2235 research outputs found
Sort by
Assessment of air temperature trend in South and Southeast Bosnia and Herzegovina from 1961 to 2017
Recent climate change has been caused by interaction of natural processes and the anthropogenic factor. In turn, it incites the pronounced natural and socio-economic changes. It is the air temperature that plays a pertinent role in understanding the climate change problem. Southeast Europe, including Bosnia and Herzegovina (B&H), is highly relevant for the observations of regional differences in changes of air temperature regime. From the regional-geographical point of view, South and Southeast B&H cover 26.5% (13.568 km²) of B&H territory (51.209 km²). It is from south and southeast that the Mediterranean impacts from the Adriatic Sea penetrate into the defined region, which further affects the variability of climate conditions in B&H. The paper presents trends in three parameter categories: mean annual, mean maximum, and mean minimum air temperatures in the territory of South and Southeast B&H. The aim of the paper is to demonstrate the likely climate change based on air temperature trends. Methodologically, temperature trends were processed by using the Mann-Kendall trend test. For the purpose of the analysis, available data from four meteorological stations in South and Southeast B&H for a 56-year period were used. Based on the obtained results, a statistically relevant positive trend was observed in all twelve time series. According to the analyzed trends, the increase of air temperature was dominant in the target area. The application of Geographical Information System (GIS) tools indicated the presence of regional differences in air temperature distribution. An evident phenomenon is the combined impact of the orography of the region and the maritime influence. The occurring climate change affects specific social sectors, so the problem must be addressed properly. Another pertinent fact is that the climate change problem has not been adequately analyzed in the strategic documents in B&H
Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?
У раду су приказани резултати испитивања серпентинисаних харцбургита Брђана (43°58'45,1" СГШ, 20°25'12,6" ИГД) и талкизираних харцбургита откривених у интервалу 429-559,8 m у истражној бушотини 330А/18 (44°07'33,2" СГШ, 20°30'28,5" ИГД) на Руднику. Узорци оба локалитета показују карактеристике резидуалних харцбургита из омотача, односно тектонита; лепидобластичне, бластозрнасте, или порфирокластичне структуре и масивне текстуре. Серпентинисани харцбургити и серпентинити Брђана су изграђени од серпентина, ретких реликата оливина и ортопироксена, акцесорног спинела, и веома ретког секундарног магнезита и магнетита. Најдоминантнији састојак (местимично гради и преко 80 % вол. стене) је високомагнезијски серпентин, средњег састава [(Mg10,66Fe2+ 1,04)11,70(Fe3+ 0,06Al0,03Si7,94)8,03O5(OH)4]. Присуство реликата оливина и ортопироксена указује да се серпентинизација одвијала на нижим температурама (3 a.p.f.u.) у серпентину потврђује ово гледиште. Остаје отворено питање да ли су талкизирани перидотити индикатори близине киселих магматских стена? Серпентинисани перидотити то свакако нису
Картографски метод у контексту геовизуелизације
Сазнања о геопростору заснивају се на разноврсним облицима картографске визуелизације. Она омогућава ефикасну
системску организацију, презентацију, комуникацију и употребу геопросторних података у графичком, дигиталном и тактилном облику. Спектар примене наменски, кориснички оријентисаних модела картографске визуелизације све више се развија. У бројним научним и практичним областима примене геоподатака, као основе сазнања, форме картографске визуелизације у фокусу су истраживања. Проблематика визуелног идентификовања и разумевања реалних и апстрактних компонената
геопросторног садржаја захтева развијену картографску праксу.
Неопходна знања о геопросторним компонентама не зависе
само од квалитета геореференцираних података, већ и од начина њихове визуелизације. Сложеност и разноврсност проблематике картирања и презентације карактеристика геопросторног садржаја успешно се остварује применом картографског метода. Картографски метод и језик карте повезују картографију
са другим геонаукама. Опредмећивањем картографског метода
у процесу истраживања и картографисања настаје специфичан
графички модел - карта. Његова основна - сазнајна категорија
јесте картографисање, тј. моделовање, под којим се карта схвата
као својеврсна материјализација сазнања о реалном свету и
интерпретација тог сазнања. Примена картографског метода у
облику је картографско-методског алгоритма.
