Repository of Doctoral School, Josip Juraj Strossmayer University in Osijek
Not a member yet
92 research outputs found
Sort by
Influence of elements of organizational culture on perception of ethical business conduct
No full textU ovome se radu istražuje utjecaj organizacijske kulture na percepciju etičkog poslovanja. Teorijskim saznanjima i provedenim istraživanjem nastojao se prikazati odnos između organizacijske kulture i poslovne etike, čime se željelo pokazati da uspješno poslovanje sve više teži biti etično. Izazovi su današnjeg poslovnog svijeta sve veći, a društvo u kojem organizacije posluju sve zahtjevnije, stoga se od organizacija traži odgovorno poslovanje. Poslovna je etika, tj. etično poslovanje kategorija koja zadovoljava čelne ljude organizacija i zaposlenike, ali i širu društvenu zajednicu. Čelnim ljudima donosi profit, a zajednici sigurne proizvode i zdravu okolinu. Istraživanje se zbog složenosti teme provodilo primjenom mješovite metodologije u dvjema fazama. Prva se faza odnosila na kvalitativno istraživanje pomoću dubinskog intervju s čelnim ljudima organizacija. Ta je faza omogućila dublji uvid u temu, a informacije do kojih se došlo u toj fazi pomogle su u određivanju sadržaja anketnog upitnika. Prva faza rađena je po uzoru na istraživanje koje su 2009. godine proveli Ardichvili i dr. Anketni je upitnik proveden u drugoj fazi, u kvantitativnom dijelu na ukupno 399 ispitanika, također po uzoru na ranije provedeno istraživanje (Kaptein, 2008). Dokazano je da su elementi organizacijske kulture povezani s percepcijom etičnosti poslovanja (hipoteza 1). Osim toga, percepcija poštenja i pravednosti (etičkog vodstva) ima najjači utjecaj na percepciju etičnosti ukupnog poslovanja organizacije (hipoteza 2). Treća je hipoteza samo djelomice dokazana jer se utvrdilo da stupanj obrazovanja nije povezan s percepcijom etičnosti vlastite organizacije, a da je viši položaj u hijerarhiji organizacije pozitivno povezan s percepcijom etičnosti vlastite organizacije (hipoteza 3). Dakle, ispitanici s višim stupnjem obrazovanja (fakultet i više) jednako gledaju na etičnost svoje organizacije kao i zaposlenici s nižim stupnjem obrazovanja (srednja škola i niže). Statističkom obradom prikupljenih odgovora dobio se model etičke organizacijske kulture za organizacije u Republici Hrvatskoj.In this paper the influence of organizational culture on the perception of ethical business is investigated. Through theoretical findings and conducted research relationship between organizational culture and business ethics was shown, and that also showed how successful business is striving to be ethical. Challenges of today’s business world are getting bigger and society in which the organization works more demanding so organizations are asked to conduct the business responsibly. Business ethics or ethical business is a category which satisfied leaders of organizations, employees but also the wider community. It brings profit to leaders and safe products and healthy environment to the community. Because of its complexity, the research was carried out by applying mixed methodology in two phases. The first phase included qualitative research using in-depth interview with the leaders of organizations. This phase helped in gaining insight into the topic and information which were gathered in this phase helped in defining content for the questionnaire. The first phase was done along the lines of research which was conducted in 2009 by Ardichvili et al. Questionnaire was conducted in the second phase in quantitative part on 399 participants also based on earlier conducted research (Kaptein, 2008). It is proven that the elements of organizational culture are connected with the perception of ethical business (hypothesis 1). Besides, perception of honesty and justice (ethical leadership) has the strongest influence on the perception of ethnicity of overall business of the organization (hypothesis 2). The third hypothesis has been partially proven because it turned out that the level of education is not associated with the perception of ethics in one’s own organization and the higher position in the organizational hierarchy is positively associated with the perception of ethics of one’s own organization (hypothesis 3). Therefore, participants with higher level of education (university and higher) have the same view on ethics of their own organization as employees with lower level of education (high school or lower). Model of ethical organizational culture particular for organizations in the Republic of Croatia was made by statistical analysis of gathered answers
Franciscan libraries of Slawonia - the birthplaces of croatian school librarianship
