Repository of Institute of Comparative Law
Not a member yet
2147 research outputs found
Sort by
The problem of the material damage in the case of killing a free man in CO.1.11
In this paper a case of homicide of a free person has been analysed, in which
case the roman law prescribed, beside the punishment of exile (for crime), paying of a
certain sum of money to the father of the deceased person as a compensation for
material damages caused by killing (for tort). The author is trying to find answers on
questions, by which action the perpetrator is liable for tort, and by which criteria the
sum of money to be paid has been calculated
Pravo na isključivanјe – između porodičnog života i profesionalnih dužnosti
Informacione tehnologije doprinele su stalnoj
dostupnosti pojedinca svim dešavanjima u društvu, samim
tim, omogućile su gotovo neograničene mogućnosti da zaposleni
bude dostupan svom poslodavcu. Takozvani električni povodac u
vidu mobilnog telefona i laptopa putem interneta stvorio
je atmosferu rada i nakon radnog vremena. Tako se čini da
zaposleni ostaju na poslu i nakon radnog vremena, postajući
deo nove digitalne svakodnevnice, odnosno „the new normal“.
Kao posledica upliva informacionih tehnologija u svet rada,
nastalo je pravo na isklјučivanje, kao pravo zaposlenog da bude
oslobođen poslovnih obaveza nakon radnog vremena. Ovo pravo
je nastalo kao potreba da se skoro neograničenoj dostupnosti
zaposlenog poslu postave granice. Iako neki autori smatraju
ovo pravo produženim pravom na odmor, u pravima u kojima je
ono pionirski proklamovano različito je regulisano.
Autor ovog rada polazi od hipoteze da je pravo na isklјučivanje
potreba zaposlenog u svetu digitalizovanog rada, koju je
neophodno regulisati, posebno u svetlu usklađivanja porodičnih
i profesionalnih obaveza. U radu će biti istražen način
nastanka ovog prava i ono čime je ono bilo uslovlјeno, način
regulisanja u uporednom pravu i izgledi da se ovaj institut
usvoji u domaćem pravu
Oslobođenјe od građanskopravne odgovornosti proizvođača vakcina protiv Covid 19 za štetne posledice izazvane vakcinacijom
Do pojave vakcina protiv COVID 19 nove vakcine su morale da prođu
kroz opsežna, višegodišanja bezbedonosna testiranja pre nego što
budu odobrene i primenjene. Uzimajući u obzir da su vakcine protiv
COVID 19 zasnovane na novim tehnologijama (mRNA i DNK vakcine)
očekivano je bilo da sam proces testiranja bude duži u odnosu na vak-
cine koje su zasnovane na decenijama postojećim tehnologijama. Dra-
matično ubrzan proces proizvodnje vakcina protiv COVID 19 (svega par
meseci) stvorio je izglede da postojeće vakcine ili nisu efikasne protiv samog virusa ili da nose ozbilјne zdravstvene rizike, što se i
ispostavilo u brojnim neželјenim efektima koji su usledili nakon
vakcinacije i koji se i dalјe javlјaju.
Sa pojavom neželјenih efekata javilo se i pitanje odgovornosti za
iste. Različiti pravni sistemi različito regulišu pitanje odgovornosti za neželјene efekte uzrokovane vakcinacijom. U svetu je uočlјiv
trend oslobođenja od građanskopravne odgovornosti proizvođača vakcina i ustanovlјavanje no fault sistema odgovornosti, uz primenu posebnih
programa naknade za štetne posledice izazavne vakcinacijom.
U radu istražujem osnovanost oslobođenja od građanskopravne
odgovornosti proizvođača vakcina i primenjivost postojećih programa
naknade za povrede izazvane vakcinama protiv COVID 19
Application of Anti-Discrimination Law in the Field of Labor and Employment in the Republic of Serbia: The Economic Analysis of Law Approach
The aim of this paper is to analyze the problem of labor market discrimination through the methodology of economic analysis of law, as a special discipline, as well as the doctrinal approach, focusing on the legislative framework in the concrete filed in the Republic of Serbia. The main research question is do we really need anti-discrimination law in the field of labor and employment, or we can use only free market mechanisms to eliminate employers who discriminate employees who are in the labor market and/or the labor force which pretend to enter the market. Economic analysis of law starts from the premise that employers are rational players at the market who want to maximize their profits, and th
Političke stranke u savremenoj demokratiji – pojam i elementi
Političke stranke su neophodan činilac demokratskih sistema. Autor u radu definiše pojam i osnovne elemente pojma političkih stranaka imajući u vidu političku i javnopravnu dimenziju. Autor analizira pet osnovnih elemenata koje su klasični i moderniji autori razmatrali prilikom definisanja političkih stranaka: ideologiju, izražavanje interesa socijalnih grupa, ostvarivanje državnog (nacionalnog) interesa, predlaganje kandidata na izborima za javnopolitičke funkcije, vršenje vlasti i stalnost.