Карта као графички израз преноса информација о локацији, структурним и функционалним карактеристикама и везама природних, друштвених и географских појава и процеса,
има велики значај при реализацији бројних људских активности
везаних за простор, од локалног до глобалног нивоа. Картом се
значења великог броја геоподатака јасно и прегледно интерпретира великом броју корисника. Дигитална технологија проширила је могућности геовизуелизације и тиме повећала информативну вредност картографских модела. Она је рационализовала и повећала њихов аналитички потенцијал.Уредник: Јелена М. Маркови
Nedostaci i prednost saobraćajne mreže u Beogradskom regionu
Geografski informacioni sistem (GIS) i numerička analiza mogu dati zadovoljavajuće rezultate u analizi svojstva saobraćaja. Beograd predstavlja prostor najveće populacije u Republici Srbiji. Ovaj region je podeljeno u 17 opština, neke od njih nisu podjednako povezane saobraćajnom mrežom. U ovom radu smo analizirali svojstva saobraćajne mreža, sistem javnog prevoza i disperziju stanovništva u regionu Beograda. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, trenutni broj stanovnika u gradu iznosi oko 1,6 miliona, stopa stanovništva raste za 0,46% godišnje. Ova situacija predstavlja veliki problem za javni prevoz, pogotovo zato što Beogradski region nema izgrađen metro sistem. Ostali nedostaci saobraćaja predstavljaju se kroz vrlo slabu povezanost između drumskog i železničkog saobraćaja i mali broj noćnih linija. Pomoću naprednog GIS-a i numeričke analize moramo odgovoriti na mnoga pitanja? Koja je budućnost saobraćajnog sistema u regionu i na koji način se mora promeniti.Urednici: Aleksandar Đorđević, Dejan Filipović, Miroslav Mari
Turizam kao faktor integracije postkonfliktnog prostora – Pounje
Nakon raspada SFR Jugoslavije u ratnim sukobima, prostor Pounja je podeljen
državnim i entitetskim granicama. Ovi dezintegracioni društveno-politički događaji negativno
su uticali na lokalnu privredu i demografski razvoj. Usled kraha industrije, koja je bila
vodeća delatnost, turizam je prepoznat kao razvojna šansa. Osnovu za razvoj turizma predstavlja
bogato prirodno i kulturno nasleđe. Značaj turizma je postao veći posle formiranja
Nacionalnog parka Una 2008. godine. Cilj rada je da istraži kako je razvoj turizma uticao na
integraciju ovog pograničnog, postkonfliktnog prostora, odnosno predstavi ulogu turizma
u (ponovnom) povezivanju tri dominantne etničke zajednice, jedinica lokalne samouprave,
entiteta i susednih država. Hrvatska je članica Evropske unije, a Bosna i Hercegovina ima
status potencijalnog kandidata, zbog čega su brojni programi i projekti prekogranične saradnje
u oblasti turizma podržani od strane Evropske unije.Urednici: Aleksandar Đorđević, Dejan Filipović, Miroslav Mari
Značaj i uloga gradskih centara u procesu regionalne integracije Banata
Na prostoru Banata izdvajaju se četiri dominantna gradska centra: Pančevo, Zrenjanin,
Kikinda i Vršac. Njihov disperzni razmeštaj i velika međusobna udaljenost (više od
50 km) značajne su prepreke u ostvarivanju intenzivnijih međusobnih funkcionalnih odnosa.
Iz ovog razloga, proces regionalne integracije Banata ima policentrični karakter i odlikuje
ga prostorno-funkcionalna dinamika koja se najčešće ostvaruje na relaciji: gradski centar
– njegovo gravitaciono područje. Cilj ovog rada je analiza prostorno-vremenske dinamike
interregionalnih odnosa razvijenih u ovakvim okolnostima. Prilikom analize biće korišćeni
podaci o dnevnim migracijama na nivou naselja, kao i podaci o saobraćajnom opterećenju
određenih deonica puteva. Za potrebe utvrđivanja pravaca i dinamike prostornih odnosa,
kao i uloge i značaja gradskih centara u regionalnoj integraciji okolnog prostora biće primenjen
“model funkcionalne zavisnosti”. Ovaj model ima za cilj da odredi u kojoj meri su
ostala naselja zavisna od funkcionalnog uticaja dominantnog gradskog centra i kakva je
uloga tih centara u procesu regionalnih integracija Banata. S druge strane, analiza dinamike
saobraćajnog opterećenja na deonicama puteva koji vode ka gradskim centrima, ali i onim
deonicama koje ih međusobno povezuju, važna je prilikom utvrđivanja stepena razvoja ekonomskih aktivnosti u određenim subregionalnim celinama.Urednici: Aleksandar Đorđević, Dejan Filipović, Miroslav Mari
The future of edible crops in Europe and their maximum point of resistance in temperature increase
In the last decades. knowledge about the climate has increased significantly. Climate change today is the subject of many sciences, including meteorology, climatology, geology, geography, geophysics, astronomy, etc. The present predictions with updated meteorological data and with data of the number of particles of CO2 in the troposphere may give satisfying results. Forecasting for industrial grains such as maize, soybean, and wheat will be essential for industry and everyday life. Within the last agreement of climate change in Paris, global temperatures will continuously be increasing by 2100. In this research, we used a synthetic grid with agroclimatological data which comprises predictions until 2100. These data were found in the sub-section called World Clim Version 1 or in the CMIP5 database. After numerical and gcospatial GIS analysis, we got the following predictions: (i) slight- no temperature changes or changes including the increase of temperature by 0.5 degrees C, (ii) moderate- temperature increases by 2.0 degrees C, (iii) severe- temperature increases by 5.0 degrees C, and (iv) incredible-temperature increases to extreme values. incase of which the survival of plants will be endangered
