Polytechnic "Marko Marulic” in Knin
Not a member yet
883 research outputs found
Sort by
Strategic planing as a factor of successful busines performance
No full textU ovom završnom radu je opisan pojam projekta i projektnog menadžmenta.. Kako je Hrvatska članica EU, stavila sam naglasak na povlačenje novca iz EU fondova. Također, objašnjen je pojam samog planiranja i ciljeva projekta. Navela sam koje su to metode i tehnike planiranja u projektnom menadžmentu što je i glavna tema ovog rada. Resursi nas mogu ograničavati u raznim životnim situacijama, pa tako i u projektima. Isto tako naš budžet je ograničen pa sam objasnila kako to sve funkcionira.This final work describes the term project and project management. How Croatia is a member of the EU, I put the emphasis on withdrawing money from the EU funds. The term of planing projects and the goals of project is also described. I mentioned what those methods are and the techniques of planing in project management, which is the main theme of this work. Resources can limit us in various situations in life and so too in projects. Also our budget is limited and I explained how that functions
Foreign trade theory according to Adam Smith
No full textU radu se prikazuje izniman doprinos „oca makroekonomije“ Adama Smitha razvoju ekonomije s
posebnim naglaskom na slobodnu trgovinu i vanjsko-trgovinsku razmjenu. Predstavljen je njegov
čuveni koncept „nevidljive ruke“ tržišta kao i teorija apsolutnih prednosti u kojoj se obrazlaže
zašto je Smith proces liberalizacije trgovine smatrao ključnim i vrlo benevolentnim za sve
uključene dionike. Teorija apsolutnih prednosti zasniva se na jednostavnoj logici da svaka zemlja
treba proizvoditi dobra koja može proizvesti s najmanje troškova te specijalizacijom može postići
konkurentnost u međunarodnom okruženju. Jednako tako, teorija pokazuje da zemlje trebaju biti
otvorene ka uvozu dobara i usluga koje ne mogu proizvesti dovoljno učinkovito. Prikazuju se i
ograničenja modela jer Smith nije uzeo u obzir protekcionističke mjere i zasnivao je teoriju
isključivo na bilateralnim, a ne i na multilateralnim odnosima. Neovisno o nedostacima teorije,
uloga Adama Smitha u razvoju suvremenog neoliberalnog ekonomskog modela je iznimno
značajna
Application of donkey milk for cosmetic purposes
No full textMagarci se od davnina koriste kao radne životinje, dok se danas najčešće uzgajaju za proizvodnju magarećeg mlijeka, naročito na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kao važna sirovina u kozmetici i medicini te kao zamjena za humano mlijeko u prehrani novorođenčadi. Mlijeko magarica kao kvalitetna nutritivna namirnica koristi se za jačanje imunološkog sustava i liječenja nekih oboljenja, napose respiratornog sustava i kožnih oboljenja. Kozmetički proizvodi koji sadrže magareće mlijeko, kao što su kreme, sapuni, šamponi itd. njeguju i štite zdravu kožu te liječe problematičnu. Najčešća prodaja je na samom obiteljskom gospodarstvu zahvaljujući današnjoj internetskoj prodaji, sajmovima, dok su neki od tih proizvoda i u samim trgovačkim lancima. U budućnosti je svakako potrebna daljnja promidžba istoga, kao i sama edukacija budućih farmera.Donkeys have long been used as working animals, while today they are most often bred for the production of donkey milk, especially on family farms as an important raw material in cosmetics and medicine and as a substitute for human milk in the diet of newborns. Donkey's milk as a quality nutritional food is used to strengthen the immune system and treat some diseases, especially the respiratory system and skin diseases. Cosmetic products that contain donkey's milk, such as creams, soaps, shampoos, etc. nourish and protect healthy skin and treat problematic skin. The most common sales are on the family farm itself, thanks to today's online sales, fairs, while some of these products are in the retail chains themselves. In the future, further promotion of the same is definitely needed, as well as the education of future farmers
Information security as a bussines support in times of pandemic
No full textIza nas je neobična godina, pandemija COVID-19 stavila je pred svijet dosad neviđene izazove u pogledu informacijske sigurnosti, te je ovaj virus postao jedan od najvećih izazova suvremene civilizacije. Njegova pojava i naša nemoć da spriječimo njegovo širenje utječe u velikoj mjeri na cjelokupni naš život. „Lockdown“ odnosno izolacija kao mjera zatvorila je brojne ustanove, smanjila mogućnost putovanja, udaljila nas od radnog mjesta, smanjila ekonomsku razmjenu i uvela nas u neki novi život obilježen mjerama i preporukama koje moramo poduzimati na osobnoj i organiziranoj razini s ciljem smanjivanja širenja zaraze.
