3683 research outputs found
Sort by
Uporedna analiza efekata miofunkcionalnih i aktivnih pločastih aparata u ranoj terapiji II/1 klase - diplomski rad
Uvod: Malokluzija II/1 se ispoljava u periodu mlečne denticije i, tokom rasta, prenosi se u period mešovite i stalne denticije. Terapija skeletne nepravilnosti se sprovodi tokom pubertetskog ubrzanja rasta. Terapija izraženih malokluzija II/1 klase sa traumatskom okluzijom u predelu sekutića ili povećanim rizikom od traume, može se primeniti u ranijem dobu.
Cilj rada: Poređenje promena skeletnih, dentalnih i mekotkivnih parametara nastale nakon primene prefabrikovanih miofunkcionalnih aparata i aktivnih pločastih aparata u terapiji malokluzije II/1 klase u ranoj mešovitoj denticiji.
Materijal i metode: U istraživanje je uključeno 40 pacijenata Klinike za ortopediju vilica Stomatološkog fakulteta u Beogradu, uzrasta od 6 do 11 godina, sa dijagnozom malokluzije II/1 klase, podeljenih u tri grupe. U prvoj grupi primenjena je terapija miofunkcionalnim aparatom. U drugoj grupi, primenjena je terapija aktivnim pločastim aparatima, u trećoj, kontrolnoj grupi, praćene su promene tokom rasta. Na profilnim teleradiogramima, pre i nakon terapije, ispitivani su skeletni, dentoalveolarni i mekotkivni parametri iz kefalometrijske analize Beograd 2020.
Rezultati: Statističkom analizom nije ustanovljena značajna razlika između grupa pre terapije. Poređenjem između grupa nakon terapije, uočeno je statistički značajno povećanje vrednosti parametara: ArGoMe ugla u grupi 2 u odnosu na grupu 3 (p=,042), NMe u grupi 2 u odnosu na grupu 1 (p=,016), kao i povećanje corpusa mandibule u grupi 3 u odnosu na grupu 1 (p=,042). Vrednost ugla I/SpP se značajno smanjila u grupi 1 u odnosu na grupu 2 (p=,047). Između grupa posle terapije nije uočena značajna razlika u vrednostima skeletnih parametara sagitalnog pravca.
Zaključak: Primenom miofunkcionalnog aparata ustanovljena je promena skeletnih i dentalnih parametara koji su doprineli korekciji malokluzije II/1 klase. U poređenju sa terapijom aktivnim pločastim aparatom i uticajem rasta, nije ustanovljena značajna razlika u promenama položaja vilica u sagitalnom pravcu
Upotreba veštačke inteligencije u planiranju ortodontske terapije - diplomski rad
Ovaj rad ispituje primenu softverskih alata zasnovanih na veštačkoj
inteligenciji u analizi profilnih telerendgen snimaka i njihovu
primenljivost u planiranju ortodontske terapije. U prospektivnoj kliničkoj
studiji obuhvaćeno je 102 pacijenta uzrasta od 7 do 33 godine; korišćena su tri
programa — WebCeph, AudaxCeph i Dently AI — koja su služila kao
eksperimentalna grupa, dok je kontrolu činila kompjutersko obrada snimaka koju
je izvršio specijalista ortopedije vilica u programu WebCeph. U istraživanju
je ispitivano devet ugaonih i tri linearne mere koje su prisutne u svim
programima, a podaci su statistički obrađeni u programu SPSS.
Rezultati pokazuju da su samo dve od devet ugaonih mera pokazale podudarnost
između različitih AI-programa i merenja ortodonta, dok je preostalih sedam mera
značajno razlikovalo. Sve tri linearne mere pokazale su statistički značajne
razlike u poređenju sa kontrolnim merenjima stručnjaka. Pored toga, analiza
varijabilnosti je otkrila da, iako su prosečne razlike često oko jednog stepena,
opseg odstupanja je dostigao nekoliko stepeni u plus ili minus, što predstavlja
klinički značajnu razliku za ortodontsku analizu. Dodatni problem
predstavljaju i ponovljena merenja istog snimaka unutar istog programa koja daju
različite rezultate, što ukazuje na nestabilnost automatizovanog procesa.
Preporuke iz ovog rada uključuju potrebu za daljom validacijom AI-alata na
većim i različitim populacijama, uvođenje standardizovanih procedura snimanja
i kalibracije, transparentnije algoritamske metode i jasnije etičke i
regulatorne smernice za primenu u praksi.