Prilikom razmatranja su posebno u obzir uzete društvene promene koje su uticale na promenu političkih stranaka, ali i celokupnog političkog sistema. Tako su određeni elementi koje su klasični teoretičari političkih stranaka smatrali suštinom nekadašnjih partija, poput ideologije i zastupanja interesa određenih socijalnih grupa, postali više simboličkog i lako promenljivog karaktera.
U radu se otuda daje definicija koja sadrži nužne, konstitutivne elemente. Političke stranke se određuju kao postojana (stalna) organizacija koja isticanjem kandidata na izborima omogućava vršenje političke vlasti i sprovođenje određene politike koja se želi sprovesti kroz pravno obavezujuće odluke i norme
Brijanov projekat: pokušaj stvaranja Evropske federalne unije
U periodu između dva svetska rata osnovan je niz pokreta koji su se zalagali za ujedinjenje država i naroda Evrope u jednu organizacionu celinu. Cilj svih pokreta bio je uspostavljanje i održavanje mira na Starom kontinentu. Najznačajniji među njima bio je pokret Aristida Brijana, francuskog ministra inostranih poslova, iniciran njegovim govorom pred skupštinom Društva naroda 5. septembra 1929. U radu je najpre ukratko predstavljen rad Aristida Brijana na uspostavljanju trajnog mira u Evropi. Zatim je detaljno razmotren Brijanov projekat Evropske federalne unije koji se sastoji iz tri dela. Posebna pažnja posvećena je Brijanovom memorandumu, koji se, suprotno pristupu iz Brijanovog govora 1929, opredeljuje za koncept u kome je ekonomska problematika podređena političkoj. Memorandum se, između ostalog, zalaže za uspostavljanje zajedničkog tržišta između država članica. Ova ideja, implementirana 27 godina kasnije u okviru Evropske ekonomske zajednice, danas se smatra jednom od najznačajnih tekovina Evropske unije. Iako je Brijanov projekat doživeo neuspeh, naposletku je u radu ispitan njegov značaj i uticaj na proces evropskih integracij
Значај верских судова у питањима из области породичног права и примена верског закона у поступцима пред редовним судовима
Право на културну и верску припадност има основу у међународном праву, у члану 9. Европске конвенције о људским правима и у члановима 29. и 30. Конвенције Уједињених нација о правима детета. Иако су током XIX века велики делови исламског права замењени кодификацијама заснованим на европскоконтиненталном моделу, већина држава са претежно муслиманским становништвом задржала је породично право засновано на шеријату. Ширење различитих правних модела породица које су у Европу увели имигранти, посебно исламске вере, почело је да подстиче важна питања која потичу из исламског породичног закона, потчињености жена и повезаности правних, социјалних и религијских правила која карактеришу ислам. Пошто исламско право не прихвата раздвајање закона и религије, исламско породично право највише одолева секуларизацији. У Великој Британији постоје и делују верски судови, па ће у складу са тим бити анализирано деловање Католичког националног суда за Велс, Бет Дина у Лондону (рабинског суда јудаизма) и Шеријатског већа Централне џамије у Бирмингему у области брака и развода. Сви ови судови јасно признају и подржавају крајњи ауторитет грађанскоправних процеса у питањима брака и развода и ниједан није тражио веће признање од државе. Они свој рад виде као верску дужност и пружање важних механизама за организацију послова заједнице и испуњавање потреба заједнице, иако њихове пресуде и одлуке у вези са брачним статусом немају грађанско признање. У другом делу рада доноси се преглед примене верског породичног закона у судским поступцима пред редовним судовима и покушава да се одговори на питање да ли рад верских судова треба ставити у контекст ширих промена породичног права
Pravo Evropske unije kao deo javnog poretka u međunarodnim trgovinskim arbitražama