Organizacije trebaju aktivirati svoje planove za kontinuitet poslovanja, a to je svakako dobar test za upravljanje kontinuitetom poslovanja i koliko je svaka organizacija spremna u kratkom vremenom odgovoriti na ovako veliki izazov.
Sve su veći regulatorni i ugovorni zahtjevi za područje informacijske sigurnosti. Posljedice nepridržavanja sve su teže. O tome govore kazne i skupi oporavak od samog incidenta. Potvrda navedenog jest i prva nepravomoćno izrečena GDPR kazna u Hrvatskoj. Jednostavno, svi su prepoznali da je informacija jedan od najvrjednijih resursa ovog doba u kojem živimo i da je treba adekvatno zaštiti.
COVID – 19 je za samo par mjeseci izazvao svjetsku krizu bez presedana. Države su žurno nametale opsežne karantenske mjere, ograničenja putovanja, ograničenja rada pojedinih djelatnosti, ograničenja u javnom životu, uvođenje graničnih kontrola i sl. Sada je glavni fokus država borba s krizom iz zdravstvene i sigurnosne perspektive. Ulažu se veliki napori da se osigura zdravlje i sigurnost zaposlenika i građana.
Broj cyber napada protiv organizacija i pojedinaca je značajan i očekuje se porast. Kriminalci koriste krizu izazvanu virusom COVID – 19 za izvođenje napada socijalnog inženjeringa za distribuciju različitih paketa zlonamjernog softvera. Cyber kriminalci će vjerojatno pokušati iskoristiti to što sve veći broj poslodavaca pokreće telekomunikacijske radnje i omogućava vezu sa sustavima svojih organizacija.
Prevaranti su vrlo brzo prilagodili poznate sustave prijevara kako bi iskoristili strah tijekom cijele korona krize. To uključuje razne vrste prilagođenih verzija shema telefonskih prijevara, prevare vezane uz dekontaminaciju, prevare s isporukom. Također su prilagodili i investicijske prevare da bi izazvali špekulacije ulaganja u dionice povezane s COVID – 19 uz obećanje znatne dobiti. Čak i kad se okonča trenutna kriza kriminalci će vjerojatno brzo prilagoditi sheme prevara kako bi iskoristili post – pandemijsku situaciju.An unusual year is behind us, the COVID-19 pandemic has presented the world with unprecedented challenges in terms of information security, and this virus has become one of the greatest challenges of modern civilization. Its appearance and our inability to prevent its spread greatly affects our entire life. "Lockdown" as a measure has closed many institutions, reduced the possibility of travel, removed us from the workplace, reduced economic exchange and introduced us to a new life marked by measures and recommendations that we must take on a personal and organized level to reduce the spread of infection.
Organizations need to activate their business continuity plans, and that is certainly a good test for business continuity management and how much each organization is ready to respond to such a big challenge in a short time.
Regulatory and contractual requirements for the field of information security are growing. The consequences of non-compliance are becoming more severe. This is evidenced by the penalties and costly recovery from the incident itself. Confirmation of the above is the first non-judicially imposed GDPR penalty in Croatia. Simply put, everyone has recognized that information is one of the most valuable resources of this age in which we live and needs to be adequately protected.