U raspravi se navodi da, iako AI programi donose značajne prednosti u brzini
obrade i mogu poslužiti kao korisna podrška u rutinskim zadacima, njihova
upotreba u kliničkom kontekstu zahteva pažljivu kontrolu i proveru od strane
ortodonta. U zaključku, upotreba veštačke inteligencije u planiranju
ortodontske terapije pokazuje veliki potencijal, ali trenutno nije pouzdana za
samostalnu upotrebu bez nadzora stručnjaka. Potrebna su dodatna istraživanja,
tehnička poboljšanja i integracija kliničkog nadzora kako bi AI alati postali
siguran i koristan instrument u svakodnevnoj ortodontskoj praksi
Dijagnoza karijesnih lezija - diplomski rad
Cilj ovog rada je da se prikažu različite metode za dijagnostiku karijesnih lezija, sa naglaskom na njihove prednosti i ograničenja. Pravilna i blagovremena dijagnostika ima ključnu ulogu u očuvanju oralnog zdravlja jer omogućava otkrivanje inicijalnih patoloških promena i primenu preventivnih mera pre formiranja kaviteta. U radu su analizirane kako tradicionalne, tako i savremene metode, sa ciljem da se istakne njihov značaj u svakodnevnoj kliničkoj praksi
Audiovizuelno prevođenje u službi inkluzije i pristupačnosti (AVTIA): kreiranje projektnih materijala na osnovu analize dokumentacije koja svedoči o trenutnom stanju u Srbiji
According to the World Health Organisation (WHO), in the European Region, there are around 190 million people with some form of hearing loss or deafness, and approximately 90 million people living with some form of vision impairment or blindness. The current paper provides an analytical overview of qualitative primary data (legislations, reports, news articles, etc.) in order to shed light on the current state of affairs in Serbia regarding the position of people living with these disabilities by assessing inclusiveness and accessibility to education and information. Furthermore, the paper illustrates how the document analysis served as the basis for designing study materials for lecturers and translators in the field of audiovisual translation (AVT).Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), u Evropi skoro 190 miliona
ljudi ima neki stepen oštećenja sluha ili su potpuno gluvi, dok približno 90 miliona ljudi živi
sa nekim stepenom oštećenja vida ili su potpuno slepi. Kroz analizu relevantnih dokumenata
kvalitativnog karaktera (zakonskih akata, izveštaja, novinskih članaka…), ovaj rad pruža
uvid u trenutno stanje u Srbiji kada je reč o osobama sa navedenim senzornim invaliditetima,
posebno imajući u vidu inkluziju i pristup obrazovanju i informacijama. Pored toga,
prikazano je na koji način je analiza dokumentacije poslužila za izradu nastavnih materijala
namenjenih nastavnicima i prevodiocima u oblasti audiovizuelnog prevođenja. Ponuđene
su i ideje za postizanje održivosti projekta, kao i njegovu implementaciju na nekoliko nivoa
- institucionalnom, obrazovnom, kao i na nivou organizacija koje takođe mogu biti krajnji
korisnici rezultata projekta AVTIA
Karcinomi gornje vilice - diplomski rad
Kada govorimo o malignim tumorima gornje vilice, to se najčešće odnosi na tumore koji potiču iz predela maksilarnog sinusa. Maligni tumori sinonazalnog trakta čine manje od 10% karcinoma glave i vrata. U vreme postavljanja inicijalne dijagnoze, teško je utvrditi tačno mesto nastanka mnogih uznapredovalih tumora zbog anatomske povezanosti paranazalnih sinusa i zbog toga što značajan broj tumora može zahvatati više od jednog mesta. Više od 50% neoplazmi koje nastaju u ovoj regiji je epitelnog porekla, a po učestalosti najčešće planocelularni karcinom sa preko 80%. Neki od predisponirajućih faktora su: pušenje, izloženost industrijskom isparenju, mineralnim i izopropilnim uljima, hromu i njegovim derivatima. Kod karcinoma gornje vilice, simptomi u ranoj fazi bolesti su retkost, zbog postojanja značajno velikog prostora ispunjenog vazduhom, pogodnim za njihovo širenje. Prvi simptomi će se uglavnom javiti tek kad nastane opstrukcija ili kada tumor probije zidove zahvaćenog sinusa, što ukazuje na uznapredovali stadijum bolesti. U cilju postavljanja dijagnoze kod ovih tumora neophodno je uzeti temeljnu anamnezu i izvršiti detaljan klinički pregled. Nakon toga pristupamo pomoćnim dijagnostičkim sredstvima, pre svega radi se radiografija kod koje najčešće primenjujemo CT, MRI i PET skener. Terapija karcinoma koji su locirani u predelu gornje vilice je pre svega hirurška i vrši se uklanjanje tumora zajedno sa maksilom, odnosno maksilektomija sa različitim obimom resekcije, što ima za cilj radikalno uklanjanje tumora uz što manju povredu okolnih zdravih struktura. Ali zbog uspostavljanja dijagnoze i terapije u uznapredovaloj fazi bolesti, pacijenti sa karcinomima sinonazalnog kompleksa imaju lošu prognozu i pojavu recidiva u visokom procentu
