2235 research outputs found
Sort by
Risks in the Role of Co-Creating the Future of Tourism in “Stigmatized” Destinations
The primary goal of this paper was to investigate the strength of the influence of different types of risk on the travelers’ intention to visit destinations in future, that are, prejudiced due to COVID-19, marked as “stigmatized”, “isolated”, or “risky destinations”. Field interview research was conducted at the “Belgrade Nikola Tesla Airport” (Serbia). The results obtained by multiple regression analysis showed that all types of risks influenced the intention of travelers, with financial risk showing a more significant impact. Canonical discriminant analysis indicated that men were most afraid of human induced risk, service quality risk, natural disaster and COVID-19 risk, and they chose safer destinations. Among the women, the biggest fear was financial risk, socio-psychological risk, and food safety risk. Older respondents and those under the influence of external factors decided on safer destinations, while financial status did not play a significant role in predicting the choice of destination. The selection of the destination according to the degree of security was determined by the ordinal regression methodology. The entire research presents a certain novelty, because so far in the numerous studies on the topic of the negative consequences of COVID-19 on tourism, there has been no discussion of stigmatized or risky destinations that received that epithet, and were therefore negatively and unfairly marked in the minds of tourists for future visits
The decline of educational hypergamy in the former Yugoslav republics
U radu se istražuju promene obrazovnog sastava bračnih partnera u bivšim jugoslovenskim republikama, posebno opadanje učešća brakova u kojima su muškarci obrazovaniji od žena (hipergamni brakovi). U osnovi ovih promena jeste razvoj tercijarnog obrazovanja i nastanak polne asimetrije visokoobrazovanih lica, usled kojih je u prve dve decenije XX veka došlo do porasta učešća bračnih zajednica u kojima su žene obrazovanije. Analiza se pretežno temelji na podacima Demografske (vitalne) statistike, a period koji je obuhvaćen istraživanjem odnosi se na poslednjih pedeset godina. Koristeći se specifičnim pokazateljima (F i H indeksom) i korelacionom analizom, dobijeni su rezultati koji su pokazali da obrazovna hipergamija opada u svim istraživanim zemljama, kao i da je opadanje hipergamije povezano sa prevagom žena među visokoobrazovanim licima. Rezultati daju nove uvide u tumačenje izbora partnera posredstvom socioekonomskih karakteristika, ali i ukazuju na ključnu ulogu koju u procesu selekcije ima obrazovna kompozicija stanovništva.This paper examines marital market preferences and opportunities, given the gender asymmetry of education and the limited supply of equally educated partners (especially in the higher education segment), and explores selection patterns resulting from new composite changes for at-risk populations entering into a marriage. Specifically, we are researching mixed marriages by education and changes in the patterns of that selection in the former Yugoslav republics. The assessment of the impact of changes in educational characteristics by gender on patterns of marital pairing and the reduction of the level of educational hypergamy was performed by analysing the movement of F-index and H-index values from 1970 to 2020 and their correlation coefficient. The results showed that educational hypergamy is declining in all countries and that the decline in hypergamy is positively associated with the predominance of women among highly educated individuals
Demografske perspektive grada Banja Luke kao činilac prostornog razvoja
