Repository of the Institute of Archaeology, Belgrade (RAI)
Not a member yet
2254 research outputs found
Sort by
Калдаријуми у склопу римских купатила кроз анализу примерана тлу источне и јужне Србије: градитељски концепт и опремање
Код појаве и развоја античких купатила пажњу истраживача и шире јавности обично привлаче просторије за топле купке. Међу њима би требало посебно издвојити просторије за купање у врућој води, које се широко усвојеном терминологијом дефинишу као калдаријуми. У раду су анализиране међусобне сличности појединих римских купатила са припадајућим калдаријумима, на тлу источне и јужне Србије према архитектонским карактеристикама, при чему се посебно издвајају њихове основе, положај у склопу основа купатила и конструктивне карактеристике. Анализа наведених особина ових просторија указује да се у појединим случајевима мора извршити корекција функције појединих просторија у односу на раније објављене планове одређених купатила. У склопу истраживања размотрено је и место калдаријума у купатилима на тлу источне и јужне Србије у односу на појаву и развој ових просторија у ширем окружењу.This paper studies the caldaria of several baths in the territory of southern and eastern Serbia. During the review of scientific literature dealing with baths in this area, it was noticed that, until recently, there was a certain degree of confusion regarding the identification of these rooms in some examples. It was caused by a lack of clear criteria on this issue, which was the reason for our review. In the first part of the paper, we have pointed out several characteristics, widely present in worldwide scientific literature, through which caldaria could be more easily registered during and after archaeological research. The basic recognition factors are the specific plan of the caldarium and its position in regard to the prefurnium and the position of the entrance to the building. In the second part, we have pointed out that, in the territory of southern and eastern Serbia, the usual shape of the plan of this room implies a central rectangular space with a rectangular annex on the side towards the prefurnium and one to two semi-circular annexes. Caldaria are regularly the rooms that are farthest from the entrances of small baths. The heating installations, water supply, outflow channels, constructions for bathtubs and vaults, and the presence of specific materials (primarily hydraulic mortar) were analyzed as secondary recognition elements
Arheološka istraživanja rimskog utvrđenja Timacum Minus. Sektor južne kapije 2019. godine
Na lokalitetu Timacum Minus – Ravna, u okviru projekta Arheološkog instituta iz Beograda i Zavičajnog muzeja Knjaževac Arheološka istraživanja, prezentacija i promocija rimskog utvrđenja i grada Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca, u 2019. godini obnovljena su arheološka istraživanja na sektoru južne kapije, na prostoru velike kasnontičke kule (kula S4), u cilju prezentacije i promocije utvrđenja na ovom lokalitetu. Arheološka iskopavanja na sektoru južne kapije 2019. godine obuhvatala su tri celine.
1. Započeto je iskopavanje u okviru kvadrata N-O-P-Q/XXIX-XXX (sonda 1/19), koji obuhvataju prostor južno od kula južne kapije (S2-S3) i južnog bedema, na prostoru velike kule četvorougaone osnove, kojom je u poslednjoj trećini 4. veka zatvorena južna kapija
2. Istočno od istočne kule južne kapije (S3) nastavljena su iskopavanja (započeta 1998. godine) u kvadratima N /XXVII-XXVIII da bi se u celosti otkrila građevina od suvozida i spoj ove kule sa južnim bedemom.
3. Zapadno od zapadne kule S2 škarpiran je zapadni profil starog iskopa (1996–1998. godine) s ciljem da se otkrije južni bedem i, eventualno njegov spoj sa zapadnom kulom južne kapije (kula S2), ali osim građevinskog šuta, nisu otkriveni jasniji ostaci zida.
Gotovo svi ciljevi iskopavanja u kampanji 2019. godine su ostvareni. Ipak, spojevi južne kapije sa južnim bedemom nisu otkriveni, a konstatovano je da deo zida istočno od kule S3, nije južni bedem, već njegov obrušeni deo. U sledećoj kampanji treba proširiti iskop ka istoku i zapadu, da bi se došlo do južnog bedema ili bar njegovog traga u temeljnoj zoni
Srednjovekovna arheologija i bjelobrdska kultura u istočnoj centralnoj Evropi: istraživanja nekada i danas
Tokom stogodišnjih izučavanja bjelobrdske kulture - arheološkog nasleđa iz razdoblja od 10-12. veka u Karpatskoj kotlini - uspostavljene su različite istraživačke prakse i interpretativni okviri, vezani, na prvom mestu, za tumačenje nalaza iz nekropola. U srednjoevropskoj medievistici pojam bjelobrdske kulture predstavlja svojevrsnu kontroverzu, koja je proistekla iz sučeljenih stavova stručnjaka o modelima interakcije domaće populacije postavarskog perioda i doseljenih mađarskih plemena.U saopštenju će se prikazati razvoj ideja o bjelobrdskoj problematici, ali težište neće biti na pukom kriticizmu ranijih istraživačkih praksi koje su dobrim delom bile uslovljene društveno-političkom situacijom u 20. veku. Iako je fokus današnjih istraživanja promenjen, a stručnjaci su, uglavnom, mnogo rasterećeniji u pogledu srednjovekovnih etniciteta, i dalje postoji terminološka i hronološka neujednačenost u tumačenju istih pojava na različitim administrativnim područjima
From persecutions to domination : shaping the identities of early Christians. An archaeological-historical perspective in the Northern Illyricum
