Polytechnic "Marko Marulic” in Knin
Not a member yet
883 research outputs found
Sort by
Quality as a strategic goal and a factor of competitiveness
No full textKvaliteta danas je u uvjetima snažne konkurencije, „strateško oružje“ za postizanje konkurentskih prednosti. U radu se raspravlja o ulozi kvalitete kao jednog od osnovnih čimbenika konkurentnosti na svjetskom tržištu. Upravljanje kvalitetom obuhvaća sustavno korištenje različitih metoda, smjernica, tehnika i alata kako bi se, kroz postizanje visoke kvalitete proizvoda i procesa, zadovoljili zahtjevi korisnika i postigla konkurentna prednost te poslovni uspjeh. Potreba istraživanja tržišta je vrlo bitan proces kojega je potrebno provesti kako bi se upoznale navike i potrebe potrošača, odnosno kako bi se istim tim potrošačima ponudio proizvod po njihovim željama i očekivanjima
Fundanental human rights in the EU and their protection
No full textTemeljna prava predstavljaju vrijednost svakog liberalno-demokratskog poretka te zauzimaju veliku ulogu u konstitucionalizaciji pravnog i institucionalnog sustava Europske unije. Kada se govori o temeljnim pravima, najčešće se misli na subjektivna prava koja stoje na raspolaganju pojedincu nasuprot moći suverene države.
Ljudska prava u Europskoj uniji univerzalna su i nedjeljiva. Politikom ljudskih prava EU aktivno promiče i štiti temeljna ljudska prava kako unutar svojih granica, tako i u odnosima s trećim zemljama. Pritom se prvenstveno štite socijalna, ekonomska, građanska politička i kulturna prava.
Osnivački ugovori (Pariški ugovor iz 1951. godine i Rimski ugovor iz 1957. godine) nisu sadržavali odredbe o zaštiti ljudskih prava, već je njihova zaštita bila prepuštena nacionalnim ustavima i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Također ni Europski sud pravde, u svojim ranim presudama nije pokazao interes za zaštitom temeljnih prava. Tek je desetak godina kasnije nametnuo dužnost zaštite ljudskih prava, koja su ugrađena u pravni poredak EU. Time je ljudskim pravima osigurana sudska zaštita i na razini EU, a ne samo na razini nacionalnih sudova, kao do tada. Tek je Amsterdamskim ugovorom iz 1997. godine propisano da se Unija temelji na osnovnim pravima i slobodama te da EU jamči zaštitu ljudskih prava u skladu s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i s ustavnim tradicijama država članica.
Unutar svojih granica, EU naročito posvećuje pažnju zaštiti ljudskog dostojanstva, što podrazumijeva borbu protiv trgovanja ljudima i zabranu mučenja, te zaštiti slobode, čime se štite osobni podaci, azil, gospodarstvo, prava radnika i obrazovanje.
Što se tiče zaštite ljudskih prava u odnosima prema trećim državama, poseban naglasak je stavljen na ukidanje smrtne kazne, borbu protiv torture i lošeg postupanja, borbu protiv rasizma i ksenofobije, nadgledanje izbora, kao i borbu protiv ratnog zločina i genocida. Kao ključan element sporazuma o trgovini i suradnji s trećim zemljama 1992. uvedena je klauzula, tzv. human rights clausetemeljem koje u slučaju da određena zemlja ne poštuje temeljna ljudska prava, može doći do suspenzije trgovinskih povlastica odnosno do smanjenja ili obustave programa pomoći.
Temeljna ljudska prava u EU utvrđena su u jedinstvenom tekstu na sastanku Europskoga vijeća u Nici 2000. godine prihvaćanjem Povelje EU-a o temeljnim pravima. Povelja sve do 2007. godine nije bila pravno obvezujuća za države članice te je imala samo ulogu deklaracije o pravima, kada je odlučeno da će pravnu snagu dobiti stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora. Dakle od 1. prosinca 2009. Povelja čini dio primarnog zakonodavstva EU. Člankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji propisano je da „Unija priznaje prava, slobode i načela određena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima [...], koja ima istu pravnu snagu kao Ugovori.” Poveljom se uređuju temeljna prava koja Europska unija i države članice moraju poštovati pri provedbi prava EU-a.
Kao savjetodavno tijelo institucijama EU i državama članicama u pripremi i primjeni odredaba o zaštiti ljudskih prava u EU, osnovana je 2007. godine Agencija za temeljna prava.
