Repository of Institute of Comparative Law
Not a member yet
2147 research outputs found
Sort by
Raskid ili izmena ugovora zbog promenjenih okolnosti – aktuelna pitanja
Predmet ovog rada je analiza pravila o raskidu ili izmeni ugovora zbog pro-
menjenih okolnosti. Pored tradicionalnog važenja u pravnom poretku Republike Srbije,
kao i čestog predmeta interesovanja i analize u našoj pravnoj nauci, pojedina pitanja
još uvek nisu u potpunosti rešena. Stoga se autor ovog rada bavi istorijskom i upored-
nopravnom analizom ovog instituta, sa naročitim osvrtom na njegovo polje primene. Tra-
dicionalno smeštena u odsek Zakona o obligacionim odnosima koji uređuje dejstva tzv.
dvostranih ugovora, ova pravila se ipak ne mogu primeniti na sve dvostrane ugovore, pa
je pitanje preciziranja u ovom smislu od naročitog značaja. Kako se u teoriji gotovo jed-
noglasno govori o ugovorima sa trajnim izvršenjem prestacija kao ugovorima na koja se
ova pravila primenjuju, autor postavlja pitanje ispravnosti ovog stava, a kroz pitanje de-
finisanja ugovora sa trajnim izvršenjem obaveza, te eventualne potrebe za iznalaženjem
druge, šire grupe ugovora na koje se mogu primeniti ova pravila. Dalje, u pravnoj nauci
su izražena i nastojanja da se ova pravila primene i na jednostrane ugovore, što je sa sta-
novišta autora poželjno rešenje, a naročito imajući u vidu postojeću mogućnost raskida
predugovora zbog promenjenih okolnosti, što u sebi obuhvata i jednostrane predugovore
Vrste odgovornosti za povredu žigom zaštićenih oznaka u virtuelnoj realnosti
Zahvaljujući ubrzanom razvoju digitalne tehnologije stvoren je novi oblik socijalne
i ekonomske razmene u virtuelnoj realnosti (VR). Korisnici VR mogu da stupaju
u socijalne kontakte jedni sa drugima posredstvom svojih avatara. Različiti oblici komunikacije
u VR otvaraju brojna pravna pitanja u vezi sa intelektualnom svojinom.
Korišćenje žigom zaštićenih oznaka u VR veoma je složeno pitanje. Svako korišćenje
žigom zaštićenih oznaka od trećih lica ne predstavlja povredu. Zavisno od okolnosti
konkretnog slučaja, titular žiga potencijalno ima osnova za tužbu protiv dve različite
kategorije tuženih: korisnika platforme VR i same kompanije, platforme VR. Ako je
lice koje je navodno izvršilo povredu korisnik platforme i neovlašćeno je koristio tuđu
žigom zaštićenu oznaku u VR, titular može da tuži tog korisnika. Druga opcija je da
tuži samu platformu, bilo za primarnu bilo za sekundarnu (posrednu) odgovornost.
Primarna odgovornost postoji kada sama kompanija koristi tuđu žigom zaštićenu
oznaku u VR bez dozvole, dok sekundarna (posredna) odgovornost postoji kada kompanija
omogućava korisnicima platforme VR da koriste tuđu žigom zaštićenu oznaku
Kolokacija i zajedničko korišćenje u pravu elektronskih komunikacija – Upravnopravni aspekti –
Kolokacija i zajedničko korišćenje u oblasti elektronskih komunikacija podrazumevaju
da jedan ili više operatora koriste iste resurse i sredstva (najčešće infrastrukturu
i povezanu opremu) sa ciljem pružanja usluga krajnjim korisnicima. U
ovom radu se posebno analizira rešenje koje je uvedeno u pravni sistem Republike
Srbije Zakonom o elektronskim komunikacijama 2010. godine. Zaključak je da zakonska
rešenja o kolokaciji i zajedničkom korišćenju u pravnom sistemu Republike
Srbije nisu u svemu usklađeni s pravom Evropske unije i da, naročito u svom upravnopravnom
aspektu, nemaju sistemski kvalitet
Elektronski nadzor zaposlenih – problem uspostavljanja ravnoteže između ovlašćenja poslodavca i prava zaposlenih na privatnost
Razvoj interneta i pojava modernih tehnologija koje se gotovo neizostavno
koriste na radu u savremenom dobu učinili su da se linija između privatnog i poslovnog
života zaposlenog teže povlači, posebno u okolnostima sve rasprostranjenijih
fleksibilnosti organizacija rada, koje na prvom mestu omogućavaju da se rad
često obavlja van prostorija poslodavaca, odnosno na daljinu. U tim okolnostima,
poslodavčeva ovlašćenja za praćenje rada zaposlenih i njihove produktivnosti na
radu mogu lako da zadiru u privatnu sferu zaposlenog – kontrolom sadržaja koje
zaposleni koriste na radu, praćenjem internet stranica i komunikacija sa drugim
zaposlenim i/ili neprekidnim video-nadzorom, ne samo u prostorijama poslodavca
već neretko i posredstvom kamera na pokretnim računarima koje zaposleni koriste
prilikom rada na daljinu. Tada se javlja potreba da nacionalna zakonodavstva
uspostave adekvatne granice između ovlašćenja poslodavaca da prate/nadziru rad
zaposlenih i prava zaposlenih na privatnost (na radnom mestu).
