2235 research outputs found
Sort by
A Later Onset of the Rainy Season in California
Californian hydroclimate is strongly seasonal and prone to severe water shortages. Recent changes in climate trends have induced shifts in seasonality, thus exacerbating droughts, wildfires, and adverse water shortage effects on the environment and economy. Previous studies have examined the timing of the seasonal cycle shifts mainly as temperature driven earlier onset of the spring season. In this paper, we address quantitative changes in the onset, amounts, and termination of the precipitation season over the past 6 decades, as well as the large-scale atmospheric circulation underpinning the seasonal cycle changes. We discover that the onset of the rainy season has been progressively delayed since the 1960s, and as a result the precipitation season has become shorter and sharper in California. The progressively later onset of the rainy season is shown to be related to the summer circulation pattern extending into autumn across the North Pacific, in particular, a delay in the strengthening of the Aleutian Low and later southward displacement of the North Pacific westerlies. Plain Language Summary The rainy season over California is projected to show a distinct sharpening of the mean seasonal cycle, with winter precipitation increasing, and both autumn and spring precipitation decreasing. Our analysis of the past 6 decades of data for California suggests autumn decrease is already underway. A delayed start of the rainy season of 27 days since 1960s can exacerbate seasonal droughts and prolong the wildfire season. This delay occurs due to a number of conditions that controls precipitation: the summer circulation pattern has been extending throughout November across the North Pacific, and the wintertime strengthening of the Aleutian Low is delayed. Accordingly, the southward migration of the North Pacific jet stream as well as extratropical storm tracks, which marks the start of the California rainy season, are delayed. More work, using climate models, will be needed to provide a better understanding of atmospheric conditions across the North America and the North Pacific. However, our findings provide observational evidence for the projected rainfall change over California and inform ongoing discussion about the drying/wetting tendencies of the rainy season in California
Energetska politika kao faktor održivog razvoja
Tržište energije kar akterišu značajne nesavršenosti.
Negativni eksterni efekti, i ostale nesavršenosti tržišta imaju,
između ostalog, ozbiljnu posledicu - šalju pogrešne cenovne
signale i maskiraju prave troškove koji nastaju u procesu
proizvodnje i potrošnje energije.
Kao rezultat toga dolazi do
ozbiljne degradacije ži votne sredine na lokalnom i globalnom
nivou. Negativni efekti na globalnom nivou, poput iscrpljivanja
neobnovljivih resursa i promene globalne klime, predstavljaju
najozbiljnije izazove s kojima se suočava čovečanstvo danas.
Odgovori javnog sektora na tržišne nesavršenosti, u vidu
različitih mera i instrumenata, su dobro poznati u ekonomskoj
teoriji i u mnogim okolnostima su se pokazali efektivnim u
praksi. Ipak, u stručnoj literaturi se, čak i danas, uglavnom
prenebregava činjenica da davanje prednosti ekonomskim i
socijalnim ciljevima u javnim politikama može imati i često ima
za posledicu pogoršanje kvaliteta životne sredi ne. Pored toga,
neuspeh regulative u oblasti energetike vodi ka ekološkoj
degradaciji. Postoji prioritetna potreba za ublažavanjem
klimatskih promena kako na nacionalnim nivoima, tako i na
globalnom planu. Posebno je kritična situacija u mnogim
zemljama u razvoju jer se u trci za ostvarenjem ciljeva iz oblasti
industrije, poljoprivrede ili energetike, kao kolateralna šteta,
javljaju veliki problemi u oblasti životne sredine koji vode
ekološkoj neodrživosti. Sa ekonomskog aspekta važni su
kako
efektivnost, tako i efikasnost energetske politike, u smislu njenog
potencijala da doprinosi poboljšanju u domenu zašti te životne
sredine i energetske efikasnosti.Glavni i odgovorni urednik: Nikola Rajakovi
Fertility Postponement between Social Context and Biological Reality: The Case of Serbia
