Repository of Institute of Comparative Law
Not a member yet
2147 research outputs found
Sort by
Pravni okvir za odgovornost pružalaca usluga posredovanja na internetu u Evropskoj uniji
Ubrzani razvoj digitalne tehnologije i početak masovnog korišćenja interneta krajem 20. i početkom 21. veka doprineli su da najrazličitiji sadržaji putem interneta postanu globalno dostupni. Upravo zahvaljujući internetu, klasičan koncept zaštite intelektualnih dobara zasnovan na sistemu nacionalno teritorijalno ograničenih prava doveden je u pitanje. Budući da svaka radnja koja se preduzima na internetu automatski probija nacionalne granice, tj. ima globalno dejstvo, ostvarivanje i zaštita prava od strane titulara otežana je u pogledu prava intelektualne svojine. S obzirom na dinamiku razvoja digitalne tehnologije i izazove koje ona nosi, Evropska komisija je u novembru 1998. godine predložila donošenje direktive čija bi svrha bila uređenje usluga informacionog društva. Direktiva (EZ) br. 2000/31 o nekim pravnim aspektima usluga informacionog društva, posebno elektronske trgovine u okviru unutrašnjeg tržišta, doneta je 8. juna 2000. godine. Odeljak IV Direktive posvećen je odgovornosti pružalaca usluga posredovanja. Isti predviđa uslove koje mora ispunjavati pružalac usluge, tj. internet posrednik, da bi mogao da uživa imunitet, odnosno isključenje odgovornosti (tzv. režim sigurnih luka). Zakonodavni okvir Republike Srbije u ovoj oblasti u potpunosti je usklađen sa pravom EU
O mogućim pravnim formama sportske organizacije u srpskom pravu
U radu koji sledi biće predstavljena analiza svake od mogućih pravnih formi
sportskih organizacija u srpskom pravu. Naime, srpsko pozitivno pravo dopušta
da se sportske organizacije osnivaju, te da kao takve funkcionišu isključivo
u formi udruženja ili u formi privrednog društva. Dakle, srpski zakonodavac u
kontekstu sportskih organizacija sužava krug pravnih formi u odnosu na moguće
forme pravnih lica po opštim pravilima. Drugim rečima, osnivači sportskih organizacija
limitirani su u pogledu izbora forme, tako što im zakonodavac nudi numerus
clausus formi u kojima se ove organizacije mogu javiti. Autor je pokušao
da izvrši analizu prednosti i mana dopuštenih pravnih formi sportskih organizacija,
a u kontekstu uočavanja razlika u odnosu na način na koji su iste regulisane
opštim pravilima. Pokušano je, takođe, da se ispita iz kog je razloga i u kojoj
je meri zakonodavac odstupio od opštih pravila koja uređuju odnosne pravne
forme, te koje je interese datim odstupanjima imao intenciju da zaštiti. Najzad,
rad se bavi i pitanjem dopuštene promene pravnih formi sportskih organizacija
Zbornik radova = Proceedings Међународна научна конференција Проузроковање штете, накнада штете и осигурање
Zakon o sestrinstvu – nasušna potreba zanemarene oblasti nedržavne uprave u Republici Srbiji
Autori se u radu snažno zalažu za (konačno) donošenje Zakona o sestrinstvu, budući da bi takav lex specialis mogao okončati stihijsko razvijanje karijere medicinskih sestara, ali i brojna druga otvorena pitanja i probleme koji opterećuju ovaj deo funkcionalno decentralizovane nedržavne javne uprave u Republici Srbiji. Ovakav stav biće u radu poduprt razlozima teorijske, uporednopravne, međunarodnopravne, ali i praktične prirode. Teorijska osnova za donošenje posebnog zakona koji bi regulisao sadržaj i način delovanja, standarde obrazovanja i napredovanja, kompetencije i mehanizme kontrole može se pronaći u starom Digijevom shvatanju da specijalni status službenika, posebno pri autonomnim službama iziskuje poseban zakon za svaku decentralizovanu službu. Takođe, autori će u radu ispitati nivo usklađenosti Zakona o regulisanim profesijama i priznavanju profesionalnih kvalifikacija iz 2019. godine sa Direktivom EU br. 2013/55 u delu koji se odnosi na obrazovanje i kompetencije medicinskih sestara, te razmotriti mogućnost eventualne dopune kroz odredbe posebnog akta koji bi se ticao medicinskih sestara. Nadalјe, u radu će biti istaknuta preimućstva izrade posebnog zakona u onim zemljama, prvenstveno u regionu, koje su se opredelile za takav pristup (Hrvatska i Crna Gora već imaju takav zakon, dok je on u pripremi u Severnoj Makedoniji). Naposletku, ali nikako najmanje bitno, budući da su upravo oni bili i direktni povod za odabir teme, u radu će biti prikazani najznačajniji praktični razlozi, iz svakodnevnice medicinskih sestara, posebno nakon iskustva COVID-19 pandemije, koji govore u prilog potrebi donošenja posebnog zakona. Normativno uvažavanje specifičnosti statusa i potreba medicinskih sestara, kao osobenih zdravstvenih radnika doprineo bi, bez sumnje, i poboljšanja funkcionisanja čitavog zdravstvenog sistema, kao neizostavno važnog dela nedržavne javne uprave u Republici Srbiji
The Global Tasks of the United Nations Environment Program (UNEP) and Its Cooperation with Serbia
: The United Nations Environment Program (UNEP) was created
as a fundamental institution for the global environment. Its raison d’etre
was the coordination of environmental activities in the UN system. The
paper will provide a comprehensive analysis of the UNEP as a subsidiary
body of the United Nations in charge of environmental protection. The
structure will be presented and its adequacy will be considered. Special
attention in the article will be paid to the question of why the UNEP does
not have the status of a specialized agency like the FAO, the WHO, etc.
