Repository of Institute of Comparative Law
Not a member yet
2147 research outputs found
Sort by
Implikacije obavezne vakcinacije protiv Covid-19 na radni odnos
Pandemija virusa covid-19 izazvala je brojne posledice po radnopravne odnose. U svetlu tematike rada, one se odnose na položaj kandidata za zaposlenje i zaposlenih i njihovo zaražavanje pomenutim virusom i na vakcinaciju, kao potencijalno sredstvo zaštite. Kako osoba koja je već jednom bila zaražena pomenutim virusom može ponovo da oboli, rešenje se traži u vakcinaciji protiv covid-19. Time se postavilo pitanje, može li se zasnivanje, odnosno opstanak i trajanje radnog odnosa, usloviti vakcinacijom? Ovo s toga što bi uslov obavezne vakcinacije otvorio pitanje ekonomskog pritiska na zaposlenog, koji zaradom obezbeđuje egzistenciju. S druge strane, postavlјanje vakcine kao uslova sine qua non u radnom odnosu može polјulјati autonomiju volјe zaposlenog da takvu odluku sam donese, shodno sopstvenim uverenjima. Uz sve to, valјa imati na umu povezanost prava na zdravlјe i prava na pristup informacijama, te da donošenje odluke o vakcinisanju kod nekih zaposlenih može upravo biti bazirano na dostupnosti relevantnih informacija o delotvornosti vakcina. Takva saznanja mogu biti prolongirana. Pitanje vakcinacije zaposlenih predstavlјa složen segment u okviru radnog prava, jer uklјučuje i zaštitu javnog zdravlјa, kao i obavezu poslodavca da obezbedi bezbedne i zdrave uslove rada. Tome treba dodati i bezbednost i zdravlјe onih zaposlenih koji, zbog zdravstvenog stanja, ne smeju da se vakcinišu, tako i bezbednost osoba sa invaliditetom, koje spadaju u grupu posebno vulnerabilnih zaposlenih. U svetlu razmatranja ovih pitanja, valјa uzeti u obzir aspekte stava Evropskog suda za lјudska u predmetu Vavřička and others v. the Czech Republic, zauzetog u aprilu 2021. godine, kojim se konstantuje da obavezna vakcinacija, pod određenim uslovima može biti „neophodna u demokratskom društvu.“ S druge strane, tu je i presuda Vrhovnog suda Izraela, koji je zauzeo stav da poslodavci moraju izvršiti razumna prilagođavanja mesta rada, tako da radna sredina bude „inkluzivna“ i za zaposlene koji se nisu vakcinisali. U radu će biti analizirano može li vakcinacija biti uslov za pristup tržištu rada, za uživanje prava na rad, kao i drugih radnih prava
REFORM OF PUBLIC PROSECUTION IN SERBIA IN LINE WITH EU ACCESSION REQUIREMENTS
For over the two decades Serbia is conducting reforms of the justice
sector, including the reform of public prosecution. The main driver of the reform
is European Union and accession process. All adopted national policy
documents referred to the EU standards and requirements of the independence,
impartiality, competence, efficiency, quality and access to justice. Although,
some improvement was achieved in efficiency of justice, the main challenges
remain in relation to the independence of the judiciary. The European Commission
referred to the Opinion of the Venice commission and recommendations
to remove avenues for influence on the judiciary. After six years of discussions,
Serbia amended Constitution in February 2022 to ensure independence of judiciary.