Ugovorom iz Maastrichta (1992.) osnovana je institucija Europskog ombudsmana. Njegova uloga je zaštita građana u slučaju nepravilnosti u postupanju institucija i tijela EU, osim Europskog suda pravde i Općeg suda. Nepravilnosti u postupanju mogu se sastojati od administrativnih nepravilnosti, diskriminacije, zloupotrebe ovlasti, nepružanja informacija, neopravdanih kašnjenja itd. On djeluje kako na vlastitu inicijativu, tako i povodom pritužbi koje podnose građani EU. Ombudsman bi trebao djelovati neovisno i nepristrano.
Sve države članice EU potpisnice su Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Što se Republike Hrvatske tiče, ona je potpisnica Konvencije te je pristupom Europskoj uniji Povelja postala dio pravnog poretka RH. Temeljne vrijednosti i prava EU, poput poštivanja ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, kao i prava manjina sadržana su u Ustavu RH
International trade custons and rules
No full textTema ovog završnog rada je „Međunarodni trgovački običaji i pravila“. Rad se sastoji od šest poglavlja. U prvom poglavlju, uvodu, ukratko se opisuje tematika koja se obrađuje u ovom radu. U drugom poglavlju definiraju se pojmovi trgovine i vanjske trgovine te trgovačko pravo. Pojam poslovne etike i poslovnog morala kao važnog čimbenika poslovanja svakog subjekta, te pojmovi dopuštenog i nedopuštenog tržišnog natjecanja definirani su u trećem poglavlju. U četvrtom poglavlju objašnjavaju se trgovački običaji, uzance i pravila, međunarodni trgovački izrazi, međunarodne konvencije, međunarodne norme i arbitraža. U petom poglavlju govori se o Svjetskoj trgovačkoj organizaciji. U posljednjem poglavlju, zaključku, donose se zaključci do kojih se došlo pisanjem ovog rada
Analysis of the state of health tourism in the Republic of Croatia
No full textOsnovni cilj i tematika ovog završnog rada je analiza atraktivnosti i konkurentnosti zdravstvenog turizma. Dok sve to proizlazi iz činjenice da se na globalnoj razini bilježe tendencije rasta ove grane turizma, prvenstveno iz razloga što dolazi do trendova starenja populacije, a onda samim time i do okretanja ka zdravijem životu što za sobom poteže razvoj, unapređenje i rast zdravstvenog turizma. Zdravstveni turizam predstavlja potencijal koju će u budućnosti biti pokretač i glavni motiv za putovanja.
Promatrajući lokaciju Republike Hrvatske može se zaključiti kako ima velike potencijale za zdravstveni turizam, zatim kvalitetan kadar, pogodnu klimu i prirodne ljepote, te ono najbitnije za većinu korisnika, a to su pristupačne cijene. Ukomponiravši sve navedene parametre dobivena je jasnija slika zašto je zdravstveni turizam važan za razvoj turizma Republike Hrvatske. Rad se sastoji od šest cjelina u kojima se ujedno daje zaključak cjelokupnog rada, kao i interpretacija podataka promatranih istraživanja
Customs and customs system of the Republic of Croatia
No full textTema ovog završnog rada je „Carina i carinski sustav Republike Hrvatske“. Rad se sastoji od sedam poglavlja. U prvom poglavlju, uvodu, ukratko se opisuje tematika koja će se obraditi u ovom radu. U drugom poglavlju definiraju se pojam i zadaci vanjske trgovine. U trećem poglavlju naglasak je stavljen na pojmu i funkciji suvremenih carina, podjeli i vrstama carina, pojmu i vrstama carinskih stopa, te mjerama bescarinske zaštite. U četvrtom poglavlju objašnjava se carinski sustav Republike Hrvatske, povijest carine, ustrojstvo Carinske uprave, njena vizija i ciljevi, te carinski propisi Republike Hrvatske. U petom poglavlju objašnjavaju se carinski postupci, uvoz i izvoz, te se navode neke odredbe najzanimljivije za građane koji prelaze državnu granicu. U pretposljednjem, šestom poglavlju, prikazan je postupak uvoza cipela iz Bosne i Hercegovine te izrađena potrebna uvozna dokumentacija. S ovim se poglavljem nastojao istaknuti onaj praktični element doživljaja carinskog postupka jedne pravne osobe. U zadnjem poglavlju, zaključku, donose se zaključci do kojih se došlo pisanjem ovog završnog rada
Volatile compounds of brandy "Anižeta"