No full textŠkolskom knjižničarstvu, prema znakovitom obuhvatu utjecaja na korisnike, zasigurno pripada značajno mjesto unutar profesije. Slijedom te činjenice za očekivati je da su znanstvenici i teoretičari struke uvelike uspjeli razriješiti oprjeke i predrasude koje su u prošlosti postojale, no unatoč tomu one su ipak uočljive i danas. Razlog je tomu, smatra se, izostanak jasnoga definiranja područja rada školskoga knjižničara odnosno školskoga knjižničarstva kao struke. Školski pak knjižničari zauzimaju svoje mjesto u odgojno-obrazovnom sustavu i upravo se zbog te činjenice naglašava važnost djelokruga njihova rada kao neizostavnoga odsječka kojim se pridonosi rastu i razvoju odgojno-obrazovne ustanove mnoštvom aktivnosti koje se u njoj provode. S obzirom na činjeničnu jedinstvenost školskoga knjižničarstva, potrebno je pronaći i utvrditi začetke i prave početke nastanka školskoga knjižničarstva, prije svega pomoću zbirki baštinskih franjevačkih samostana koje predstavljaju, u svim domenama, velik istraživački izazov. Franjevački je red svojim radom iznimno utjecao na školstvo, što potvrđuju inicijative otvaranja prvih škola kao i sustavno promicanje školstva. Sukladno navedenomu, franjevački su samostani svojevrstan fenomen zbog jedinstvenoga pristupa usmjerenog na poticanje i razvoj školstva, ali i na potrebu istraživanja značenja i uloge franjevačkih samostanskih zbirki. Disertacijom će se istražiti i utvrditi korijeni školskoga knjižničarstva analizom utjecaja knjižničnih zbirki baštinskih franjevačkih samostana na njegov razvoj, s naglaskom na ulogu, ustroj i povijesni razvoj samostana kao središta duhovnoga i obrazovnoga života određenoga kraja te neupitnu ulogu knjižnica i prvih knjižničara u njima. Taj se cilj svakako mora uzeti u obzir pri određenju pretpostavke istraživanja, stoga će istraživanje biti provedeno na relevantnoj literaturi franjevačkih samostanskih knjižnica i primjenom pripadajućih znanstvenih metoda. S obzirom na višeslojne mogućnosti istraživanja teme, rezultati koji će biti dobiveni svakako mogu poslužiti za dublju analizu rada knjižničnih zbirki baštinskih franjevačkih samostana kao ishodišta razvoja hrvatskoga školskog knjižničarstva.With regard to a symbolic encompassment of the influence exerted on its users, a promontory position within the profession indubitably belongs to the academic school-based librarianship. Therefore, it is expectable that the scientists and profession theoreticians have greatly succeeded in their finding the solutions to the oppositions and prejudices that had existed in the past but are still observable nowadays. It is opined that a reason therefor is the absence of a clear definition of the scope of activities of an academic school-based librarian, i.e., of the academic school-based librarianship as a profession. The academic school-based librarians occupy their position in an educational and teaching system, and the importance of their scope of activities as an inomissible segment that contributes to the development and growth of an educational and teaching institution through multiple activities implemented therein is emphasized exactly because of this fact. Concerning the factual uniqueness of an academic school-based librarianship, it is necessary to find out and establish the commencements and real initializations for the creation of an academic school-based librarianship, primarily via heritage-oriented Franciscan monastic collections, which represent a major research challenge in all domains. The Franciscan order has exerted a tremendous influence on the schooling system by its operation, what is circumstantiated by the initiatives to open the first schools, as well as by a systematic promotion of the schooling system. In that respect, the Franciscan monasteries are a sort of a phenomenon due to their exceptional approach directed toward a stimulation and advancement of the schooling system, as well as to a necessity to investigate the significance and role of the Franciscan monastic collections. The doctoral thesis will explore and establish the origins of academic school-based librarianship while analyzing the influence of heritage-oriented Franciscan monastic collections upon their development, with an emphasis laid on the role, organization, and historical advancement of monasteries as the centers of spiritual and educational life of an area and an unquestionable role of libraries and the first librarians therein. In any case, this objective has to be taken into account when stipulating the research hypotheses; therefore, the research will be conducted while perusing the relevant literature of the Franciscan monastic libraries and applying the correspondent scientific methods. At any rate, regarding the stratified possibilities to explore the topic, the results obtained may be further operationally 3 used for an in-depth analysis of library collections of the heritage- oriented Franciscan monasteries, as the sources of development of the Croatian academic school-based librarianship
Communication of public relations – The impact of media relations on setting media agendas