Autorka u radu ukazuje na pozitivne i negativne aspekte elektronskog nadzora
nad radom zaposlenih i neophodnost usvajanja kriterijuma sa ciljem uspostavljanja
ravnoteže između interesa poslodavca i potrebe zaposlenih da uživaju pravo
na privatnost na radnom mestu
Sudski saveti u Poljskoj i Estoniji
U radu se nakon istorijskog dela te dela koji se tiče akata međunarodnog
javnog prava u Evropi, koji se tiču ove materije, istražuje položaj sudskih saveta
u Poljskoj i Estoniji. Namerno su izabrane, prema površini teritorije i broju stanovnika,
jedna „velika” i jedna „mala” država, članice Evropske unije. Istražuje
se aspekat istorijskog razvoja saveta u tim zemljama, njihov sastav i nadležnosti.
U radu se, pre svega, koristi normativni metod. Naučna i društvena opravdanost
teme se nalazi u činjenici da je u Republici Srbiji u toku reforma koja se odnosi
na nezavisnost pravosuđa
Stvaranje evropske federacije – između ideala i stvarnosti
Ideja o povezivanju država i naroda Evrope u neku vrstu organizacione celine
u cilјu uspostavlјanja mira datira još iz antičkog doba. Početkom 20. veka ova ideja
doživlјava procvat. S obzirom na broj pokušaja stvaranja evropske federacije,
predstavlјanje svih, ili većine njih, prevazilazilo bi granice ovog rada. Stoga su u
radu analizirana samo četiri pokušaja, reprezentativna kako u pogledu značaja
(iako su svi završeni neuspehom) tako i u kontekstu vremenskih razdobalјa u kojima
su preduzeti. Najpre je u radu predstavlјen Prvi kongres Evropskog saveza iz 1909.
godine na kome je razmatrano uspostavlјanje Evropske federacije pre početka Prvog
svetskog rata. Nakon toga je ispitan Brijanov projekat Evropske federalne unije
pokrenut između dva svetska rata. Posebna pažnja u radu posvećena je Brijanovom
memorandumu iz 1930. godine. Zatim je razmotren predlog za uspostavlјanje Evropske
odbrambene zajednice i Evropske političke zajednice posle Drugog svetskog rata.
Naposletku je predstavlјen pokušaj donošenja Ugovora o Ustavu Evropske unije s
početka novog milenijuma, a u cilјu organizacije Evropske unije kao federacije
država nacija sa federativnim paktom kao osnivačkim aktom
Osiguranje ratnih rizika
Imajući u vidu učestalost i broj ratnih sukoba, možemo reći da je osiguranje ratnih rizika pitanje koje je uvek aktuelno. Ipak, zbog rata u Ukrajini, osiguranju ratnih rizika se, sada, poklanja veća pažnja, pre svega zbog umešanosti Rusije u rat, kao svetske vojne sile i opasnosti da se taj rat pretvori u sukob globalnih razmera, što bi dovelo do nesagledivih teških posledica za svetsku ekonomiju. U radu se postavlja pitanje da li se ratni rizici mogu osigurati, odnosno, da li se mogu osigurati određeni predmeti osiguranja u slučaju da im preti rizik rata. Osim toga, posvećuje se pažnja karakteristikama ratnih rizika sa stanovišta osiguranja, kao i svim problemima koji se tiču formiranja premije osiguranja kod ove vrste osiguranja. Posvećuje se pažnja i odredbi Zakona o obligacionim odnosima Republike Srbije, koja definiše mogućnost da se osiguravač i osiguranik drugačije dogovore u odnosu na pravilo da osiguravač nije u obavezi da plati štetu koja je nastala u navedenim okolnostima. Isto tako, analizira se i moguće ostvarenje rizika koje predstavlja kasniju posledicu ratnog sukoba. Takođe, autor se, kratko, osvrće i na Institutske klauzule za osiguranje robe. Na kraju, autor zaključuje da bi zakonom trebalo definisati isključenje ratnih rizika iz osiguranja
Komentar Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina
Komentar je izrađen u okviru projekta „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Srbiji”, koji je deo zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022”.