All the challenges, crises, successes and failures that the UNEP has faced
in environmental protection will be considered throughout history. 2022
marks the fiftieth anniversary of the UNEP, and this anniversary provides
an opportunity to reflect and rethink, to create a renewed identity forthe
United Nations Environment Program in orderto adequately respond to
the world’s growing environmental challenges, such as climate change.
Also, the paper will analyze the relationship between Serbia and the
UNEP in the fight to preserve the environment. The current cooperation
between the UNEP and Serbia will be reviewed and the possible
improvement of that cooperation will be pointed out, bearing in mind
that Serbia is facing a number of problems in the field of environmental
protection and preservation
Pravni principi Evropske unije o ljudskim pravima i značaj za zapadni Balkan
Aristotel je govorio da pravda, ostvarena korz parnično postupanje, podrazumeva da se prema svakome postupa jednako tj. da će se prema onima koji nisu u ravnopravnom položaju u odnosu na druge postupati srazmerno njihovoj nejednakosti. Stoga je bitna karakterisika ljudskih prava jednakost svih. Ljudska prava koa prirodna prava stiče svaki čovek rođenjem, a ne od države. Stoga ih država ne može uskratiti. Ovaj postulat je glavna osnova rada i uputsvo za analizu relevatnosti evropskih pravnih principa o oosnovnim pravima, sadržane u Lisabonskom Ugovoru o Evropskoj uniji (EU) i njenog Povelji o osnovnim pravima. U savremenom međunarodnom pravu i odnosima koje karakterišu sve rasprostranjeniji intgracioni procesi, prenos kulturnih i moralnih obrazaca ide iz razvijenih zemalja u manje razvijene zemlje, kroz transpziciju pravnih principa o ljudskim pravima i demokratiji. Ovaj proces omogućava brži pravni napredak nacionalnih pravnih sistemazemalaj u tranziciji i njihovu bržu integraciju u međunarodnu zajednicu. U radu autori zaključuju da EU ima normativni uticaj i deluje prema zemljama kandidatima Zapadnog Balkana, kroz svoje pravne principe sadržane u Lisabonskom Ugovoru o EU i Povelji o osnovnim pravima, koja je sastavni deo konstitutivnog Lisabonskog Ugovora o EU
ПРЕНОС ЛИЧНИХ ПОДАТАКА НАКОН ОДЛУКЕ ЕВРОПСКОГ СУДА ПРАВДЕ SCHREMS II
У раду ће бити анализирана пресуда Европског суда правде из јула 2020.
године, којом је пренос личних података Европљана у САД проглашен
незаконитим. „Штит приватности“ је правни оквир за регулисање
трансатлантске размене личних података у комерцијалне сврхе између
Европске уније и Сједињених Држава, који је америчким властима дозвољавао
прикупљање личних података о субјектима у Европској унији, међутим без
одговарајућих заштитних мера, наводи се у пресуди Суда. Из Фејсбука,
незадовољни пресудом, значајном за мултинационалне компаније, истичу да ће
заустављање преноса података имати негативне последице на резултате
циљаног онлајн оглашавања, чији је обим последњих година значајно повећан.