This paper reflects some views on the biological background of fertility tempo and its demographic consequences. Assumptions are tested on Serbian fertility data, based on deductive conclusions and by applying the demographic method. Due to decreasing odds for conception as well as for a live birth pregnancy outcome with a woman’s age, the changing of the age-pattern of fertility in Serbia has led to fewer births, and has revealed the negative influence of a dispersion of births outside of an optimal reproductive age on fertility rates. This article summarizes findings about social context of fertility postponement and age-related infertility in women and clarifies the biologically driven demographic consequences of childbirth postponement on the total number of births and total fertility rate
Koncept održivog razvoja: pregled i kritička analiza
Iako u literaturi postoje različite interpretacije i definicije održivog razvoja, ovde je sigurno reč o centralnom konceptu kako u domenu ekonomskog razvoja, tako i u sferi očuvanja životne sredine. Iako sveopšte prihvaćen, sprovođenje principa i ostvarivanje njegovih ciljeva nije se u praksi pokazalo nimalo jednostavnim. Jedan od krupnih razloga za to predstavlja neodređenost samog koncepta, odsustvo jasnog teorijskog i analitičkog okvira i konfuzija u vezi sa definisanjem adekvatnih, univerzalno prihvaćenih, indikatora. Drugi ozbiljan problem leži u suštinskom nerazumevanju odnosa prirodnih sisttema i ekonomskog (pod)sistema iz koga proizilazi oštar, i naizgled nepomirljivi, sukob održivog razvoja sa tradicionalno shvatanim ekonomskim rastom, kao i poteškoće njegove odgovarajuće ekonomske interpretacije.Although there are different interpretations and definitions of sustainable development in the literature, this is certainly a central concept both in the domain of economic development and in the field of environmental protection. Although generally accepted, the implementation of its principles and the achievement of its goals proved to be difficult in practice. One of the major reasons for this is the vagueness of the concept itself, the absence of a clear theoretical and analytical framework and confusion regarding the definition of adequate, universally accepted, indicators. Another serious problem lies in the essential misunderstanding of the relationship between natural systems and the economic (sub)system from which arises the sharp, and seemingly irreconcilable, conflict of sustainable development with traditionally understood economic growth, as well as the difficulties of its proper economic interpretation
Urban transport in world metropolises: A comparative analysis and key features of energy consumption
Most theoretical and empirical research on the subject of urban transport energy consumption has addressed the
role of urban form and urban spatial structure (primarily population density and degree of centralisation), city size
(population and/or area), the level of economic development, transport patterns, and transportation infrastructure.
Our analysis encompasses a wide range of socio-economic, spatial, transport and infrastructure indicators, as well as
energy efficiency and energy consumption indicators in a sample of 35 world cities, covering the period from 1960 to
2005. Comparative analysis indicates there are significant differences regarding the determinants of urban transport
energy consumption, especially between the US and Australian automobile-dependent cities, on the one hand, and
the wealthy Asian metropolises, on the other. Despite some recent positive trends (a decline in automobile vehiclekilometres
and reduction in urban transport energy consumption), a large number of cities in the developed world
still rely predominantly on cars, while sustainable modes of urban transport play an almost negligible role. Due to
trends of urbanization, demographic growth and a rise in living standards, the main focus of attention has shifted to
metropolises in developing countries. In the long run, the urban form itself is particularly significant, not only because
it critically influences transport demand, but also because of its inertness
Trend godišnjih i sezonskih količina padavina na klimatološkoj stanici Loznica
Usled porasta trenda količine padavina u zapadnoj Srbiji, broj prirodnih nepogoda u ovom
kraju Srbije se tokom poslednjih nekoliko decenija povećava. Cilj ovog rada je analiza trenda
godišnjih i sezonskih količina padavina tokom dva klimatološka perioda, 1961-1980. i 1981-2019.