The authors will assess if adopted provisions can bring Serbian public
prosecution closer to the EU standards and what are the other measures that
need to be implemented to Serbia get public prosecution capable to fight crime,
especially high-level corruption
Vladavina prava – načelni izazovi i presek stanja u Srbiji na odabranim primerima iz oblasti pravosuđa
Postignuća u oblasti vladavine prava predstavljaju samu okosnicu procesa
pridruživanja Evropskoj uniji. Tokom poslednje decenije vladavina prava nalazi se
i u fokusu unutrašnjih politika EU i nije više samo apstraktna dužnost već dobija
jasnije materijalne obrise. Primetna je multiplikacija različitih instrumenata i mehanizama
koji se odnose na zaštitu vladavine prava unutar Unije, što ovaj, i dalje
fluidni koncept, dodatno čini pokretnom metom za države kandidate. Naime, u
kontekstu procesa pridruživanja EU, metodologija izveštavanja u vezi sa vladavinom
prava menjala se tokom godina, pri čemu je značajno primetiti da ona nikada
nije bila detaljno objašnjena. Raznovrsnost i brojnost mehanizama koje EU koristi
kako bi pratila stanje u svojim državama članicama, preklapanja, ali i nemale razlike
i nepodudarnosti u pogledu indikatora i izvora koji se koriste za sagledavanje
postignuća država kandidata, otežavaju njihovo upoređivanje i postavljanje jasnijih
dugoročnih ciljeva u procesu pridruživanja. Istovremeno se čini da i dalje postoji
rizik da će države kandidati u procesu pridruživanja percipirati reforme u oblasti
vladavine prava kao merljive ciljeve koje treba jednokratno ostvariti, umesto da ih
internalizuju kao stalnu težnju ka vladavini prava. Imajući u vidu ograničen domet
ovog rada i budući da je diskusija o vladavini prava unutar EU poslednjih godina
uglavnom usmerena na funkcionisanje pravosuđa, rad se fokusira na sagledavanje
stanja u oblasti pravosuđa u Srbiji. Konkretnije, u radu se kao paradigmatični
primeri za koje postoje jasni statistički podaci ispituju ključni aspekti efikasnosti i
kvaliteta srpskog pravosuđa njegovim poređenjem sa odgovarajućim rezultatima u
državama članicama EU.
Na početku autorke ukratko predstavljaju složenost metodologije kojom se
prati vladavina prava u unutrašnjim politikama EU, kako bi jasnije ilustrovale utisak o stalno pokretnoj meti koju predstavljaju pravne tekovine EU u oblasti vladavine
prava. Potom ukazuju na metodološke izazove prilikom poređenja različitih
dostupnih setova podataka i analiza stanja u pravosuđu u Srbiji kao državi kandidatu
sa rezultatima država članica EU. Nakon toga, autorke predstavljaju statističke
podatke koji ilustruju trenutno stanje u pravosuđu Srbije preko odabranih
indikatora efikasnosti i kvaliteta pravosuđa i upoređuju ih sa rezultatima država
članica EU. Autorke na primeru Srbije zaključuju da uprkos ostvarenom napretku
pravosuđa nego prethodnih godina, Srbija i dalje umnogome zaostaje za onim državama
članicama EU koje postižu najbolje rezultate. Pravosudni sistem u Srbiji i
dalje se pokazuje kao sistem u kome resursi nisu optimalno raspoređeni i u kome
sudski postupci dugo traju. Zaključuje se da čak i prilično precizno formulisana prelazna
merila koja se odnose na pravosuđe ne daju dovoljno jak podsticaj za značajnija
i trajnija postignuća. Autorke sugerišu da bi, umesto zadržavanja na poređenju
sa drugim državama kandidatima, sistematično poređenje efikasnosti i kvaliteta
pravosudnog sistema u Srbiji sa efikasnošću i kvalitetom pravosudnih sistema država
članica EU, moglo dati novi podsticaj sistemskim reformama u pravosuđu Srbije
i na taj način ojačati proces pridruživanja
Inicijative za stvaranje Evropske političke zajednice – od pedesetih godina 20. veka do danas