Demografski razvoj i karakteristike lokalnih zajednica predstavljaju jedan od ključnih elemenata prostornog razvoja jedinica lokalne samouprave (JLS). Demografska analiza u prostornim planovima , programima, razvojnim koncepcijama i strategijama JLS je veoma često takva da se stanovništvo kao najvažniji činilac planiranja svodi uglavnom na formalan i korelacijski nepovezan sadržaj sa ostalim procesima u društvu i prostoru. Značaj funkcionalne demografske analize, a naročito analize demografske budućnosti, proizilazi iz toga što stanovništvo predstavljati glavni i sve važniji činilac na kome se temelje svi ključni dokumenti i razvojni pravci. Funkcionalna povezanost stanovništva, države, ekonomije i lokalne sredine jeste osnova svih planskih analiza i razumevanja političkog delovanja prema demografskoj, društvenoj i ekonomskoj problematici. U modernim okolnostima krize rađanja i značajnih migracionih izazova, potreba za celovitom demografskom analizom postaje izvesna i nepohodna kako bi se prostorni, društveni i ekonomski razvoj usmerio u najboljem mogućem pravcu za lokalnu zajednicu. Ovaj referat će predstaviti osnovne karakteristike novijeg demografskog razvitka grada Banja Luke i dati tri moguća scenarija demografskog razvoja do 2040. godine. Tri scenarija (optimistički, očekivani i pesimistički) izrađena kohortno-komponentnim metodom projekcija stanovništva bi trebalo da predstavljaju pun opseg u okviru koga bi se stanovništvo Banja Luke moglo kretati u narednih 18 godina. Pomenuti opseg je dovoljno uzak da ga donosioci odluka i planeri mogu smatrati informativnim, a istovremeno i dovoljno širok da sa velikom verovatnoćom može obuhvatiti budući razvitak stanovništva.Urednici: Velimir Šećerov, Dejan S. Đorđević, Zoran Radosavljević, Marija R. Jefti
Kamchatka expedition: international cooperation, exchange of experience and initial results
Мазкур мақолада экспедицияларнинг географик тадқиқотлар ўтказишдаги аҳамияти,
жорий йилда ўтказилган Халқаро Камчатка экспедицияси, унинг мақсади ва вазифалари, экспедицияда олиб борилган тадқиқот ишлари ҳамда уларнинг бирламчи натижалари ѐритилган. Шу билан бирга, ушбу мақолада экспедиция давомида амалга оширилган маршрутларнинг йўналишлари, мазкур маршрутлардаги диққатга сазовор географик объектлар, уларнинг ўзига хос хусусиятлари географик нуқтаи назардан тавсифланган.This article discusses the importance of expeditions in conducting geographical research, in particular, it highlights the goals and objectives of the International Kamchatka expedition conducted this year, types of research, as well as their primary results. At the same time, this article describes the directions of the routes passed during the expedition, the remarkable geographical objects on these routes and their specific features from a geographical point of view
Opportunities and limitations of travel agency registration in the public administration sector in Serbia
The registration of travel agencies in the sector of public administration contributes
to monitoring and analyzing the level of tourism development in the country. Multiple
benefits of keeping records of travel agencies in the public administration sector include
all interested parties, domestic and foreign physical entities as beneficiaries of tourism
services, the private sector as providers of these services and the public sector as the
creator of policies and strategies of tourism in the country. Establishing and keeping the
register of tourism within Serbian Business Registers Agency as the unique, electronic
and central public database of registered and/or recorded entities performing tasks in the
field of tourism on the tourism market of the country, contributes to the monitoring of
the level of tourism development, analysis of the condition of the unified tourist offer,
encouraging development initiatives in the tourism sector, the implementation of
modern solutions in the field of planning agency business in Serbia. The study uses
mixed qualitative and quantitative methods, including field research and comparative
analysis and description. The results suggest that the initial hypothesis, which refers to
the current unsatisfactory level of the system for the registration of travel agencies in the
public administration in the Republic of Serbia, is valid
Održivi razvoj turizma kao faktor zaštite životne sredine