No full textIako sastavni dio odnosa s javnošću, ili kako teoretičari kažu „srž odnosa s javnošću“, odnosi s medijima specifičan su dio i najčešći sinonim za ovu profesiju. Paralelno s razvojem medija, razvijali su se i odnosi s javnošću, pa tako i odnosi s medijima, a praktičari struke morali su se prilagođavati novim izazovima. Svaki je novi medij sa sobom donosio svoje specifičnosti, a praktičari za odnose s javnošću vješto su se vlastitim tehnikama prilagodili načinima komuniciranja s određenim medijem. Struka za odnose s javnošću i danas je pred izazovima koje sa sobom donose novi mediji jer su uvelike promijenili odnose u komunikaciji s ciljnim javnostima. Ovaj novi izazov pred kojim se nalazi struka bio je zapravo i povod za istraživanje i analiziranje stanje struke danas. No, unatoč nastanku i razvoju novih medija, tradicionalni mediji za masovno komuniciranje i dalje imaju veliki utjecaj u dvosmjernoj komunikaciji te odašiljanju poruka. Strateško planiranje u odnosima s javnošću ima veliku ulogu, obzirom na konačni cilj odašiljanja poruka i kreiranja pozitivnog dojma. Informacija je nešto što medijima treba za svakodnevni rad, a informacija je ono što praktičari imaju. Upravo je informacija ono što spaja ove dvije struke, a svaki će vješt praktičar nastojati, u radu i komunikaciji s medijima, dostaviti točno željenu informaciju koja u sebi sadrži unaprijed kreiranu poruku namjenjenu široj, ali i ciljnoj javnosti. Istraživanja koja su rađena, a koja navodimo dalje u radu, odnose se plasiranje informacija, od strane odnosa s javnošću, kroz priopćenje za medije koja se u integralnoj verziji prenose kroz medijski prostor te tako utječu na medijske agende. Kako je mnoštvo tehnika u radu odnosa s medijima, autore ovoga rada zanimala je primjena ostalih tehnika i načina na koje se informacije ciljano prenose kroz tradicionalne medije za masovno komuniciranje, a čime se značajno utječe na svakidašnje informacije koje svakodnevno konzumiramo kroz medije.Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku
Econimic and cultural influence of creative industries on proactivity of student's population
No full textKreativne industrije su jedne od najperspektivnijih i najbrže rastućih industrija te zapošljavaju velik broj ljudi kako u Europskoj uniji, tako i u Republici Hrvatskoj. Jedne su od rijetkih industrija koje su otporne na gospodarsku krizu te koje i u recesijskim vremenima bilježe značajne trendove rasta. Ekonomski potencijali kulturnih i kreativnih industrija su zaista na zavidnoj razini jer zauzimaju značajan udio u BDP-u kako u Europi, a tako i u Republici Hrvatskoj. Budući da je obuhvat kreativnih industrija zaista širok, ono na čemu će se ova disertacija temeljiti, bit će ekonomski i kulturološki utjecaji na proaktivnost studentske populacije odabranih sektora kreativnih industrija, a to su: filmska industrija, knjižnice, muzeji, izvedbene i vizualne umjetnosti (kazalište), televizija, softveri i aplikacije na mobitelima i računalima. U uvodnom dijelu rada bit će obrađeni predmet i problem istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, kratak pregled dosadašnjih istraživanja i znanstvene metode koje će se primjenjivati prilikom pisanja. Središnji dio rada sadrži pojmovna određenja kulturnih i kreativnih industrija, određene osobitosti, specifičnosti te pregled stanja kreativnih industrija u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj. Zadnji dio središnjega dijela rada obuhvaća rezultate primarnog istraživanja o ekonomskom i kulturološkom utjecaju kreativnih industrija na proaktivnost studentske populacije. Zaključni dio rada donosi objašnjenje osmišljenog hipotetskog modela, analizu hipoteza te niz preporuka za poticanje proaktivnosti studentske populacije iz segmenta kreativnih industrija. Glavni je cilj istraživanja bio odrediti ekonomski i kulturološki utjecaj kreativnih industrija na proaktivnost studentske populacije kroz zastupljenost pojedinih sektora u njihovim životima te koliko su spremni izdvojiti slobodnog vremena i novca za njih. Ono što se moglo zaključiti na temelju dobivenih rezultata je činjenica da kreativne industrije imaju pozitivan ekonomski i kulturološki utjecaj na studentsku populaciju, ma koliko one slabo bile zastupljene u njihovim životima. Koliki je taj utjecaj ovisio o visokoškolskoj ustanovi koju pohađaju, o preferencama studentske populacije, ali i o sektoru kreativne industrije na koji se istraživanje odnosi te radi li se o višku slobodnog vremena ili novca.Creative industries are one of the most perspective and fastest growing industries not only in Europe, but in the whole world.They employ a large number of people and are also one of the few industries resistant to the economic crisis and in these recession times, recorded significant growth trends in both the European Union and in the Republic of Croatia.The economic potential of cultural and creative industries is really at a high level because they occupy a significant share of GDP in Europe, as well as in the Republic of Croatia.Since the scope of the creative industries isreally wide, what we are going to base this thesis on will be the economic and cultural influences on the proactivity of student population of selected sectors of the creative industries, such as: motion picture, libraries, museums, performing and visual arts (theater), television, cellphone and computer applications.In the