No full textAnižeta je prirodno jako alkoholno piće koje spada u travarice, a proizvodi se aromatiziranjem rakije lozovače prirodnim ekstraktima zvjezdastog anisa (llicium verum), anisa (Pimpinella anisum), komorača (Foeniculum vulgare) ili drugog bilja koje sadržava jednake glavne aromatične sastojke. U brojnim zemljama mediteranskog područja rakije aromatizirane anisom imaju dugu tradiciju proizvodnje. U našoj zemlji Anižeta je tradicionalno jako alkoholno piće koje se najvećim dijelom proizvodi na otoku Korčuli. Tijekom proizvodnje rakije nastaju brojne hlapljive tvari čiji udjel i sastav određuje kvalitetu gotovog proizvoda. Cilj ovog završnog rada je utvrditi profil hlapljivih sastojaka rakije Anižete. Za izolaciju hlapljivih spojeva korištena je tehnika mikroekstrakcije vršnih para na krutoj fazi (HS-SPME). Analiza izoliranih hlapljivih spojeva provedena je primjenom plinske kromatografije udružene s spektrometrijom masa (GC-MS). Identificirano je ukupno 26 hlapljivih spojeva koji pripadaju sljedećim kemijskim skupinama: esteri, viši alkoholi, terpeni, fenilpropani i norizoprenoidni derivati. Brojčano su najzastupljeniji esteri, a fenilpropani cis-anetol (17,88 %) i trans-anetol (31,62 %) su prisutni u najvišem relativnom udjelu te doprinose slatkastoj, specifičnoj aromi Anižete. Dobiveni rezultati su uspoređeni sa literaturnim podacima sličnih alkoholnih pića u drugim zemljama
Circular fraud as a serious form of TAX fraud
No full textPrikupljanjem poreza svaka država financira javne usluge poput zdravstva, obrazovanja i sl. čime se direktno utječe na kvalitetu i razvoj života u zemlji. Razina poreznog opterećenja će ponekad dovoditi do mogućnosti poreznih prijevara kojima će se oštetiti državni proračun za značajna financijska sredstva. To će dovesti do nedostatka financijskih sredstava za financiranje potrebitih javnih usluga, te u konačnici negativno utjecati na život stanovnika. Kružne prijevare, kao oblik poreznih prijevara je iznimno teško prepoznati i dokazati. U njima sudjeluje nekoliko poduzeća, pri čemu neka i neće znati da sudjeluju. One su nastale u EU zbog brojnih poreznih nedostataka, koje su primjetne i u hrvatskom poreznom sustavu. Iako još uvijek ne postoji pravosudna presuda za kružnu prijevaru u Hrvatskoj, to ne znači kako one ne postoje, nego samo nisu otkrivene. Postoje određene optužnice za porezne prijevare, ali će vrijeme pokazati u kojem će se smjeru kretati njihovo rješavanje
Defination of workers rights within Member States of the European Union- comparisons and impact on the labor market
No full textU ovom radu ćemo se baviti tematikom radničkih prava prvotno unutar država članica Europske unije.
Prikazati će se osnovna prava radnika prvo kao čovjeka, osnovna ljudska prava kao fizičke osobe koja bi se trebala podrazumijevati i koja se ni u kojem slučaju ne smiju ignorirati pri stupanju u radni odnos s poslodavcem. Zatim, prava radnika određena zakonima i propisima kako države tako i Europske unije kao organizacije kojoj je ovdje svrha unapređenje i nadgledanje provođenje tih prava.
Objasniti će se sama definicija radnika, njegova prva, načini informiranja i zaštite tim pravima ali i posljedice u slučaju kršenja radničkih prava u radnom odnosu s bilo koje ugovorne strane i što se događa u tom slučaju.
Zatim ćemo na primjerima država članica prikazati stanja, očekivanja i načine na koje se može poboljšati ovo pitanje te ćemo usporedbom istih na temelju raznih podataka kao što su stanje države, razni utjecaji, financije, poticaji, ulazak u Europsku uniju i slično, prikazati u kojem su dijelu procesa te države i što se u budućnosti od njih može očekivati
Crypto curencies
No full textU daljnjem tekstu ćemo se upoznati s pojmom kriptovalute te saznati za što služi, kako je nastala te kakva je očekuje budućnost.
Kriptovalute definiramo kao virtualni ili digitalni novac koji nam služi u svrhu online trgovine. Kriptonovac ili kriptovalute nisu centralizirane, nisu izdane od strane niti jedne banke te zbog toga njihovom vrijednošću ne upravljaju iste.
Od same ideje za potrebom decentraliziranog suvremenog i svima pristupačnog novca pa sve do danas prošlo je 35 godina. Kroz tih 35 godina možemo govoriti o sporoj popularizaciji nove vrste novca koja se zadnjih par godina popularizirala kako u svijetu tako i kod nas do te mjere da se danas u Splitu i Zagrebu mogu naći fizičke mjenjačnice kriptonovca.
Kriptovalute imaju snažan utjecaj na tržište, kako rad burzi gdje se kupuju i prodaju sve do proizvođača kompjuterskih djelova koji su potrebni za rudarenje istih. Mogli bi reći da kriptovalute u današnje vrijeme igraju jednu od većih uloga na svijetskom tržištu