Pojmovi turist i turizam prvi put su zvanično korišćeni 1937. godine od strane Lige naroda. Turizam je defi nisan kao putivanje ljudi na 24 sata ili duže u neku zemlju u kojoj nema stalan boravak. Uz navedenu defi niciju su navedene četiri grupe osoba, koje se smatraju turistima. To su oni koji putuju u svrhu razonode, zatim osobe koje idu na skupove u vezi sa misijama bilo koje vrste, osobe na poslovnim putovanjima, kao i osobe na morskim krstarenjima, makar njihov boravak bio kraći od 24 časa. Ovu defi niciju je usvojila posle rata i Međunarodna organizacija službenih turističkih organizacija na sastancima u Dablinu 1950. i Londonu 1957. godine sa jednom dopunom, da su studenti i omladina u pansionima i na školovanju u inostranstvu uključeni u turiste. Danas je u svetu prihvaćena defi nicija turizma koju su 1954. godine izložili švajcerski naučnici W. Hunciker I K. Krapf 1941. godine, koja glasi:” Turizam je skup odnosa i pojava koji proizilaze iz putovanja i boravka posetilaca nekog mesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako sa takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna delatnost”. Poslednje dve decenije su ogledalo promena u turizmu. Globalna politika, kao i ekonomska reorganizacija dovele su do ekspanzije turizma, kako u povećanju njegove masovnosti, tako i u prostornom smislu. Iako su se ove promene brzo dešavale, imale su evolucialni značaj na turističko tržište. Međutim promene su se dešavale i u oblasti životne sredine i to mahom u vidu degradacije iste, te se može očekivati da se to ispolji u budućem razvoju turizma. Na problem degradacije životne sredine prvi su geografi pokušali da ukažu. zbog toga se poslednjih decenija i javlja koncept održivog razvoja. On je i dobio mnogobrojna, što domaća, što međunarodna priznanja ali je prilično površno shvaćen. Potrebno je sagledati sve dimenzije održivosti, na pravi način ih proučiti kako bi se razvoj turizma usmerio tako da se postignu ekonomska, ekološka i socijalna održivost određene destinacije.Urednik: Ivan Novkovi
Lokalna samouprava i banje Srbije u prošlosti
Voda je najvrednije i ničim zamenjivo prirodno dobro čoveka i čovečanstva. Pojavljuje se u više oblika i gradi više hidrografskih objekata. Sa kultnog, zdravstvenog, rekreativnog i turističkog aspekta, posebo se uvažavaju mineralne, termalne i termomineralne vode, koje čovek i društvo koriste već više milenijuma i na više načina. Zbog toga su nekadašnja i savremena saznanja o lekovitim vodama i banjama, od posebnog značaja i koristi, kako za lokalnu sredinu, tako i za opštu nacionalnu strategiju svrsishodnog korišćenja, unapređenja, očuvanja i planskog razvoja. Bogata istorijska prošlost naučnog istraživanja, kaptiranja i korišćenja izvora lekovite vode u Srbiji ima dugu tradiciju. Od inicijaive pojedinaca i lokalne zajednice, do državne intervencije, banjski turizam se u Srbiji razvio do zavidnih visina. Danas po broju smeštajnih kapaciteta, zaposlenosti i prometu turista je ispred planinskog turizma i može se upoređivati samo sa istim pokazateljima Beograda. Od tragova rimskih kupatila i turskih hamama, u nekoliko naših banja, do naših dana izrasli su balneološki centri prepoznativi i van granica Srbije. Od Fundatorskog osnivateljnog društva kiselo-vriše vode u Vrnjcima do savremenih velnes centara u više banja Srbije, značaj lokalne i držvne organizovanosti banjskog lečenja i turizma, u širem smislu reči, bogat je događajima i akcijama.Urednici: Velimir Šećerov, Dejan S. Đorđević, Zoran Radosavljević, Marija R. Jefti
Koncept GIS-a u planiranju ruralnog razvoja
Ruralna područja Republike Srbije poseduju značajne resurse , u smislu obima i njihove raznovrsnosti. Doprinos poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ekonomskom rastu i razvoju Srbije je značajan. Šume predstavljaju deo prostora za oporavak i razvoj ruralnih područja. Šume i šumsko zemljište u Srbiji obuhvata 1/4 teritorije. Razvoj društva zahteva da se šumama održivo gazduje, da se upravlja i koristi na način i u obimu da se održava njihova biološka raznovrsnost, unapređuje proizvodnju, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal da ispunjavaju ekološke i ekonomske funkcije. Današnje stanje šuma je nezadovoljavajuće. To se može pratiti na primeru šuma Topličkog okruga (opštine Prokuplje, Blace, Kuršumlija, Žitorađa) u