introduction, there will be an elaborated subject of the problem with research hypotheses, the purpose and objectives of the research and a brief review of research and scientific methods applied in dissertation.The central part of the dissertation includes conceptual definitions of cultural and creative industries, certain characteristics, specifics, and a review of creative industries in the European Union and the Republic of Croatia.The last part of the dissertation includes the results of primary research about economic and cultural impact of creative industries on the proactivity of student population.The concluding part of the disseratition refers to the explanation thought theoretical model, analysis of hypotheses, and a number of recommendations to encourage proactivity of student population in the segment of creative industries. The main aim of the research is to determine an economic and cultural impact of creative industries on the proactivity of student population, the extent to which it is present in their lives and whether are willing to allocate free time and money for it.What could be concluded on the basis of these results is a fact that the creative industries have a really small, we colud say almost insignificant, economic and cultural impact on the student population. What that impact isdepends on several factors: higher educational institution, student population preference, but also on the creative industries sector to which the research relates, as well as there is a excess of free time or money
The Role and Significance of Corporate Support in financing of Theatres in the Republic of Croatia
No full textDoktorski rad "Uloga i značaj korporativne podrške u financiranju kazališta u Republici Hrvatskoj" fokusira se na financiranje kazališta putem korporativne podrške koja se najčešće izražava u obliku donacije i sponzorstva. Cilj je rada razumijeti ulogu i značaj korporativne podrške u kojoj se ostvaruje suradnja i partnerstvo poslovnog sektora i kazališta, a koje može imati obostranu korist. Republika Hrvatska je na dnu ljestvice prema postotku proračuna koji se izdvaja za kulturu, stoga je neophodno tražiti modele dugoročnog i održivog ulaganja u kulturu. Imperativ koji se postavlja kazalištima je tzv. model mješovitog financiranja ili financijske održivosti koji podrazumijeva diverzificirane izvore prihoda koji uključuju: proračunska sredstva, korporativnu podršku te vlastiti prihod. Jednak omjer svih navedenih prihoda znači idealan temelj za nesmetan rad kazališta, ali i veliki izazov za vodeće ljude te institucije. Temeljem provedenog istraživanja, putem anketnog upitnika, analizirala se uspješnost kazališta u prikupljanju sredstava kroz različite oblike izvora financiranja pri čemu je utvrđeno da korporativna podrška ne doprinosi učinkovitoj uspostavi financijske održivosti kazališta. U doktorskom su radu predložene potrebne mjere za unaprjeđenje odnosa između poslovnog sektora, države i kazališta.Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku
Implementation of reactive strategies in crisis communication of Croatian companies
No full textOvaj doktorski rad analizira krizno komuniciranje, jedno od najkompleksnijih segmenata odnosa s javnošću, koji podrazumijeva komunikaciju organizacije tijekom krize čiji je glavni cilj sprječavanje i neutraliziranje reputacijske i štete za poslovanje koje ona može uzrokovati. Rad propituje cjelokupni ciklus kriznog komunikacijskog upravljanja kroz analizu pretkrizne, krizne i postkrizne komunikacije te posebno analizira mogućnosti reaktivnih strategija komuniciranja i načina na koji one mogu pridonijeti bržem i efikasnijem obuzdavanju negativnih posljedica i dovesti do završetka krize. Polazišne hipoteze rada, kako su mogućnosti reaktivnih strategija znatno veće od onih što ih koriste hrvatske tvrtke i kako je njihova uspješnost u kriznom komuniciranju upravo proporcionalna stupnju njihova korištenja, provjeravane su kroz analizu stupnja proaktivnosti komunikacije, spremnosti preuzimanja rizika te različitih čimbenika koji utječu na izbor pojedinih strategija komuniciranja. Postavljajući stručnjake za odnose s javnošću iz tvrtki u hipotetske krizne situacije, rad je ispitivao na koji bi način oni i njihove tvrtke reagirali u kriznim situacijama, a kroz dubinske intervjue s novinarima koji prate iste tvrtke, izvršena je usporedba iskazanih sklonosti komuniciranja tvrtki i iskustava koje glede njihove komunikacije imaju predstavnici medija. Rezultati teorijskog i empirijskog istraživanja nedvojbeno potvrđuju kako hrvatske tvrtke ne koriste mogućnosti strateškog komuniciranja za vrijeme krize i kako između više mogućnosti biraju one najpasivnije s najmanjim udjelom rizika. Provedena analiza pokazala je i kako tvrtke s profesionalnije organiziranom i funkcijom odnosa s javnošću koja ima veći utjecaj na strateške odluke komuniciraju proaktivnije i kvalitetnije te tako znatno smanjuju intenzitet posljedica krize koje će tvrtka pretrpjeti. Istraživanje je pokazalo i kako predstavnici medija komunikaciju tvrtki za vrijeme krize doživljavaju