Repository of Institute of Comparative Law
Not a member yet
2147 research outputs found
Sort by
Sistem e-CODEX sa osvrtom na sistem e-pravosuđa
Jedan od cilјeva funkcionisanja Evropske unije (EU) jeste i ujednačavanje pravila sudskog postupka, odnosno međunarodne pravne pomoći što se, između ostalog, odnosi i na prekograničnu razmenu dokumenata i podataka koji se tiču sudskih i ostalih predmeta. Ugovorom o osnivanju EU iz 1992. godine, ova problematika je bila bliže definisana, da bi Ugovorom iz Amsterdama iz 1997. godine pravosudna saradnja bila obuhvaćena u okviru prvog stuba EU, što je omogućilo donošenje akata koji imaju nadnacionalni karakter u ovoj oblasti. S obzirom na to da se radi o veoma bitnoj komponenti funkcionisanja sudskog postupka sa elementom inostranosti, pojavila se potreba za definisanjem instrumenata koji će doprineti efikasnoj razmeni dokumentaciono-informacionih podataka. Jedan od tih instrumenata je i digitalizacija koja je doprinela razvoju sistema e-pravosuđa, a kasnije i uspostavlјanju i razvoju sistema e-CODEX-a. Uredbom2022/850 Evropskog parlamenta i Saveta od 30. maja 2022. godine, o računarskom sistemu za prekograničnu elektronsku razmenu podataka u oblasti pravosudne saradnje u građanskim i krivičnim stvarima, obezbeđuje se efikasan pristup pravosuđu od strane građana i pravnih lica. Uredba je doneta radi unapređenja pravosudne saradnje u građanskim, trgovačkim i krivičnim stvarima između država članica. Ova Uredba uspostavila je sisteme-CODEX koji određuje elektronsku razmenu podataka, a što uklјučuje svaki sadržaj koji se može preneti u elektronskom obliku. Autor u radu posvećuje posebnu pažnju analizi sistema e-CODEX-a i e-pravosuđa i njihovom značaju za Republiku Srbiju
Ex post analiza efekata primene Zakona o zapošlјavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti
Ex post analiza efekata Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: ZoZ) kao i
pratećih podzakonskih akata, a u skladu sa Zakonom o planskom sistemu i Uredbom o metodologiji upravljanja javnim
politikama, analizi efekata javnih politika i propisa i sadržaju pojedinačnih dokumenata javnih politika, ima za cilj da se sagledaju stvarni pozitivni i negativni, direktni i indirektni efekti koji su nastali tokom primene propisa, radi utvrđivanja preporuka za izmene i unapređenje kako bi se negativni efekti smanjili na najmanju moguću meru i otklonili uzroci problema koji su nastali tokom sprovođenja ZoZ.
Ex post analiza sprovedena je u sledećim fazama:
Evaluacija efekata ZoZ u odnosu na kriterijume relevantnosti, efektivnosti, efikasnosti i koherentnosti;
Procena uticaja ZoZ na ljudska prava odnosno na ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava nezaposlenih;
Izrada studije o sprovedenoj ex post analizi sa preporukama za izmene ZoZ.
U svim fazama su sprovedene konsultacije sa predstavnicima Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna
pitanja (u daljem tekstu: Ministarstvo za rad), članovima tima E2E i članovima radne grupe, a prema utvrđenom planu
realizacije aktivnosti
Državni simboli i sekularnost države u okviru evropskih država
Na teorijskom nivou postoji rasprava o tome kakvu bi ulogu
u društvu trebalo da ima religija. U ovom radu se istražuje opravdanost postojanja državnih simbola sa religijskim elementima u
okviru evropskih zemalјa, gde je uglavnom proklamovana sekularnost.