godine. Za prepoznavanje trenda korišćen je Mann-Kendall test, dok je za ocenu krivine nagiba
linearnog trenda primenjivan Senov test procene. Primenom standardne devijacije određene su sušne i vlažne godine tokom istraživanog perioda. Na osnovu obrađenih podataka i dobijenih rezultata, može se zaključiti da je trend godišnjih i sezonskih količina padavina na primeru klimatološke stanice Loznica u porastu. Statistički značaj utvrđen je za godišnji trend padavina (nivo 0,1) i zimski period godine (nivo 0,1). Poznavanje trenda količine padavina je izuzetno važno sa aspekta zaštite životne sredine i biodiverziteta, jer je klimatološki faktor jedan od najznačajnijih u analizi prirodnih hazarda, poljoprivrednih aktivnosti, vodnih resursa itd.Urednici: Dejan Filipović, Velimir Šećerov, Dejan S. Đorđevi
Stavovi građana i građanki o mogućnostima učešća u procesu prostornog i urbanističkog planiranja u Srbiji
Zakonom o planiranju i izgradnji definisana su načela uređenja i korišćenje prostora među
kojima se nalazi i načelo učešća javnosti. Istim Zakonom definisan je i postupak sprovođenja ranog javnog uvida i javnog uvida. Kada je rani javni uvid postao deo procesa izrade planskih dokumenata najavljen je kao dodatni vid učešća javnosti koji je trebao da unapredi proces donošenja odluka. Godinama kasnije čini se da se položaj građana i građanki Republike Srbije u ovom procesu ne menja. U radu su predstavljeni rezultati anketnog istraživanja kojim su ispitani stavovi javnosti o mogućnostima učešća građana i građanki u procesu prostornog i urbanističkog planiranja u Srbiji. Istraživanje je sprovedeno u septembru 2021. godine i obuhvatilo je 508 osoba. Rezultati ukazuju na generalno nepovoljno stanje: 80.5% ispitanika i ispitanica nikada nije učestvovalo niti na ranom javnom uvidu, niti na javnom uvidu, a čak 86.4% nikada nije učestvovalo na javnoj prezentaciji nekog planskog dokumenta. Zabeležen je visok udeo onih koji ne znaju ili nisu sigurni da li javnost uopšte ima pravo učešća u procesu planiranja (više od 36%), a 27.8% ispitanih ne zna za postojanje Zakona o planiranju i izgradnji. Takođe, 79.7% osoba navodi da nema poverenje u nadležne institucije ni na lokalnom, ni na nacionalnom nivou. Najveće kritike javnosti u ovom slučaju upućene su upravo na račun istitucionalnog okvira - 83% građana smatra da nadležne institucije u Srbiji svojim delovanjem ne omogućavaju adekvatno učešće javnosti u prostornom i urbanističkom planiranju. Značajan stepen nepoverenja javnosti javlja se i u odnosu prema stručnjacima koji učestvuju u izradi planskih dokumenata - čak 31.9% građana i građanki nema poverenja u struku.Urednici: Dejan Filipović, Velimir Šećerov, Dejan S. Đorđevi
Analiza promena potencijala erozije i preduzete protiverozivne mere u slivu reke Lepenice za period 1983-2021. godine
Predmet istraživanja je analiza promena potencijala erozije i preduzete protiverozivne mere u slivu reke Lepenice. Zadatak istraživanja analizirati faktore nastanka i intenziteta erozije u Slivu. Cilj rada je utvrditi promenu potencijala erozije nastale kao posledica prirodnih faktora, kao i preduzete protiverozivne mere u slivu reke Lepenice za period 1983-2021. godine. U slivu reke Lepenice prirodni faktori koji doprinose pojavi erozije su karakteristike reljefa, sadržaj peska u zemljištu i pluviometrijski režim. U radu su kartama prikazane namene zemljišta, sadržaj peska u zemljištu, nagib terena i NDVI karta. Karta namene zemljišta i NDVI karta su korišćene za potrebe analize zastupljenosti vegetacije. Najveći intenzitet erozije je u severo-zapadnom delu Sliva, slaba erozija je zastupljena na Gledićkim planinama zbog zastupljenosti vegetacije, a veoma slaba je uz tok Lepenice i pritoka. Upoređivanjem karte erozije iz 1983. godine i karte po metodu Gavrilovića koje su prikazane u radu sagledano je smanjenje intenziteta erozije u Slivu. Protiverozivne mere koje su uticale na smanjenje intenziteta erozije su reforestacija, regulisanje toka reke Lepenice i građenje obaloutvrda. Na smanjenje erozije je uticala i emigracija stanovnika u gradsko jezgro Kragujevca, jer su poljoprivredne površine obrasle šumskom vegetacijom u ruralnim područjima. Analizom navedenih karata zaključak rada je da je intenzitet erozije smanjen u periodu od 1983-2021. godine zbog adekvatnih protiverozivnih mera.Urednik: Ivan Samardži