znatno pasivnije i reaktivnije od onih koji upravljaju njihovim komunikacijama. Zaključuje se kako je komunikacija hrvatskih tvrtki za vrijeme krize prevladavajuće reaktivna i pasivna te kako tvrtke evidentno ne koriste mogućnosti strateškog komuniciranja što sugerira potrebu promjene njihovog pristupa kriznom komuniciranju. Ova saznanja otvaraju mogućnost daljnjeg istraživanja ovog fenomena koje bi dovelo do utvrđivanja motiva, razloga i uzroka reaktivnog i pasivnog pristupa komunikaciji.This doctoral dissertation analyses crisis communication, one of the most complex segments of public relations, which implies an organisation's communication during a crisis, whose main goal is to prevent and neutralise damage to reputation and business operations caused by the crisis. The paper investigates the entire cycle of crisis communication management through the analysis of pre-crisis, crisis and postcrisis communication, and particularly analyses the possibility of reactive strategies of communicating and methods by which they can contribute to the quicker and faster containment of negative consequences and lead to the end of the crisis. The initial hypothesis of the paper, that the possibilities of reactive strategies are significantly greater than those used in Croatian companies and that their success in crisis communication is actually proportional to the degree of their use, are confirmed through an analysis of the level of proactive communication, the readiness to assume risk, as well as various factors that affect the selection of specific communication strategies. By placing public relations experts from companies in hypothetical crisis situations, the paper investigated in which way they and their companies would react in crisis situations, and through in-depth interviews with journalists following these companies, the paper enabled a comparison of the stated communication tendencies in the company and experiences concerning communication with representatives of the media. The results of the theoretical and empirical research unquestionably confirm that Croatian companies do not make use of the possibilities of strategic communication during a crisis, and among several options choose those that are most passive and entail the least amount of risk. The conducted analysis has shown that companies with a public relations department that is more professional and functional, with greater influence on strategic decisions, communicate better and more proactively, and in this manner reduce the intensity of the consequences of the crisis that the company will undergo. Furthermore, the research demonstrated that representatives of the media experience communication from Croatian companies during a crisis as being significantly more reactive and passive than do the individuals responsible for managing communication. It can be concluded that communication in Croatian companies during a crisis is predominantly reactive and passive, and that that companies evidently do not use the possibilities of strategic communication, which suggests the necessity of adjustments to their approach to crisis communication. These findings open the possibility for further investigation into this phenomenon, which will lead to determining the motive, reason and cause of the reactive and passive approach to communication
Social, economic, religious and cultural relations in Dubrovnik colonies in Bosnia in the 15th century
No full textPrivučeni poslovnim prilikama, posebice trgovinom, Dubrovčani odlaze u Bosnu te u značajnim rudarskim i trgovačkim mjestima formiraju svoje kolonije u kojima borave duže ili kraće vrijeme. U nekima od njih Dubrovčani se počinju pojavljivati već u drugoj polovici 14. stoljeća, dok su puni intenzitet doživjeli u prvoj polovici 15. stoljeća. Značajno je da su se pojedini Dubrovčani u nekim kolonijama pojavljivali i istodobno. Srebrenica i Zvornik, kao i ostale dubrovačke kolonije, bile su nastanjene plemićima i pučanima podrijetlom iz Dubrovnika, pri čemu je vlastela bila redovito birana u sudske komisije kao konzuli ili sudci. Određen se broj pučana obogatio te su tako postali važan čimbenik gospodarskog i političkog života, a neki su od njih također bili birani u sudske komisije. Mnogi su bili uključeni u kreditno-trgovinske poslove. Snaženju vanjske trgovine doprinijelo je vađenje ruda, posebice srebra i olova, po čemu su bosanski rudnici bili poznati. Povećan angažman Dubrovčana u rudarstvu bio je povezan s padom proizvodnje srebra na europskom tržištu i njegovom potražnjom. Usporedo s razvojem trgovine razvijala se i obrtnička djelatnost, u koju se uz posredovanje Dubrovčana uključivalo i domicilno stanovništvo. Trgovinska razmjena donijela je sa sobom zapadnoeuropske utjecaje koji su se manifestirali u mnogim segmentima života. Svakodnevni život Dubrovčana u Srebrenici, Zvorniku te njihovim ostalim kolonijama u Bosni odvijao se na sličan način kao onaj u Dubrovniku. Dubrovčani su sa sobom donijeli osobine dubrovačke, a preko Dubrovnika i obilježja europske kulture. Dubrovački utjecaj