Kohortno "talasanje" kompenzacionih i krnjih generacija kroz pokazatelje oštrine i dubine starenja stanovništva u Srbiji
Age waves is theoretical concept that take into account the importance of disordered cohort flows, mainly as by-product of demographic transition (fluctuating fertility and improved survival), but also external factors (especially wars). The primary age wave as a consequence of high births after the Second World War in Serbia did not remain an isolated phenomenon, but created a secondary cohort wave although the fertility indicators were declining, which is visible as the thickening of the pyramid base in 1981 due to the absolute increase in births. Cohort "tide" has influenced the shape of the pyramid to longer retain the properties of the stationary type because the baby boom generation reproduced the "echo" generation, which is a counterbalance to extreme demographic aging as the baby boom generation entered the contingent of the old population. A cohort analysis of the elderly population shows that the declining share of the elderly in a certain age group is typical for cohorts born during turbulent times, most often wars, while cohorts born afterwards form more numerous generations. A half-century characteristic of the Serbian population is an absolute increase of people older than 65, but it does not automatically mean an adequate increase in the relative share of the elderly because it depends on the number of other age groups and their cohort trajectories. The methodological tool that can valorize heterogeneity of the old population is important for societies with past oscillations in fertility and migratory movements. In this study, the usefulness of the arithmetic and geometric coefficients of aging was tested on the example of baby boom and baby bust generations and their position in the old population, revealing periods when rejuvenation or aging of the old has dominated.Kohortno talasanje je teorijski koncept koji uvažava značaj neregularnih kohortnih tokova kao nusprodukta demografske tranzicije (fluktuirajući fertilitet i produženo očekivano trajanje života), ali i eksternih faktora (posebno ratovi). Primarni "starosni talas" kao posledica visokog rađanja nakon Drugog svetskog rata nije ostao izolovan fenomen, već je generisao sekundarno kohortno talasanje što potvrđuje i zadebljanje baze piramide 1981. godine nastalo zbog apsolutnog povećanja rođenih. Kohortno talasanje je uticalo da oblik piramide duže zadrži svojstva stacionarnog tipa jer je bebi bum generacija reprodukovala "eho" generaciju, koja je predstavlja protivtežu ekstremnom demografskom starenju pošto je bebi bum generacija ušla u kontingnet starijih od 65 godina. Analiza starog stanovništva pokazuje da opadanje udela starih u određenoj starosnoj grupi po pravilu znači da je TA kohorta rođena tokom vremene turbulentnih vremena, najčešće ratova, dok oni rođeni posle ratova formiraju brojnije generacije. Ali treba naglasiti da apsolutni porast starijih od 65 godina, što je poluvekovna karakteristika stanovništva Srbije, ne znači i automatski adekvatan porast relativnog udela starijih jer on zavisi od broja ostalih starosnih grupa, ali i od kohortnih trajektorija. Novo metodološko rešenje dopušta da se valorizuje heterogenost starog stanovništva i čini se vrlo praktičnim u društvima u kojima je dolazilo do velikih oscilacija fertiliteta i izrazitih migratornih kretanja. U ovom istraživaju je testirana korisnost koeficijenta oštrine i dubine starenja na primeru krnjih i kompenzacionih generacija i njihovoj poziciji u starom stanovništvu, otkrivajući periode kada je dominiralo podmlađivanje starog stanovništva, odnosno kada je nastupalo izraženije starenje starih
Geodesign meets its institutional design in the cybernetic loop
The paper offers a general overview of the possibilities and challenges of geodesign institutionalisation, i. e. its embedment into concomitant planning systems. The aim is to explore and suggest new areas of research regarding the institutional dimension of geodesign which could complement and enhance the rapidly developing research in its procedural dimension. Perceived as complementary to geodesign’s purpose, the cybernetic loop is used as a conceptual framework for the study. It implies organisation, interaction and co-evolution between the system with a set goal and its environment. The context of the study, the main terms and their interrelation are explained based on a literature review. geodesign institutionalisation in the cybernetic loop is sketched and used for identifying the elements of institutional design required for better informed and more collaborative process, but also more feasible geodesign studies. STEINITZ’S (2012) Geodesign Framework and BOOHER & INES’S (2002) network power model are interrelated and proposed for securing a more systematic approach to this endeavour. Due to the complexity and novelty of geodesign’s institutional dimension, along with conclusions, the lines of further research are proposed as well