Ciste i fistule mekih tkiva vrata - diplomski rad
Ciste mekih tkiva vrata su najčešće kongenitalne anomalije ovog područja. Mogu biti medijalne, u koje ubrajamo tireoglosalne i dermoidne ciste, i lateralne, u koje spadaju branhijalne i cervikalne ciste timusa. Medijalne ciste javljaju se u medijalnoj liniji vrata, između hioidne kosti i istmusa štitne žlezde, dok su lateralne lokalizovane u gornjoj trećini prednje ivice scm-a. Ispoljavaju se u vidu glatkih, spororastućih, dobro ograničenih i mekih masa, koje često pokazuju znakove fluktuacije, veličine do 10 cm. Uglavnom su bezbolne. U slučajevima razvoja komplikacija, stvaraju se fistule i apscesi, praćeni uobičajenim simptomima sekundarnih infekcija. U dijagnostici se najčešće upotrebljavaju ultrazvuk, magnetna rezonanca i kompjuterizovana tomografija, uz patohistološku verifikaciju promene. Terapija je isključivo hirurška i podrazumeva potpuno uklanjanje ciste, u cilju sprečavanja stvaranja recidiva, uz očuvanje okolnih anatomskih struktura
Neinvazivne i minimalno invazivne terapijske mere u terapiji karijesa ranog detinjstva - diplomski rad
Karijes ranog detinjstva je hronična nezarazna bolest koja zahteva savremene terapijske pristupe. Cilj ovog rada je bio da analizira primenu neinvazivnih i minimalno invazivnih metoda u lečenju karijesa kod dece. Pregledom literature potvrđena je efikasnost metoda kao što su 5% natrijum-fluorid i 38% srebrni dijamin fluorid. Rezultati naglašavaju značaj roditeljske saradnje i pravilne oralne higijene u uspešnoj kontroli bolesti. U radu je prikazan savremeni pristup lečenju karijesnih lezija bez potpunog uklanjanja karijesnog tkiva. Prikazane su tehnike primene fluoridnog laka i srebro-diamin fluorida. Ove metode omogućavaju zaustavljanje progresije karijesa, očuvanje vitaliteta zuba i smanjenje potrebe za invazivnim intervencijama kod dece. Takođe se omogućava unapređenje oralnog i opšteg zdravlja kroz promenu loših navika u ishrani i favorizovanje zdravih izbora
Planiranje i laboratorijska izrada parcijalne skeletirane proteze Kennedy klase II/1 u gornjoj vilici - diplomski rad
Planiranju parcijalne skeletirane proteze treba posvetiti najviše vremena. To je najkreativniji i najinventivniji deo terapije krezubosti pacijenata, posle čega se pristupa izradi parcijalne skeletirane proteze. Izrađuje se osnovni model i priprema pomoću voska za dubliranje. U toku dubliranja pripremljenog osnovnog modela prvo se uzima otisak sa modela želatinoznom masom, posle čega se izliva model od mase za ulaganje. Posle toga se model potapa u specijalni vosak i takav model je spreman za modelovanje voštane konstrukcije proteze. Kada se izmodeluje voštana konstrukcija parcijalne skeletirane proteze, ona se ulaže u termostabilnu masu radi livenja. Kalup od vatrostalne mase za livenje se stavlja na grejanje (žarenje), nakon čega se vrši topljenje i ulivanje legure u kivetu. Nakon što se kiveta ohladi, izlivak se oslobađa od mase, peskira i odsecaju se ulivni kočići. Obradom i poliranjem skeleta se završava obrada skeleta koji kao retencione elemente ima livene kukice. Skelet se kontroliše u ustima pacijenta, izrađuju zagrižajne šablone i određuju međuvilični odnosi. Nakon toga se modeli unose u artikulator, postavljaju veštački zubi i modeluje proteza u vosku. Nakon provere postave zuba u ustima, vrši se priprema izmodelovane proteze u vosku za polimerizaciju, polimerizacija akrilata, obrada i poliranje polimerizovane proteze. Na suvoj protezi nema ostataka materijala za poliranje i uočava se visok sjaj na spoljašnjim akrilatnim i metalnim delovima i takva proteza je spremna za predaju
Aktivni ortodontski aparati: delovi i izrada - diplomski rad
Cilj ovog rada je da se prikažu osnovni principi konstrukcije, delovi i proces izrade aktivnih pločastih ortodontskih aparata. Ovi aparati, kao najčešće korišćeni vid pokretnih ortodontskih pomagala, omogućavaju kontrolisano pomeranje zuba i širenje vilica primenom mehaničkih sila. U radu su analizirani materijali koji se koriste u njihovoj izradi, uključujući akrilate, nerđajuće čelične žice i aktivacione šrafove, uz naglasak na biokompatibilnost i mehaničku stabilnost.
Detaljno je opisan proces izrade, koji obuhvata pripremu modela, postavljanje žičanih i aktivacionih elemenata, polimerizaciju akrilata i završnu obradu. Posebno je istaknuta važnost pravilne aktivacije i održavanja aparata radi postizanja maksimalne efikasnosti terapije i očuvanja oralnog zdravlja.
Zaključeno je da su aktivni pločasti aparati zbog svoje funkcionalnosti, pristupačnosti i mogućnosti individualne izrade i dalje nezaobilazni u savremenoj ortodonciji, posebno kod mlađih pacijenata. Njihova pravilna primena doprinosi uspešnom tretmanu blagih i umerenih anomalija i čini značajan doprinos estetskoj i funkcionalnoj rehabilitaciji pacijenta