našao je svoje uporište i u vjerskom aspektu, posebice stoga što su Dubrovčani katolici. Mnogi od njih obilato su darivali crkve i franjevce o čemu svjedoče njihove oporuke. Njihova velika fluktuacija rezultirala je raznim sporovima koji su bili u nadležnosti dubrovačkih i mješovitih sudova. Na osnovi neobjavljene građe Državnog arhiva u Dubrovniku, objavljenih izvora i literature u radu će se prikazati na koji su način Dubrovčani utjecali na život promatranih kolonija.Attracted by business opportunities, particularly in trade, people of Dubrovnik go to Bosnia and in the significant mining and commercial areas form their colonies where they live longer or shorter period of time. In some of those colonies people of Dubrovnik started to appear in the second half of the 14th century, while they experienced full intensity in the first half of the 15th century. It is significant that in some colonies few people of Dubrovnik occurred at the same time. Srebrenica and Zvornik and other Dubrovnik colonies were inhabited by nobles and commoners originating from Dubrovnik where landowners were regularly elected in the judicial commission as a consuls or judges. There were also a certain number of commoners who became rich and thus become an important factor that was involved in the economic and political spheres of life, and some of them had also been elected to the judicial commission. Many were involved in the credit-trading activities. Mining contributed to strengthening of foreign trade particularly silver and lead by which the Bosnian mines were known for. Increased involvement of the people of Dubrovnik in mining was associated with the fall in production of silver and its demand at the European market. Along with the development of trade, crafts developed as well, in which the people of Dubrovnik mediated in involvement of locals. Trade exchange has brought Western influences that were manifested in many aspects of life. The daily life of the people of Dubrovnik in Srebrenica, Zvornik and their other colonies in Bosnia was conducted in a similar way as the one in Dubrovnik. The people of Dubrovnik brought the qualities of Dubrovnik, and with it they have brought the features of European culture. Dubrovnik's influence found its footing in the religious aspect, especially because the people of Dubrovnik were Catholics. Many of them profusely donated the church and the Franciscans as evidenced by their testament. Their high fluctuation resulted in various disputes that were under the jurisdiction of Dubrovnik and mixed courts. Based on unpublished sources of the state archives in Dubrovnik, published sources and literature, this research paper will present how the people of Dubrovnik affected the life of the observed colonies
Trust in Media and Crisis Communication: Local Radio in an Emergency Situation
No full textUsprkos niskim razinama povjerenja koje građani Hrvatske iskazuju prema medijima i medijskim sadržajima, evidentan je relativno visok stupanj povjerenja prema lokalnom radiju. Ono je relativno postojano i ne bilježi značajniji pad i u okolnostima znatnog porasta korištenja interneta kao primarnog izvora informiranja. To distingvira lokalni radio od svih drugih medija masovnog komuniciranja i ukazuje na potrebu posebnog istraživanja tog fenomena. Pitanje povjerenja u medije postaje osobito važno u izvanrednim situacijama kada je njihovo djelovanje od vitalne važnosti. U tom smislu, ovaj rad istražuje i nastoji utvrditi povezanost i međusobnu uvjetovanost razmjerno više razine povjerenja u lokalni radio, osobito njegov izbor kao primarnog izvora informiranja o izvanrednoj situaciji i njegovih inherentnih tehnoloških, komunikacijskih i komunikoloških prednosti u odnosu na druge masovne medije. Kroz tehnološku, sociopolitičku, sociokulturnu, sociopsihološku i osobito komunikološku analizu pozicije i djelovanja lokalnog radija u suvremenim društvenim uvjetima te posebice povjerenja koje mu građani iskazuju, u ovom radu se nastoji pokazati njegova nezaobilazna uloga u služenju javnom interesu. Pritom se ukazuje na njegov komunikološki, komunikacijski, sigurnosni, politički, socijalni i sociopsihološki potencijal, posebice na primjeru kriznog komuniciranja u izvanrednim situacijama kada se radio pokazuje ključnim činiteljem pravodobnog informiranja javnosti o kriznom događaju na lokalnom području te u kontekstu koordinacije aktivnosti kolektivnih i individualnih aktera sustava upravljanja krizom u zaštiti od opasnosti socijalnih skupina pogođenih kriznim događajem.Despite the low levels of trust that Croatian citizens have expressed toward the mass media and media content, a relatively high degree of trust to the local radio is evident. It is relatively stable and does not record the significant drop under the circumstances of a significant increase in the use of the Internet as a primary source of information. It distinguishes local radio from any other media of mass communication and indicates the need for special investigations of this phenomenon. The issue of trust to the media becomes particularly