COVID - 19 caused an unprecedented world crisis in just a few months. States have hastily imposed extensive quarantine measures, travel restrictions, restrictions on the operation of certain activities, restrictions in public life, the introduction of border controls, etc. Now the main focus of states is to combat the crisis from a health and security perspective. Great efforts are being made to ensure the health and safety of employees and citizens.
The number of cyber attacks against organizations and individuals is significant and is expected to increase. Criminals are using the COVID-19 crisis to carry out social engineering attacks to distribute various malware packages. Cyber criminals are likely to try to take advantage of the fact that an increasing number of employers are running telecommunications operations and enabling a connection to their organizations ’systems.
Fraudsters very quickly adapted known fraud systems to exploit fear throughout the corona crisis. This includes various types of customized versions of telephone fraud schemes, decontamination-related fraud, delivery fraud. They also adjusted investment fraud to provoke stock investment speculation related to COVID - 19 with the promise of substantial profits. Even when the current crisis is over, criminals are likely to quickly adjust fraud schemes to take advantage of the post - pandemic situatio
The role of the crisis communication team in the field of public safety - COVID-19 case study
No full textU posljednja dva desetljeća čovječanstvo se suočilo s više kriza koje su se dogodile u mnogim
oblicima, od prirodnih katastrofa, terorističkih napada, izbijanja virusa, masovnih pucnjava u školama, migracijama, cyber napadima te najnovijom krizom uzrokovanom pandemijom COVIDOM-19. Kada dođe do krize, one imaju negativan utjecaj na društvo, okoliš, političke strukture, gospodarstvo, nacionalnu sigurnost. Za suzbijanje kriza potrebno je ključno donošenje odluka te se u vrijeme krize građani uglavnom oslanjaju na čelnike, bilo to predsjednike, gradonačelnike, političare, izabrane čelnike za krizno komuniciranje, a sve radi očekivanja da će isti minimalizirati utjecaj nastale krize. Takvi događaji ukazuju na važnost kriznog komuniciranja. Kako bi komunikacija bila učinkovita u kriznom okruženju, protok informacije mora biti vrlo učinkovit. U radu će se pokušati identificirati najbolje prakse i teorije kriznog komuniciranja. U teoretskom dijelu rada pokušat će se ukratko objasniti pojam krize i kriznog komuniciranja, odrediti sastavnice kriznog komunikacijskog tima te objasniti sustav civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. Analiza komunikacije Hrvatskog nacionalnog stožera tijekom pandemije COVID-19 primarni je cilj rada, kako bi se uvidjelo jesu li se akteri koji su bili dio Stožera koristili principima kriznog komuniciranja. Studij slučaja prikazat će narativ stvarne uloge Hrvatskog nacionalnog stožera u praksi kriznog komuniciranja kroz iskustvo praktičara i reakciju javnosti
Analysis of economic succes in production of immortelle and lavander
No full textU radu se obrađuje analiza ekonomske uspješnosti proizvodnje smilja i lavande. Na osnovu
provedene analize provodi se usporedba isplativosti ulaganja u navedene biljke, što je temeljni
cilj istraživanja. Mjerila ekonomske uspješnosti poslovanja koja su korištena u radu su PVT,
cijena koštanja, pokazatelji ekonomičnosti, proizvodnosti i rentabilnosti. Zaključci analize
pokazuju da je proizvodnja smilja ekonomski uspješnija prema kriterijima pokrića varijabilnih
troškova, cijeni koštanja, ekonomičnosti i rentabilnosti. Produktivnost rada je na sličnoj razini.