poslednjih 60 godina. Analiza je rađena na osnovu daljinske detekcije, topografskih karata, geografskog informacionog sistema (GIS). U cilju revitalizacije i razvoja ruralnog prostora posebno su potrebne tehničko-tehnološka znanja i inovacije. Danas se adekvatno upravljanje prostorom ne može zamisliti bez primene Geografskog informacionog sistema. GIS je moćan skup alata za prikupljanje, skladištenje, pretraživanje, transformaciju i prikaz geoprostornih podataka. GIS je „pametna karta“ koja omogućuje korisnicima da kreiraju interaktivne upite, analizu prostornih informacija i sprovođenje promena. GIS podatke prikazuje u vizuelnom, jednostavnom i korisniku bliskom obliku.Sposobnost da podatke u prostoru transformiše u relevantne informacije predstavlja njegovu osnovnu vrednost i prednost.Urednici: Velimir Šećerov, Dejan S. Đorđević, Zoran Radosavljević, Marija R. Jefti
Turizam i ugostiteljstvo kao faktori održivog razvoja ruralnih prostora Srbije
Kao jedan od vidova turizma koji iziskuje najmanje ulaganja, a može doneti najviše koristi lokalnom stanovništu, manifestacioni turizam ima veliku ulogu u održivosti, posebno ruralnih prostora u Srbiji. Značaj ovog vida turizma prepoznat je i u strateški važnim dokumentima na nacionalnom nivou, poput Strategije razvoja turizma, gde je uvršten među pet prioritetnih. Terenska istraživanja sprovedena na uzorku inostranih posetilaca, u pogledu motivacije da prisustvuju jednoj od najznačajnijih manifestacija u Srbiji (Saboru trubača u Guči), ukazuju na veliki značaj koji ovaj vid turizma ima. Posebno značajan u vreme kada negativni demografski procesi ozbiljno dovode u pitanje opstanka seoskih područja. Sa druge strane, evidentiran nedostatak odgovarajuće ponude u strukturi ugostiteljskih objekata za smeštaj i nepopularna cenovna politika, mogu imati negativan uticaj na dalji razvoj. Analiza značaja pomenutih uslužnih delatnosti, na primeru Guče, kroz formulisanje konkretnih smernica za održivost, može poslužiti za prevazilaženje negativnih procesa i u drugim ruralnim prostorima Srbije.Urednici: Velimir Šećerov, Dejan S. Đorđević, Zoran Radosavljević, Marija R. Jefti
Health risks of extended exposure to low-level UV radiation – An analysis of ground-based and satellite-derived data
This study aims to indicate the importance of revising current health recommendations concerning the duration of exposure and individual sensitivity of the skin to solar ultraviolet (UV) radiation. For this purpose, a 16-year data series (2005–2020) of erythemal radiant exposure (Her) and UV index (UVI) for Serbia was analyzed. The UV-related risk was estimated for lighter skin (skin phototypes I-IV) under prolonged exposure on days when maximum UVI was below the recommended protection threshold (UVIlow days, for UVI < 3). Risk assessment was performed for seasonal exposure using satellite-derived data (OMUVBd product) previously validated by ground-based measurements in Novi Sad. The assessment of harmful effects included an analysis of the relation between the daily maximum UVI and the corresponding daily Her, the occurrence of UVIlow days, the exceedance of minimal erythema dose (MED), and the minimum duration of exposure to induce erythema (tMED) for all lighter skin phototypes. It was found that the share of UVIlow days in the total number of days in Serbia increases with the latitude, with the highest percentage in winter (up to 69.454%) and the lowest in summer (up to 3.468%). The results show that the daily Her frequently exceeded the harmful threshold for lighter skin phototypes I-IV (on average by 91.521, 84.923, 70.556, and 56.515%, respectively) on UVIlow days. It was found that prolonged exposure on days with a maximum of UVI = 2 poses a significant risk of erythema for all lighter skin phototypes, even for a duration of 3 h in the middle of the day, as well as medium risk for UVI = 1, and an absence of risk for UVI = 0. The results suggest that health recommendations should be revised, especially in the mid-latitudes, where the share of UVIlow days is large, and in areas where the population is predominantly lighter-skinned