Archaeological testimonies and historical sources on the presence and traces of Early Christians in the area of Northern Illyricum come from a relatively late period in regard to the edge of the Mediterranean basin, in which Christianisation had already begun during the time of the apostles. With their edicts, issued in the first decades of the 4th century, willingly or otherwise, two emperors, Galerius and Constantine I, who originated from these areas, set the foundation for free institutional shaping of the Christian community, which they recognised as a growing force in the Late Antique society. Manners in which the Christian community was shaped and manners in which it reacted to the complex social-economic conditions during this forming period, can be seen from archaeological traces registered, most prominently, in larger urban centres of Northern Illyricum. The decline of the imperial and administrative power of the state, especially during the 5th and the 6th centuries, led to a loss of territories and concessions under the pressure to allow barbarian tribes to settle on Roman soil, with the inclusion of barbarians in the top of the chain of command of the Roman army, led to a loss of control in managing complex relations, in which the Christian Church appeared as a mediator and a factor which brought together all members of the Roman society. This Church–state alliance enabled the stability of sensitive zones of the Empire. The aggressive policy of Christianisation and taking over certain administrative-governing jurisdictions only increased the power of the Church in Late Antiquity and led to its domination in Roman society, the materialisation of which can be traced through the construction and maintenance of numerous church buildings, in both urban and rural milieux
Драшкова Кутина
Драшкова кутина, односно Тасковићи у општини Гаџин Хан представљају значајно археолошко налазиште из римског и касноантичког периода, које је спорадично истраживано. Најзначајнија открића са овог налазишта представљају остацифортификације, налаз ранохришћанске цркве, у којој је откривен сребрни реликвијар, а на простору села нађена је и бронзана статуета Јупитера на престолу
Osseous artifacts from the Maros-culture necropolis at Ostojićevo (northern Serbia)
The Bronze Age Maros culture, widespread in the southern parts of the Carpathian basin, is characterised by rich and diverse material culture, recovered from settlements and from necropoles. Some of the burials of the Maros culture contained rich funerary equipment, that encompassed ceramic vessels, bronze weapons, bronze and gold jewellery, as well as ornaments made from osseous raw materials. One of the necropoles that yielded interesting finds of bone ornaments was discovered at the site of Ostojićevo, situated in the Banat region in north-eastern Serbia. This necropolis contained graves belonging to the Early and Middle Bronze Age; out of 285 graves, 77 were attributed to the Maros culture. Osseous ornaments recovered from these graves were made from diverse raw materials, bones, teeth and mollusc shells. The typological repertoire includes pendants, beads, decorative pins, and applications. Their typological and technological traits, as well traces of use will be analysed highlighting their overall importance and symbolic role for the Maros culture communities[https://www.sidestone.com/books/bones-at-a-crossroads
Naissus : Топографија античког и касноантичког Ниша : Археолошки трагови на простору центра савременог града
У монографији су представљени резултати археолошких истраживања, уз укључивање случајних налаза са простора предграђа Наисуса, на левој обали Нишаве, на месту савременог центра града. Детаљно су представљени резултати заштитних истраживања простора Трга Ослобођења (данашњи Трг краља Милана), где су регистровани остаци насеља краја 1.-почетка 2. века и каснијег периода. У касној антици, од краја 4. до краја 6. века простор је коришћен за сахрањивање локалног становништва. У публикацији су детаљно анализирани топографски подаци, као и покретни археолошки материјал
Zaštitna arheološka istraživanja nekropole na lokalitetu Više Grobalja (Viminacijum) u 2019. godini
Kampanja 2019. godine predstavlja nastavak iskopavanja koja se u ovom delu nekropole sprovode od 2015. godine. Iskopavanja su zaštitnog karaktera i vrše se zbog ugroženosti terena usled izgradnje nove deponijske linije uglja, koja će za potrebe elektrane biti izgrađena u bliskoj budućnosti. Istraživanja se direktno nastavljaju na površinu istraženu 2018. godine. Lokacija
se nalazi na severu buduće deponijske linije; ona je u izveštaju o iskopavanjima iz 2018. godine označena kao Lokacija 1. Radove je, u periodu od marta do maja 2019. godine, sprovela ekipa Arheološkog instituta u Beogradu
Zaštitna arheološka iskopavanja na lokalitetu Pirivoj (Viminacijum) tokom 2019. godine
Zaštitna arheološka istraživanja na Pirivoju tokom 2019. godine sprovedena su uperiodu od 29. maja do 6. decembra. Iskopavanja su vršena na lokaciji ugroženoj izmeštanjem trake za transport uglja iz površinskog kopa Drmno ka termoelektrani Kostolac B, kaoi različitim radovima na pratećoj infrastrukturi kopa (bazeni i bunari za odvodnjavanje)
Legijski logor u Viminacijumu: sistematska istraživanja severozapadnog dela utvrđenja u 2019. godini
Arheološka istraživanja legijskog utvrđenja u Viminacijumu vrše se od kraja 19. veka. Obimna zaštitna iskopavanja na prostoru kastruma započeta su 2016. godine. Ovi radovi nastavljeni su u narednom periodu, a usmereni su na fortifikacioni sistem u severozapadnom delu logora. Definisane su dve osnovne faze izgradnje kastruma. Prvu fazu, koja se datuje u poslednje decenije 1. veka, odlikuje utvrđenje rađeno crvenkom, dok drugoj fazi, datovanoj u 2. vek, odgovara logor izgrađen od škriljca i krečnjaka