Činjenica da je proizvodnja smilja ekonomski uspješnija proizlazi iz znatno bogatijeg prinosa
smilja po hektaru u odnosu na lavandu.The paper deals with the analysis of the economic success of the production of immortelle and
lavender. The main research objective is the comparison of the profitability of investments in
these plants. The benchmarks of economic performance are variable costs coverage, cost price,
indicators of cost-effectiveness, productivity and profitability. The conclusions of the analysis
show that the production of immortelle is economically more successful according to the
criteria of variable cost coverage, cost price, cost-effectiveness and profitability. Labour
productivity is at a similar level. The fact that the production of immortelle is more
economically successful stems from a richer yield per hectare compared to lavender
Key characteristics of organizational structures in financial institutions
No full textOdređuje se pojam i definicija organizacijske strukture, te se promatra različite vrste organizacijske strukture. Upoznaje se sa tradicionalnim organizacijskim strukturama u koje spadaju funkcijske i divizijske organizacijske strukture. Promatra se kakvu su povijesnu ulogu imale funkcijske i divizijske organizacijske strukture u razvoju organizacijskih struktura u poduzećima.
Nadalje upoznaje se sa adaptivnim organizacijskim strukturama u koje spadaju projektna i matrična organizacijska struktura koje su odgovor na nefleksibilnost tradicionalnih organizacijskih struktura.
Nakon toga upoznaje se sa modernim organizacijskim strukturama u koje spadaju timska organizacija, reinženjering poslovnog procesa, procesna organizacija, outsourcing i učeća organizacija. Moderne organizacijske strukture pokazuju do koje mjere su se organizacijske strukture razvile.
Promatra se na primjeru OTP banke organizacijska struktura te kako se u praksi primjenjuju isti teoretski koncepti
Enforcement as a means of forced collection of tax administration receivables
No full textPotraživanje je imovinsko pravni odnos u kojemu vjerovnik ili tražitelj stječe pravo, prema dužniku, da ostvari određenu korist po osnovi prodaje učinaka. Jednostavnije rečeno, riječ je o novcu koji netko duguje kompaniji, ali ga ona još nije primila. U slučaju kad dužnik odbija samovoljno platiti dug nastao npr. temeljem izdanog računa, postojala bi mogućnost naplate potraživanja prisilnim putem – ovrhom. Svaki građanin Republike Hrvatske je dužan u skladu sa svojim gospodarskim moćima sudjelovati u podmirenju javnih troškova i davanja koje nalaže temeljni akt Republike Hrvatske – Ustav. Tu s jedne strane imamo porezne obveznike koji uredno podmiruju svoje obveze koje im nameće država te su oni svjesni sankcija koje im prijete u slučaju neplaćanja pa nastoje podmiriti obveze u roku, dok pak s druge strane imamo porezne obveznike koji djelomično ili čak potpuno izbjegavaju podmiriti porezne obveze.A claim is a property legal relationship in which the creditor or the claimant acquires the right, according to the debtor, to realize a certain benefit on the basis of the sale of effects. Simply put, it is money that someone owes to a company, but it has not yet received it. In the event that the debtor refuses to arbitrarily pay the debt incurred, for example, on the basis of an issued invoice, there would be a possibility of collection of receivables by force - enforcement. Every citizen of the Republic of Croatia is obliged, in accordance with their economic powers, to participate in the settlement of public costs and benefits required by the basic act of the Republic of Croatia - the Constitution. On the one hand, we have taxpayers who duly settle their obligations imposed by the state and they are aware of the sanctions that threaten them in case of non-payment and try to settle their obligations on time, while on the other hand we have taxpayers who partially or even completely avoid paying taxes. obligation
Application of blockchain technology in business