Kako bismo pravilno istražili temu, neophodno je da se pruži
odgovor na nekoliko posebnih i povezanih pitanja. Prvo, potrebno je
istražiti pojam i značaj simbola. Drugo, modele odnosa država i
verskih zajednica. Treće, pitanje nacionalnog i ustavnog identiteta, a posebno njegov odnos prema pravu Evropske unije. Četvrto,
neophodno je pružiti odgovarajuće uporednopravne primere i teorijska shvatanja, kako bi se, kao peto, ponudio odgovarajući zaklјučak. U
zaklјučaku, autori dokazuju da je postojanje državnih simbola sa religijskim elementima u potpunosti u skladu sa pravilno definisanim
pojmom sekularne države. Tri su glavna razloga za takvo stanovište:
1) ukoliko se pravilno shvati pojam sekularnosti, jasno je da postojanje ovih religijskih elemenata nikako ne može ugroziti proklamo-
vani koncept, kao što ga u praksi i ne ugrožava; 2) ti elementi su deo
duboko ukorenjene tradicije tih država; i 3) čak i države koje priznaju sekularnost su upravo na toj tradiciji i nastale, pa i građani
koji su ateisti, kao i oni koji su pripadnici neke druge religije, te
simbole doživlјavaju kao svoje. Drugim rečima, država je prvo morala
da nastane da bi kasnije priznala sekularnost, koje nema bez države
Krivično delo „povreda prava po osnovu rada i prava iz socijalnog osiguranja"
Krivična dela u oblasti rada tradicionalno ne privlače značajnu
pažnju javnog tužilaštva. Zbog toga su određena nezakonita postupanja
poslodavaca postala veoma učestala. Odsustvu preventivne funkcije
inkriminacije određenih postupanja doprinosi kako inertnost tužilaštva u procesuiranju dela, tako i nedovoljno razvijen pravni okvir, nepreciznost definicija i blanketne norme, što često dovodi u sumnju da
li je neko postupanje uopšte krivično delo. Istraživanje se bavi ovim
problemima u odnosu na opšte krivično delo iz ove grupe „Povreda prava
po osnovu rada i prava iz socijalnog osiguranja“. Cilj je da se ukaže na nedostatke u primeni pravnog okvira, ali i da se predloži temeljna revizija
ovog krivičnog dela. Ukoliko bi se ono raščlanilo, a radnje izvršenja precizirale, javno tužilaštvo bi lakše moglo da percipira njegovo izvrše-
nje. Takođe, ukazuje se na neuobičajeno blagu kaznenu politiku koja dovodi
do isplativosti činjenja ovog krivičnog dela. Osnovna hipoteza je da se
komplementarnim akcijama u izmeni normative i promeni stava javnog
tužilaštva i suda, može preokrenuti trend masovnog vršenja krivičnih
dela od strane nesavesnih poslodavaca. U tu svrhu se koriste normativni
metod, kao i studija slučaja
Izazovi procesa zapošljavanјa državnih službenika u zemljama zapadnog Balkana
U ovom radu, putevi prava vode nas u zemlјe našeg regiona, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Severnu Makedoniju i Srbiju. Autorke analiziraju propise koji se odnose na zapošlјavanje nerukovodećih državnih službenika i izazove u njihovoj primeni u praksi. Pored toga, autorke razmatraju i dužinu trajanja postupka i prosečan broj kandidata na konkursu, kao pokazatelјe efikasnosti i delotvornosti procesa zapošlјavanja. Autorke zaklјučuju da je u poslednjih nekoliko godina u nekim od analiziranih zemalјa, kao što su Crna Gora i Srbija, a donekle i BiH, došlo do značajnog unapređenja pravnog okvira postupka zapošlјavanja. Potrebno je, međutim, i dalјe raditi na jačanju poverenja građana u objektivnost i nepristrasnost ovog postupka u svim zemlјama u regionu, uz razvijanje strateških politika regrutacije, kako bi se obezbedilo da državna uprava privuče i zadrži službenike koji mogu da svojim znanjem i veštinama na najbolјi mogući način odgovore savremenim društvenim izazovima
Krivičnopravna zaštita autorskog i srodnih prava u Republici Srbiji
Krivičnopravna zaštita jedan je od vidova zaštite, ne samo autorskog
i srodnih prava, već i prava intelektualne svojine u celosti. Iako bi krivičnopravna
zaštita trebalo da predstavlja poslednje sredstvo odbrane titulara autorskog prava,
poslednjih godina primećuje se njeno jačanje i to proširivanjem kruga inkriminisanih
radnji, predviđanjem oštrijih sankcija, kao i uvođenjem obaveze pokretanja krivičnog
postupka ex officio. U prvom delu rada akcenat je na analizi razvoja krivičnopravne
zaštite u vezi sa autorskim pravom i srodnim pravima, postojećih teorijskih izvora, kao
i odredaba Krivičnog zakonika i Zakona o autorskom i srodnim pravima Republike
Srbije, nakon čega sledi analiza sudske prakse i pregled dostupnih statističkih podataka.