Rad arbitraža u pravnom sistemu Evropske unije otvara brojna pitanja na koja
odgovori nisu dati u komunitarnim propisima. Postoji shvatanje da odnos između EU i
međunarodnih arbitraža predstavlјa najdramatičniju konfrontaciju između dva pravna
režima. U radu će ovaj odnos biti analiziran kroz primenu EU prva konkurencije pred
međunarodnim trgovačkim arbitražama. Kao osnovno, postavlјa se pitanje da li su arbitraže kao privatni forum i način rešavanja sporova dužne da vode računa o jedinstvu i
autonomiji prva EU i da se u tom cilјu obraćaju Sudu pravde EU (SPEU) zahtevom za prethodnim tumačenjem prava EU. U radu se polazi od teze da arbitri nisu na to obavezani i da
su granice njihovih ovlašćenja postavlјene privatnim ugovorom ili na drugi način datom
saglasnošću ugovornih strana. Eventualnu kontrolu tako donetih arbitražnih odluka
(bez pokretanja postupka preliminarnog tumačenja) vrše nacionalni sudovi u postup-
ku priznanja i izvršenja odluka. Nacionalni sudovi se u ovom postupku mogu obratiti
SPEU i tako posredno omogućiti njegovo učešće i u radu arbitraža. Autori se zalažu da
ovlašćenja nacionalnih sudova u postupku kontrole arbitražnih odluka budu ograničena
na usko tumačenje pojma EU javnog poretka kao razloga za poništaj donetih arbitražnih
odluka. U radu su ova pitanja analizirana u tačkama koje su naslovlјene kao primena prava EU pred nacionalnim sudovima, mesto međunarodnih trgovinskih arbitraža u pravu
Evropske unije, primena prava EU pred međunarodnim trgovinskim arbitražama i uloga
javnog poretka EU u priznanju i izvršenju arbitražnih odluka
Mera bezbednosti proterivanje stranca iz zemlje i odnos ove mere bezbednosti sa pravom na poštovanje privatnog i porodičnog života
Predmet analize ovog rada jesu uslovi za izricanje mere bezbednosti proterivanje stranca
iz zemlje, koja je predviđena cl. 88. Krivicnog zakonika Republike Srbije. Izricanje ove mere bezbednosti
može dovesti do razlicitih posledica u životu lica kome je ona izrecena. U zavisnosti od
toga koliko je strani državljanin boravio na teritoriji Republike Srbije, kakve je profesionalne ili
porodicne veze razvio za vreme boravka, ova mera bezbednosti može na razlicit nacin uticati na
nastavak života stranog državljanina. Kako bismo utvrdili da li postoji balans između uslova za
izricanje ove mere bezbednosti i prava na poštovanje privatnog i porodicnog života, u radu analiziramo
uslove za izricanje ove mere bezbednosti, nacin na koji sudska praksa i pravna doktrina
tumace uslove za izricanje iste, ali i pojedine stavove Evropskog suda za ljudska prava, u kojima
su ustanovljeni koje kriterijume sud mora uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o proterivanju
stranaca koji tokom dužeg vremenskog perioda borave na teritoriji strane države, a kako ne
bi došlo do povrede cl. 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda
Međunarodni principi i standardi Evropske unije: ka profesionalnoj javnoj upravi Srbije
Konceptualna pitanja reforme javne uprave kao što su jacanje profesionalizma i odgovornosti
u radu uprave od suštinskog su znacaja za unapre&enje uprave u Republici Srbiji i
usaglašavanje sa me&unarodnim i evropskim principima. U radu se analiziraju me&unarodni
i evropski standardi o unapre&enju javne uprave, sa posebnim osvrtom na profesionalizaciju
uprave kroz uspostavljanje strateškog, pravnog i institucionalnog okvira i preduzimanje neophodnih
mera jacanja sistema upravljanja kadrovima. Prikazani su najznacajniji evropski
upravni standardi i njihovo usaglašavanje sa pravilima i praksom u Srbiji. Iako je strateški i
pravni okvir funkcionisanja sistema uprave u potpunosti usaglašen sa me&unarodnim i evropskim
principima, aktuelni su napori da se pravna rešenja implementiraju u praksi