledu uspešnog zatvaranja Poglavlja 19. Razmatra se pre svega
odnos između osnovnih standarda rada postavljenih kao parametar kojem se teži
i stanja u zakonodavstvu i praksi. Uočavaju se poteškoće koje dovode do neusaglašenosti
državnih politika sa ciljevima koji se moraju postići u okviru pregovora u
poglavlju 19, kao i posledice takvih različitosti u percipiranju ekonomskih i socijalnih
prava koje vode do (ne)usaglašenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije.
Pažnja je posvećena i formalnom delu pregovaranja, odnosno veoma sporom napredovanju
Republike Srbije u procesu otvaranja pregovaračkog poglavlja 19.
Osnovna hipoteza jeste da se mora raditi na fundamentalnim izmenama politika
i zakonodavstva u cilju napretka u postizanju željenih standarda koji čine
osnovu Poglavlja 19. Rad je podeljen na nekoliko segmenata; u uvodnim delovima
izlaže se sadržina Poglavlja 19 i veze između pitanja koja su u njemu postavljena
sa pitanjima drugih pregovaračkih poglavlja. Potom se analizira dosadašnji tok
pregovora i Akcioni plan za Poglavlje 19 koji je za sada najvažnije i najkonkretnije
postignuće u pripremi za otvaranje ovog poglavlja. Konačno, u završnim delovima
rada pažnja je posvećena kritičkom sagledavanju napora koji se ulažu u pogledu
dostizanja postavljenih ciljeva i kompatibilnosti dosadašnjih akcija u realizaciji Akcionog
plana sa međunarodnim standardima zapošljavanja, rada i socijalne zaštite.
Zaključak sadrži nekoliko preporuka u kom pravcu bi napori morali da budu usmereni
da bi se pozicija Republike Srbije u okviru pregovora o Poglavlju 19 kvalitativno
promenila. Zastupljeni su pre svega normativni i analitički metod kritičkog sagledavanja
politika i propisa koji čine sadržinu pregovora u okviru Poglavlja 19, uz neizbežno
ukazivanje na osnovne međunarodne standarde u oblasti ostvarivanja ekonomskih
i socijalnih prava
Poglavlje 25 – nauka i istraživanje
Predmet ovog rada je pregovaračko poglavlje 25 – Nauka i istraživanje – u
procesu evropskih integracija Srbije. Oblast nauke i istraživanja u Evropskoj uniji
pretežno je uređena instrumentima mekog prava i ne transponuju se direktno
u nacionalno pravo. Imajući u vidu specifični karakter ovog pregovaračkog poglavlja,
u radu ćemo se prvo osvrnuti na osnovne politike i instrumente koji čine
acquis u oblasti nauke i istraživanja a potom ćemo pažnju posvetiti trenutnom
stanju u Republici Srbiji. U analizi stanja u Republici Srbiji, dat je kratak osvrt
na normativni okvir i postojeće stanje istraživačkih kapaciteta, a detaljnije su
analizirani izveštaji Evropske komisije u oblasti nauke, sa posebnim akcentom
na finansiranje nauke koje je prepoznato kao jedna od oblasti u kojima postoji
prostor za napredak
Izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda u Republici Srbiji - Prilog teorijskom određenju pravne prirode postupka, uslova i akata
U radu se analizira pravna priroda postupka, uslova i akata za izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda u Republici Srbiji. Zaključak je da su u pitanju dva, međusobno uslovljena, po fazama i pravnom okviru identična i normativno nedovoljno regulisana, ali svakako različita postupka. Suštinske razlike koje se u tim postupcima javljaju i koje ima implikacije na materiju pravnog pobijanja i zaštite izbora odnosno imenovanja proističu iz ustavnog položaja i odnosa između NS i PR i odnose se na pravnu prirodu određivanja kandidata i konačnog izbora, odnosno imenovanja