No full textOd početka razvoja modernog platnog sustava postojala je potreba sudjelovanja tzv. „treće strane“ koja bi bila posrednik između transakcija i osiguravala da obje strane ispoštuju transakciju. Ta uloga posrednika pripala je bankama koje su za takvo posredovanje ubirale proviziju. Dugo vremena nitko nije moga niti zamisliti decentralizirani sustav u kojem ne postoji potreba za posrednikom. Sve dok 2008. godine osoba, ili skupina osoba, pod nazivom Satoshi Nakamoto u svome opsežnom radu nije detaljno opisala mogućnosti jednog takvog sustava pod nazivom Blockchain.Već sljedeće godine, Satoshi je implementirao svoj dizajn kao ključnu komponentu bitcoin kriptovalute, gdje služi kao javna knjiga za sve transakcije na mreži. Bitcoin se pokazao kao veliki uspjeh i uskoro je krenuo val novih kriptovaluta. Primjena blockchaina nije ostala samo na kriptovalutama. Ubrzo se razvio novi blockchain nazvan Etherium. Etherium je donio mogućnosti pametnih ugovora – računalnog koda koji sam izvršava cijeli ili dio ugovora i pohranjen je na blockchainu. Pametni ugovori doveli su do široke primjene blockchaina u svim sferama poslovanja, od zaštite autorskih prava do primjene u javnim ustanovama.From the beginning of the development of the modern payment system, there was a need for the participation of the so-called “third party” that would mediate between transactions and ensure that both parties comply with the transaction. That role of intermediary belonged to the banks, which collected a commission for such mediation. For a long time no one could even imagine a decentralized system in which there is no need for a mediator. Until in 2008 a person, or group of people, named Satoshi Nakamoto in his extensive work described in detail the possibilities of such a system called Blockchain. The following year, Satoshi implemented its design as a key component of bitcoin cryptocurrency, where it serves as a public book for all online transactions. Bitcoin proved to be a great success and soon a wave of new cryptocurrencies started. The application of blockchain did not remain only on cryptocurrencies. A new blockchain called Etherium soon developed. Etherium brought the possibilities of smart contracts - computer code that executes all or part of the contract itself and is stored on the blockchain. Smart contracts have led to the widespread use of blockchain in all spheres of business, from copyright protection to application in public institution
State aid and assistance in the Republic of Croatia and EU
No full textDržavne potpore su opsežna tema koja se tiče ekonomskih i pravnih znanstvenih disciplina. S
jedne strane to je čimbenik koji utječe na tržišno natjecanje, te s druge strane o odlukama
državne vlasti koje uređuje pravo Europske unije. Sa ekonomske strane državne potpore
svoje korisnike stavljaju u bolji položaj, od drugih poduzetnika na tržištu koji u isto vrijeme
ne dobivaju državne potpore. U isto vrijeme uživatelji potpora dolaze u prednost.
Iz tog razloga, zbog činjenice da utječu na tržišno natjecanje i time remete jedno od temeljnih
načela EU, načelo slobode tržišta, pravo EU se ovom temom bavi kroz cijeli niz presuda.
U pravu Europske Unije državne potpore su načelno zabranjene. A postoje iznimke te zabrane
i to su automatske i diskrecijske iznimke.
Uzevši to u obzir razlikuju se dopuštene i nedopuštene državne potpore. Državnim
potporama, i iznimkama zabrane, bavi se članak 107. Ugovora o funkcioniranju Europske
Unije.
Europska komisija odlučuje o tome da li neka državna mjera predstavlja potporu ili ne, o
dopuštenosti i nedopuštenosti državnih potpora, povratima i slično.
U hrvatskom pravu državne potpore uređene su Zakonom o državnim potporama koji je
usklađen s pravnom stečevinom Europske unije.State aid is a broad topic concerning economic and legal scientific discipline. On the one
hand, it is a factor that affects competition, and on the other hand on the decisions of state
authorities governed by European Union law. On the economic side, state aid puts its
beneficiaries in a better position than other entrepreneurs in the market who do not receive
state aid at the same time. At the same time, grant beneficiaries come to the fore.
For this reason, due to the fact that they affect competition and thus distort one of the
fundamental principles of the EU, the principle of freedom of the market, EU law addresses
this issue through a number of judgments.
Under European Union law, State aid is prohibited in principle. And there are exceptions to
that ban, and those are automatic and discretionary exceptions.
Taking this into account, a distinction is made between permissible and impermissible state
aid. Article 107 of the Treaty on the Functioning of the European Union deals with state aid,
and exceptions to the ban.
The European Commission decides on whether a state measure constitutes aid or not, on the
admissibility and inadmissibility of state aid, recoveries and the like.
In Croatian law, state aid is regulated by the State Aid Act, which is harmonized with the
acquis communautair