important in emergency situations when their operation is of vital importance. In this sense, this dissertation researches and seeks to find out the connection and mutual conditionality between relatively higher level of confidence in local radio, particularly its choice as the primary source of information about the emergency situation, and its inherent technological, communication and communicational advantages over other mass media. Through technological, socio-political, socio-cultural, socio-psychological and especially communicological analysis of the position and operation of local radio in contemporary social conditions, and particularly trust to it expressed by citizens, this dissertation tries to demonstrate its unavoidable role in serving the public interest. Special attention is given to its communicational, communication, security, political, social and socio-psychological potential, especially in the case of crisis communication in emergency situations when the radio shows as a key factor of timely informing the public about the crisis happening in the local area and in the context of coordination of activities of collective and individual actors of crisis management system in the protection against the dangers of social groups affected by the crisis event
Cultural aspects of European Media Policy – Consequences on media system of Republic of Croatia
No full textDoktorska disertacija "Kulturni aspekti europske medijske politike – posljedice na medijski sustav Republike Hrvatske" bavi se ključnim utjecajima implementacije europske medijske politike u hrvatskom medijskom sustavu, s težištem na javno emitiranje, na kulturni podsustav Hrvatske. U doktorskoj disertaciji se polazi od toga da je definitivni profil europske medijske politike, premda artikuliran pod snažnim utjecajem globalnih korporativno-komercijalnih interesa, određen još uvijek jakom socijaldemokratskom političkom tradicijom Europe, preferiranjem koncepta socijalne države te iznimno snažnim europskim multikulturnim identitetom koji je sam po sebi ograničavajući faktor širenju ujednačavajućih masovnih sadržaja. Europske političke institucije, u nastojanjima učvršćivanja strukture Europske unije, zadržavaju elemente sustava javnog emitiranja i konceptualno upućuju na samoosvješćivanje europskog identiteta u kojem kulturalne sličnosti i posebnosti imaju podjednak značaj. Ovom bi cilju trebali biti posvećeni i podređeni kako tehnološko-tehnički tako i sadržajni aspekti europskog i nacionalnih medijskih sustava. Stoga je fokus u doktorskoj disertaciji na medijskom diskursu vrlo kompleksnih prožimanja hrvatskog i europskog kulturnog identiteta; isticanja i promicanja univerzalnih europskih vrijednosti i očuvanja nacionalnog identiteta. Konceptualne i normativne osnove europskog sustava javnog emitiranja, podvrgnut će se kritičkoj analizi funkcionalne spregnutosti s idejom multikulturalizma. Sustav javnog emitiranja Hrvatske analizirat će se sa stajališta strukturalne prilagođenosti europskom sustavu (medijskoj politici) i doprinosa konvergenciji nacionalnog (hrvatskog) i pannacionalnog (europskog) kulturnog identiteta.Doctoral dissertation Cultural aspects of European Media Policy – Consequences on media system of Republic of Croatia deals with the key influences of European media policy implementation in Croatian media system, with special emphasis on public broadcasting, on Croatian cultural subsystem. Starting point in doctoral dissertation comes from the fact that European media policy definitive profile is, although articulated under strong influence of global corporate-commercial interests, still determined by strong Europe´s social democratic political tradition and with preferred social state concept as well as extremely forceful European multicultural identity. This identity is ipso jure restrictive factor for expansion of monotonous mass content. In its efforts to reinforce structures of European Union, European political institutions retain elements of public broadcasting service with conceptual guidance to self-awareness of European identity in which cultural similarities and particularities have similar significance. Technological and operating as well as content aspects of national media systems should be devoted and subjected to this aim. So, the focus is on the media discourse of very complex interferences between Croatian and European cultural identity; highlighting and promotion of universal European values and national identity preservation. Conceptual and normative fundamentals of European public broadcasting system will be subjected to critical analysis of functional cohesion with the multiculturalism idea. Croatian public broadcasting system will be analyzed according to structural adjustments to European system (media policy) and contributions to national (Croatian) and pan national (European) cultural identity convergence
Quality Self-Evaluation Influence of School Librarian Activity on the Evaluation of Librarian Profession