Na osnovu svega navedenog autori izvode zaključke o opravdanosti postojanja i
jačanja krivičnopravne zaštite autorskog i srodnih prava u Republici Srbiji
European Approach to Artificial Intelligence
The paper analyses how the institutions of the European Union approach solving the issue of the
safe use of artificial intelligence. Documents from the Council of Europe, the European Parliament,
and the European Commission are analysed. The Communication on the European Approach to Artificial Intelligence, of the European Parliament and the Council of Europe, the Coordinated Plans of the
European Parliament and the Council of Europe for Artificial Intelligence, and the Proposal for the
Regulation on Artificial Intelligence of the European Parliament and the Council of Europe were discussed. The goal of adopting all these documents is to create a safe environment for the use of artificial
intelligence, that is, to create an adequate ethical and legal framework for the development and use
of products and services based on artificial intelligence technologies. The European approach to the
successful development of an environment for the use of artificial intelligence implies an accelerated
investment in artificial intelligence technologies, the harmonization of artificial intelligence policies of
individual EU countries, the creation of appropriate computing capacities, the construction and mobility of research capacities, the financing of innovative ideas and solutions, and the creation of adequate
legal regulations for the safe use of artificial intelligence
Značaj socijalnog preduzetništva za radnu integraciju osuđenih lica
Socijalno preduzetništvo kao inovativni oblik poslovanja koji u sebi objedinjuje tržišne principe funkcionisanja, kao i posebnu društvenu ulogu u cilju prevazilaženja određenih životnih poteškoća sa kojima se susreću pripadnici različitih osetljivih društvenih grupa, po prvi put je dobilo svoje normativno uporište u Republici Srbiji donošenjem Zakona o socijalnom preduzetništvu. Predmet ovog rada jeste socijalno preduzetništvo u kontekstu radne integracije osuđenih lica, a cilj ovog istraživanja jeste da ukaže do koje mere ovaj novi zakonski okvir može da bude primenjen i kao svojevrstan oblik postpenalne pomoći u Republici Srbiji. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija i Zakon o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera predviđaju da postpenalna pomoć nakon izlaska osuđenog lica iz zatvora obuhvata i podršku vezanu za integraciju na tržište rada, ali bez detalja na koji način bi se to konkretno ostvarilo. Stoga, socijalno preduzetništvo nakon donošenja Zakona 2022. godine u Republici Srbiji treba iskoristiti kao svojevrstan oblik radne integracije osuđenih lica. Dodatno uočavanje ove perspektive socijalnog preduzetništva odgovarajućim dokumentom javne politike bi doprinelo boljem planiranju i kreiranju mera u cilju postizanja željenih rezultata (smanjenje stope recidivizma), kao i praćenju efektivnosti i efikasnosti primene usvojenih pravnih rešenja iz novog propisa
Socio-psihološko objašnjenje (ne)poštovanja prava: primer fudbalskog huliganizma
U socijalnoj psihologiji nasilničko ponašanje navijača na fudbalskim utakmicama dugo je objašnjavano ili prisustvom agresivnih pojedinaca (tzv. rizičnih
ili ekstremnih navijača), ili karakterističnom zakonitošću ponašanja mase. Ovo
su u praksi pratile strategije za sprečavanje nereda na fudbalskim utakmicama
čije je glavno obeležje tradicionalni policijski stil, koji je u osnovi represivan i
reaktivan. Takav pristup se vrlo brzo pokazao neefikasnim, a kulminacija fudbalskog huliganizma koja se u Evropi dogodila osamdesetih godina prošlog veka,
dovela je do preispitivanja naučnih premisa na kojima se on temelji. Istovremeno
su se pojavila nova naučna objašnjenja nasilja na masovnim događajima, poput
teorije društvenog identiteta, koja su isticala kontekstualni i interaktivni aspekt
grupnih sukoba.
Cilj ovog rada je da se pokaže da je fenomen fudbalskog huliganizma
moguće objasniti i teorijama koje se bave problemom usklađenosti ponašanja sa
pravom. U radu su prikazani model samoregulacije, teorija proceduralne pravde
i model grupnog angažmana, kao mogući teorijski okvir za objašnjenje nasilja
na fudbalskim utakmicama koji je komplementaran sa teorijom društvenog identiteta. Njegova primenjivost ilustrovana je studijom Stota, Pirsona i Hogeta o
ponašanju navijača fudbalskog kluba Kardif Siti
Neka otvorena pitanja u odnosu FIFA pravilnika o radu sa posrednicima i pravilima konkurencije Evropske unije
Fudbal je odavno prestao da bude isključivo sportska delatnost koja okuplja
zaljubljenike u ” najvažniju sporednu stvar na svetu”, već je postao komercijalna
aktivnost u kojoj učestvuju agenti, fudbaleri, sportski klubovi, tv emiteri i razne
marketinške agencije. FIFA kao krovna fudbalska organizacija u svetu je prepoznala
ekonomski efekat fudbala kao sporta i njegov uticaj na kumulaciju kapitala
na međunarodnom planu. Propisima koji su doneti u okviru FIFA-e pokušano je
da se definišu osnovna pravila i uspostavi red u pravne poslove među agentima,
fudbalerima i klubovima i ograniči visina provizije koju agenti mogu da naplaćuju.
Predmet rada je analiza pravila donetih u okviru FIFA-e i međusobni
odnos sa pravilima konkurencije koja vladaju u Evropskoj uniji. Osnovano se
postavlja pitanje međusobnog odnosa FIFA-e i EU, statusa pravila donetih od
strane FIFA-e i njihova saglasnost sa pravilima konkurencije Evropske unije. U
tom smislu, u prvom delu rada analizirana je hronologija propisa koji su usvojeni
od FIFA-e, a koji se odnose na materiju fudbalskih posrednika / agenata.
Posebno su obrađena pravila iz Pravilnika o radu sa posrednicima iz 2023.
godine, koja su mahom preuzeta iz ranijih verzija Pravilnika. Drugi deo posvećen
je pitanju predviđenog ograničenja provizije posrednika i kompatibilnosti sa
pravilima konkurencije unutar Evropske unije