Утврђено је да принципи америчког “Штита приватности” нису усаглашени са
европским законима, ни са Европском општом уредбом о заштити података
(GDPR), те да су стога неважећи. Ова пресуда утиче на сваку америчку
компанију, не само на Фејсбук и Инстаграм, па ће последице њеног доношења
осетити и фирме попут Гугла и Амазона. У међувремену се поставило и питање
утицаја ове пресуде на пренос података у друге државе, попут Кине и Русије,
нарочито када се говори о преносу путем актуелне друштвене мреже ТикТок,
путем технологије кинеске компаније Huawei и Yandex такси апликације
NASLEĐIVANJE U ŠERIJATSKOM PRAVU SA OSVRTOM NA POLOŽAJ VANBRAČNE DECE
Klasični šerijatski sistemi u kojima se klasični šerijat formalno izjednačava sa nacionalnim
pravom postoje u vrlo malom broju današnjih država. U tim državama vladar
može objavljivati i menjati zakone u nekim pravnim domenima, ali tradicionalni verski
učenjaci (uleme) igraju presudnu ulogu u tumačenju šerijata. Kodifikaciju šerijatskog
prava prva je sprovela Turska, a nakon nje to su učinili Egipat, Tunis, Alžir i Iran. Danas
šerijatsko pravo ima široku ili ograničenu primenu u mnogim državama, a značaj njegovog
izučavanja je istorijski, ali i praktični, posebno u oblasti međunarodnog privatnog
prava. Porodično i nasledno šerijatsko pravo kroz vekove su primenjivani i na prostoru
Balkana, a do 1946. godine na teritoriji Bosne i Hercegovine postojali su šerijatski
sudovi. Najčešće se kritikuju propisi koji se odnose na bračno pravo i poligamiju, nasledno
pravo koje propisuje da muškarac nasleđuje kao dve žene, kao i propisi kojima je svedočenje
muškarca izjednačeno sa svedočenjem dve žene. Šerijatsko nasledno pravo ima versku
obaveznu snagu kada se odnosi na tzv. ’mulk’, imovinu ostavioca (pokretne stvari,
kuće, zgrade, dvorišta, bašte i neki vrtovi u gradovima i selima), a u pogledu određivanja
naslednih delova odlikuje ga izuzetna matematička preciznost. Budući da je šerijatsko
nasledno pravo kroz istoriju odolelo promenama pod uticajima modernih reformi, interesantno
je upoznati se sa njegovim načelima i sadržajem odredaba na kojima se zasniva,
kao i zbog činjenice povećanja broja imigranata u Evropi tokom poslednjih godina i stvaranja
islamskog porodičnopravnog poretka i naslednopravnog poretka, koji iako službeno
nepriznati, u Velikoj Britaniji postoje kao normativno delotvorni
Pravo na naknadu štete kao posledica povrede receptum arbitri -građansko pravna odgovornost arbitara-
Ugovor predstavlja sastanak saglasnosti volja ugovornih strana
kojim preuzmaju određena prava i stiču obaveze. Sve dok traje period u
kom preovladavaju prava ugovornih strana tzv. ,,renesansni“ period života
ugovora, pitanje štete i obaveze naknade se ne postavlja. Pitanje prava na
naknadu štete se postavlja trenutkom povrede preuzete obaveze od strane
ugovornika. Pravilo naknade štete kao opšte pravilo ugovornog prava
nalazi svoju primenu i kod ugovora o arbitraži kao osnovnog pravnog
posla kojim se ugovara privatni način rešavanja sporova.
Budući da pripada ugovorima, opšta načela ugovornog prava važe
i za ugovore kojima se uspostavlja nadležnost arbitraže kao vansudskog
foruma. Sporazum o arbitraži prati i dodatni sporazum - receptum arbitri,
zaključen između strana arbitražnog ugovora s jedne i imenovanog arbitra,
s druge strane. Ovaj ugovor predstavlja dvostrano obavezujući intuitu
personae ugovor koji podleže pravnom režimu ugovornog prava. Povredom
preuzetih obaveza od strane ugovornih strana, postavljaju se brojna pitanja
koja čine predmet ovog rada.
Uporedno pravnom analizom pravnih izvora arbitražnog i ugovornog
prava kao i sistematičnom obradom sudske i arbitražne prakse, autorke
rada daju odgovore na pitanja prava na naknadu štete, njen obim i
postupak naknade
Pristup finansijskom tržištu Evropske unije putem režima ekvivalentnosti – novi pravci razvoja instituta u svetlu Brexit-a
Jedinstveno tržište Evropske unije (engl. Single Market) pruža učesnicima brojne mogućnosti u pogledu slobode pružanja usluga. Države koje nisu članice Evropske unije, niti članice Evropskog ekonomskog prostora mogu ostvariti pristup jedinstvenom tržištu pod određenim uslovima, ali taj pristup nikada neće biti u potpunosti izjednačen sa onim koji imaju kompanije iz država članica. Modaliteti pod kojima se odobrava pristup razlikuju se po uslovima koje kompanije moraju da ispune, kao i po širini prava koje garantuju nakon što se odobri pristup jedinstvenom tržištu. Mehanizam koji daje potencijalno najširi pristup podrazumeva utvrđivanje ekvivalentnosti između pravnog sistema države nečlanice i pravnog sistema Evropske unije. Ovaj režim postoji već dve decenije, ali je u poslednjih pet godina doživeo značajnu transformaciju. Jedan od motora promena bio je i izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije (Brexit).
Izlaskom iz Evropske unije, UK se nalazi u položaju "treće države" (engl. third country) i podleže primeni režima pristupa jedinstvenom tržištu koji važe za njih. Model uređenja odnosa između EU i ove države je ipak specifičan – za razliku od drugih država nečlanica, prati ga snažan dezintegracioni efekat – UK se povlači iz EU, ali praktične okolnosti nameću potrebu da se njihovi odnosi urede.
U radu će se prvo predstaviti geneza modela uređenja odnosa između EU i UK, osnovne karakteristike ekvivalentnosti koja se identifikuje kao mehanizam koji daje najšira prava pristupa finansijskom tržištu EU za treće države, a potom će se sagledati novi pravci razvoja ovog instituta pre svega u svetlu Brexita