No full textIstraživanje o samovrednovanju kvalitete rada školskih knjižničara nastalo je temeljem potrebe da se promjeni status quo u vrednovanju školsko knjižničarske profesije, temeljem potrebe da se prati smjer i intenzitet promjena u profesiji školskog knjižničara. Disertacijom će se utvrditi postojanje elemenata samovrednovanja kvalitete u radu školskih knjižničara, raspravit će se mogućnost primjene procesa samovrednovanja u knjižničarskoj praksi hipotetičkim modelom, primjerenog specifičnostima profesije. Taj proces će omogućiti struci da putem realistične i metodološki jasno definirane samoanalize vlastitoga rada bolje prepozna svoje razvojne potrebe i prema tome poduzme mjere za unaprjeđivanje vlastite prakse. Cilj kombinira spoznaju i društvenu akciju, istraživanje društvenih, socioloških i kulturalnih interakcija u knjižničarskoj profesiji, uklanjanje pogrešnih uvjerenja kroz pokazatelje kvalitetnog rada i interdisciplinarnog pristupa te pokretanje akcije za preobrazbu postojećih percepcija o profesiji knjižničara u školama. Očekivani znanstveni doprinos teme je teorijski, hipotetički model kao element za unaprjeđenje kvalitete rada i vrednovanja profesije. Slično istraživanje još nije provedeno. Empirijski dio studije temeljen je na ispitivanju cjelokupnog entiteta školskih knjižničara. Studijom se prezentira s jedne strane nedostatak modela (samo)vrednovanja u radu školskog knjižničara kroz analizu literature o modelima samovrednovanja i vrednovanja u edukacijskoj i knjižničnoj znanosti, a s druge strane se istražuje teorijska opravdanost predloženog hipotetičkog modela samovrednovanja kvalitete u radu. Analiza prikupljenih podataka prezentira se kroz realistične grafičke deskripcije, pojašnjava se problem istraživanja kao socijalni fenomen, te se temeljem definirane samoanalize knjižničarskog rada stvaraju zaključci o potrebi uvođenja kulture vrednovanja, o potrebi unaprjeđenja tehnoloških uvjeta rada, te o potrebi specijaliziranog obrazovanja za profesiju školskog knjižničara. Disertacija temom zalazi u dvije različite discipline: edukacijsku znanost te knjižničnu i informacijsku znanost što problem istraživanja čini interdisciplinarnim. Samovrednovanje kvalitete rada može doprinijeti unaprjeđenju društvenog procesa profesionalizacije školskog knjižničara određivanjem smjera promjene: ili preuzimanjem atribucije drugih profesija ili anticipiranjem posebnog smjera razvoja identiteta profesije uvođenjem kulture vrednovanja i poticanjem interdisciplinarnosti profesije.The need to start a research on self evaluation of the work quality of school librarians arose from the need to change the current status quo in validation of the profession, and the need to follow the direction and the intensity of the existing changes. The dissertation will determine the existence of the elements of self evaluation in the work quality of school librarians, discuss the possible application of self evaluation in professional work, adequate to the librarian profession, based on a hypothesis model. This process, through realistic and methodologically clearly defined self analysis, should enable the librarian profession to recognize their developmental needs and act towards advancement of their working practice. There are three objectives: the first one combines knowledge and social interaction in the profession through exploration of social, sociological and cultural interaction; the second one is to eliminate wrong common beliefs through work quality indicators and interdisciplinary approach; the third objective is to start the transformation of the current perception of the profession. The expected scientific contribution is the theoretical and hypothetical model for advancement of the work quality and profession evaluation. No other similar research has been conducted so far. The empirical part of the research is based on the study of the entity number of school librarians. By analyzing literature on the models of self evaluation and validation in educational and library science, the research shows the lack of models of (self) evaluation in the work of school librarians, while on the other side it also explores the theoretical justification of the suggested hypothetical model. The analysis of collected data is presented through realistic graph descriptions, the research problem is clarified as a social phenomenon, and one can draw the conclusion there is a need for implementing work validation, furthering the technological work conditions, as well as introducing specialized education for school librarians. The dissertation tackles two scientific disciplines: the educational and the library and information science, and it is therefore interdisciplinary. Self evaluation of work quality may contribute to the advancement of the social process of the professionalization of school librarians, determining the direction of change: It could be achieved by either adopting attributes of other professions or by anticipating a distinctive development of the professional identity through encouragement of the culture of evaluation and validation and the profession’s interdisciplinarity