U maju 2022. godine francuski predsednik pokrenuo je inicijativu za stvaranje Evropske političke zajednice (EPZ). Ova zajednica trebalo bi da deluje kao most ka eventualno brojnijoj EU i okvir za partnerstvo na kontinentalnom nivou. Zamišljena je kao platforma za politički dijalog i sprovođenje politika na brz i fleksibilan način što će doprineti efikasnijoj izgradnji odnosa između EU i njenih suseda. Pristupanje EPZ nije alternativa članstvu u EU, a EPZ nije zatvorena za one zemlje koje su napustile EU. Rad nastoji da odgovori na pitanje da li EPZ može biti odgovarajući okvir za novu geopolitičku situaciju i doprineti rešavanju unutrašnjih problema EU i izazova u njenom susedstvu. Najpre je u radu dat kratak istorijski osvrt na preteće ideje o EPZ, tj. razmotrena je prva inicijativa u tom pravcu iz 1952. godine i razlozi koji su doveli do njenog neuspeha. Nakon toga je analizirana aktuelna inicijativa za osnivanje EZP. Posebna pažnja posvećena je predloženim institucionalnim reformama EU. Naposletku je ispitana izvodljivost predloga da se zemlje Zapadnog Balkana postepeno uključuju u sektorske politike EU
Organization of the Hague Conference for the Progressive Unification of the Rules of Private International Law and Its Significance for Serbia’s Legislation
The Hague Conference on Private International Law is an
intergovernmental organization that was founded in 1893. It operates under
the auspices of the Government of the Kingdom of the Netherlands. The
goal of the Hague Conference is to develop and unify the rules of Private
International Law. The Hague Conference is a forum for member states
where common rules of private international law are developed and
incorporated into legislation. In addition, the Hague Conference aims to
promote international judicial and administrative cooperation in the fields
of protection of the family, children, civil proceedings, and trade law. The
paper also explains the technique of conventions’ adoption through
precisely defined phases. We also link the influence of the countries of
Anglo-Saxon law to the development of the Hague Conference. Serbia is a
member of the Hague Conference and a signatory to several conventions.
Regarding the membership of our country in this organization, after the
dissolution of the State Union of Serbia and Montenegro in 2006, the
Republic of Serbia (Serbia) continued its membership in the Hague
Conference. All the conventions signed by Serbia have influenced, in
general, the regulation of this area in our countr
Pravo na čistu i zdravu životnu sredinu - dometi i ograničenja lјudskog prava u nastajanju
Uživanje prava na čistu i zdravu živonu sredinu se smatra fundamentalnim za ostvarivanje niza drugih ljudskih prava, pa se sve češće javlja
ideja o potrebi eksplicitnog uspostavljanja zasebnog prava na zdravu životnu sredinu na međunarodnom nivou. U radu se ukazuje na istorijski razvoj ovog prava. Pokušava se odgovoriti na nekoliko kompleksnih
pitanja kao što su konkretna sadržina ovog prava, ko su nosioci, te koja
je pravna priroda prava na čistu i zdravu životnu sredinu. Biće izloženi
realni dometi i ograničenja ovog prava koje se još uvek razvija. Autor
ukazuje na značaj Rezolucije 48/13 koju je usvojio Savet UN za ljudska prava, 2021. godine za međunarodno priznanje prava na zdravu i
čistu životnu sredinu. Na kraju se sagledava istorijski razvoj ovog prava
u Republici Srbiji, te u kojoj meri je naša država uspela ovo pravo da
implementira u praksi. U radu se iznose osnovne smernice za poboljšanje
kvaliteta životne sredine i efektivno ostvarivanje ovog prava u Republici
Srbiji
DECA I MIGRACIJE
U naučnoj literaturi migracije se obrađuju uglavnom uopšteno, dok literature
o problemima sa kojima se susreću deca migranti skoro i da nema. To nas je navelo
da damo svoj skroman doprinos u izučavanju ovoga značajnog problema. Deca
migranti se susreću sa skoro svim problemima sa kojima se susreću i odrasli, ali
osnovna razlika je što odluku o promeni mesta življenja ne donose oni i što su deca
kao najosetljivija kategorija društva teže podnose sve pritiske, i probleme koje donosi
migracijski put
Legal Theory and Political Pragmatism by Legal Transfers – The Case of South-Slavic Collective Property
This article focuses on the conflictual relationship between theoretical and practical influences and factors affecting the legislative activity of the Habsburg Monarchy. It is to give a wide overview of the situation, using the example of South-Slavic collective property (“Zadruga”). The goal of the paper is to encourage a debate about the dichotomy theory/practice in this period and to increase the interest for the subject of South-Slavic collective property in the Monarchy