Komentar je namenjen pre svega državnim organima koji imaju nadležnosti u oblastima u kojima nacionalni saveti vrše ovlašćenja, jedinicama lokalnih samouprava, nacionalnim savetima nacionalnih manjina, kao i drugim institucijama kao podrška u primeni Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina
L’évolution du concept de la protection des droits fondamentaux dans l’ordre juridique communautaire
Les pères fondateurs des Communautés européenne estimaient qu’il n’était pas nécessaire d’inclure dans les traites fondateurs les dispositions sur la protection des droits fonda- mentaux, principalement en raison de la vocation économique du processus d’intégration européenne. Néanmoins, il est apparu rapidement que même dans le domaine des compé- tences transférées, pourtant essentiellement économiques, la question de la protection des droits fondamentaux se posait. La protection des droits fondamentaux dans l’ordre juridique communautaire est le résultat de la jurisprudence de la Cour de justice. La Cour a établi un corpus des droits fondamentaux qu’elle garantit en se référant aux principes généraux du droit et aux traités internationaux, comme sources d’inspiration. Cet article suit chronologiquement l’évolution de concept de protection des droits fondamentaux dans l’ordre juridique communautaire, en le présentant en quatre étapes. D’abord, l’article aborde la contribution de la jurisprudence de la Cour de justice au développement du concept de protection des droits fondamentaux dans l’ordre juridique communautaire. Ensuite, il présente la contribution des amendements apportés par les traités de Maastricht, Amsterdam et Nice au protection des droits fondamentaux. L’attention particulière est consacrée à la Charte des droit fondamentaux. L’article aussi analyse les défis de l’adhésion de l’Union européenne à la Convention eu- ropéenne des droit de l’homme et des liberté fondamentales. Finalement, il présente le system actuel de la protection des droit fondamentaux, établit par le traité de Lisbonne, qui re- pose sur trois piliers de protection des droits fondamentaux dans l’Union européenne
Odgovornost za štetu prouzrokovanu zloupotrebom elektronskog memoranduma
Jedan od načina na koji zainteresovane strane mogu zaključiti
ugovor putem interneta podrazumeva tehniku razmene mejlova.
U zavisnosti od toga da li se za zaključenje ugovora zahteva
pismena forma ili ne, razlikuju se „obični“ i „kvalifikovanih“
email ugovora. Zaključenje ugovora razmenom mejlova može da
uključuje i upotrebu elektronskih memoranduma. Takva tehnika
zaključenja naročito je propraćena rizicima neovlašćenog zaključenja
usled kojih, čini se, treba pružiti pojačanu zaštitu drugoj
savesnoj ugovornoj strani.
Pravilo je da prostor na (elektronskom) memorandumu popunjava
privredni subjekt čiji su podaci sadržani u preostalom delu
hartije. Međutim, postavlja se pitanje šta će se dogoditi u slučaju
ako određenu izjavu volje u memorandum pohrani lice koje na
to nema ovlašćenje? Stoga se centralno pitanje ovog rada ogleda
u ispitivanju rizika zloupotrebe elektronskog memoranduma te
pravne sudbine tako zaključenih ugovora. Dodatan razlog za
analizu predmetnog pitanja predstavlja činjenica da u srpskom
pozitivnom pravu ne postoje posebna pravna pravila koja regulišu
pitanje punovažnosti ugovora zaključenih zloupotrebom elektronskog
memoranduma, te pitanje eventualne odgovornosti za
štetu koju u takvoj situaciji trpi druga ugovorna strana