The impact of the COVID-19 pandemic on sustainable development of rural tourism in the West Serbia tourist region
Održivi turizam, ostvaren je u skladu sa društvenim i privrednim načelima, uz uvažavanje okruženja i kultura. Evidentan je značaj lokalnih zajednica u ruralnim sredinama i njihovo pravo na održivi razvoj turizma. Međutim, pandemija Covid-19 uslovila je rapidno smanjenje turističkih kretanja i neizvesnost oporavka turističke privrede. Istraživanje za potrebe ovog rada obavljeno je pomoću anketnog upitnika, koji je poslat na adrese ugostiteljskih objekata u ruralnim sredinama
turističke regije Zapadna Srbija. Anketni upitnik osim opštih informacija, sadrži set pitanja koja se odnose na turiste i perspektive sagledane sa aspekta pružalaca usluga. Ciljevi istraživanja su identifikacija trenutnih posledica pandemije i upoređivanje poslovanja ugostiteljskih objekata u ruralnom turizmu pre i tokom pandemije Covid-19, uzimanjem u obzir principa održivosti. Rezultati istraživanja ukazuju na jačanje uloge domaćeg turizma tokom perioda pandemije, ali i na perspektive opstanka pojedinih ugostiteljskih objekata. U metodološkom smislu, kvantitativni i kvalitativni prikaz podataka, omogućava uvid u najjače i najslabije izazove sa kojima se ruralni turizam u istraživanom prostoru suočava, što predstavlja praktične implikacije za nosioce turističke ponude ovog kraja Srbije.Sustainable tourism is developed in accordance with social and economic principles, with respect to the environment and cultures. The importance of local communities from rural areas and their right for sustainable tourism development are well-established. However, the Covid19 pandemic caused a rapid decline of tourist movement and uncertainty of recovery of the tourism economy. The research for this study was conducted via survey questionnaire, which was distributed to hospitality objects in rural areas of the West Serbia tourist region. In addition to the general information, the questionnaire comprised a set of questions related to tourists and perspectives perceived by the service providers. The research objectives are identification of the current consequences of the pandemic and comparison of business of hospitality objects in rural tourism before and during the Covid19 pandemic, by taking into consideration the principles of sustainability. The research results are expected to indicate a growing role of domestic tourism during the pandemic, as well as the perspectives of survival of certain hospitality objects. From the methodological perspective, quantitative and qualitative presentation of the data will provide an insight into the biggest and smallest challenges faced by the rural tourism in the studied area, which will provide practical implications for the subjects within the tourist offer of this part of Serbia
Classification of Rural Areas in Serbia: Framework and Implications for Spatial Planning
The classification of rural and urban areas presents an important topic both in scientific research and in the practice of spatial planning, regional policy making, and territorial governance. Taking into account the multidimensionality of these areas, this paper aims to provide a classification framework design for rural areas in Serbia. After selecting the relevant indicators, which were included to reflect the main demographic, economic, and physio-geographical characteristics of the Serbian rural areas, multivariate analysis (principal component method and factor analysis) was used to determine the main factors in the delimitation and classification of rural and urban areas. The last step of the conducted methodology used cluster analysis (CA) that identified six types of areas with similar characteristics. The results of this study and applied methodology can improve the existing rural-urban classifications and help planners and policy makers in the adaptation of strategic development documents