National and University Library in Zagreb Repository
Not a member yet
90 research outputs found
Sort by
Normativna baza imena u kontekstu Opće Uredbe o zaštiti podataka
No full textCilj. Cilj je rada prikazati novosti iz područja zaštite osobnih podataka koje donosi Opća uredba o zaštiti podataka iz perspektive knjižničnog poslovanja. U radu se osobito provjerava usklađenost načela i prakse obrade osobnih podataka u Normativnoj bazi imena NSK s novom Uredbom.
Pristup/metodologija/dizajn. Daje se pregled i pojašnjenje temeljnih pojmova i koncepata iz područja zaštite osobnih podataka prema novoj Uredbi te analiza relevantnih članaka Uredbe koji se mogu primijeniti na prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka u Normativnoj bazi imena. Navode se primjeri postupanja s pseudonimima u knjižničnim bazama te moguće mjere i preporuke.
Rezultati. Analizirajući postupanje s osobnim podacima za potrebe Normativne baze imena, donosi se zaključak da posebnu pažnju treba posvetiti poštivanju načela obrade, a radi uspostave pravne osnove preporučuje se donošenje dodatnog nacionalnog zakona iz knjižničarstva. Potrebno je osvijestiti postojanje prava pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju te ograničenja njihovih prava s obzirom na svrhu prikupljanja podataka i ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u obavljanju zadaće od javnog interesa.
Ograničenja. Rad se prvenstveno odnosi na napore u usklađivanju rada Normativne baze imena u okviru širih napora u usklađivanju knjižničnog poslovanja sa zahtjevima novog europskog zakonodavstva iz područja zaštite podataka.
Praktična primjena. Razmatraju se praktični problemi usuglašavanja rada Normativne baze imena sa zahtjevima iz Opće uredbe o zaštiti podataka.
Originalnost/vrijednost. Analizom relevantnih članaka Uredbe rad donosi pregled postupanja s osobnim podacima u segmentu knjižničnog poslovanja koji se tiče rada na Normativnoj bazi imena. Značaj rada očituje se u doprinosu aktivnostima prilagodbe knjižničnog poslovanja standardima Uredbe te utjecaja na razvoj za knjižnice relevantnog okvira zakonodavstva u Republici Hrvatskoj
Bibliometric analysis of the journal "Sigurnost" from 2005 to 2015
No full textSAŽETAK: U radu je prema osnovnim bibliometrijskim pokazateljima analiziran časopis Sigurnost u razdoblju od 2005. do 2015. godine. Uzorak je obuhvaćao 250 kategoriziranih radova objavljenih u jedanaestogodišnjem razdoblju. Analiza radova pokazala je da su najzastupljeniji pregledni radovi (32,4 %), zatim stručni radovi zastupljeni s udjelom od 32 %, izvorni znanstveni radovi s udjelom od 25,2 %, prethodna priopćenja s udjelom od 9,2 %, izlaganja sa skupa s udjelom od 0,8 % dok je najmanje radova kategorizirano kao stručni prikaz (0,4 %). Jezik objavljenih radova uglavnom je hrvatski (90 %), što upućuje na regionalnu orijentaciju časopisa. Časopis Sigurnost zastupljen je u multidisciplinarnoj bibliografskoj i citatnoj bazi podataka Scopus od vol. 51, 2009. godine, multidiscioplinarnoj bazi podataka Academic Search Complete (ASC) iz korpusa EBSCO-vih baza podataka od 50. vol. 2008. godine. Također, u cijelosti je indeksiran u disciplinarnoj bazi podataka ProQuest Biological & Health Science Professional od 1992. Vidljivost časopisa Sigurnost omogućena je osiguravanjem pristupa cjelovitim tekstovima objavljenih radova dostupnih preko Portala znanstvenih časopisa Republike Hrvatske – Hrčak od vol. 47 (2005), br. 1. U Hrčak je uključen 1. ožujka 2006. godine.SUMMARY: The paper analyzes the articles published in the Journal Safety by using the basic bibliometric indicators. The sample consisted of 250 categorized articles published over a ten year period, from 2005 until 2015. The analysis has shown that the most common articles were review papers (32.4%), then professional papers (32%), original scientific papers (25.2%), preliminary notes (9.2%), conference papers (0.8%) and professional views (0.4%). Most articles were written in the Croatian language (90%) indicating a regional character of the Journal. Journal Safety is included in the multidisciplinary bibliographic and citation database Scopus from vol. 51, 2009, multidisciplinary database Academic Search Complete (ASC) from EBSCO Corps-led database of 50 vol. 2008. Also, it is fully indexed in the disciplinary database ProQuest Biological Science & Health Professional completely from 1992. Visibility Magazine Security is enabled by providing access to full texts of publications available through the Portal of Scientific Journals of Croatia - Hrčak from vol. 47 (2005), No. 1. was included in Hrčak on March 1, 2006
Za anketu vam treba približno 3 minute, a novu knjižnicu dobivate zauvijek!
No full textCilj. Ovim istraživanjem željelo se saznati u kojoj su mjeri Zagrepčani i Zagrepčanke otvoreni prema uslugama najmodernijih europskih i svjetskih narodnih knjižnica, a koje bi im nova gradska knjižnica mogla ponuditi.
Metodologija. Istraživanje se provelo metodom ankete, i to njezinom mrežnom inačicom, u razdoblju od 19. srpnja do 19. rujna 2017. godine na uzorku od 1311 ispitanika. Anketni upitnik bio je sastavljen od tri dijela. Prvi dio ankete sastojao se od 28 tvrdnji koje su tematski opisivale knjižnične usluge, fizički prostor i smještaj građe, dodatne usluge i dodatne pogodnosti. U drugom dijelu ankete ispitanicima je bilo omogućeno slobodno komentiranje, dok su se na kraju nalazila demografska pitanja o spolu i dobi ispitanika.
Rezultati. Rezultati su pokazali da je ispitanicima općenito jako važno u novoj knjižnici imati usluge poput npr. besplatnog bežičnog interneta, pristupa bazama podataka i/ili priključnih mjesta za korisničke uređaje. Žene su reagirale pozitivnije od muškaraca kada je u pitanju mogućnost pristupa bazama podataka, dostupnost prostora za grupni i individualni rad, raspoloživost većeg broj računala, uređaja za samozaduživanje i samorazduživanje itd. Statistički značajne razlike našle su se i među različitim dobnim skupinama ispitanika. Najčešće su se u mišljenju razlikovale skupine ispitanika u dobi od 16 do 24 godine naspram onih od 55 do 64 godine. Najmlađi ispitanici bili su suzdržaniji po pitanju predloženih usluga i pogodnosti, dok je spomenuta skupina starijih ispitanika iskazala veću otvorenost prema novinama. Činjenica da su mlađi ispitanici konzervativniji u pogledu onoga što im knjižnica može ponuditi u odnosu na njihove 40 godina starije sugrađane svojevrsno je iznenađenje.
Originalnost/vrijednost. U kampanji za novu zgradu Gradske knjižnice u Zagrebu posljednjih godina izmijenilo se mnogo aktera, održani su okrugli stolovi, izložbe, ispunjeni brojni obrasci i prijave, no nedostajala je najvažnija karika – građani Zagreba. Ovim istraživanjem Knjižnice grada Zagreba pozvale su građane da iskažu svoje mišljenje o tome što bi im Gradska knjižnica trebala predstavljati i nuditi
Uloga mrežnih stranica u poslovanju i promidžbi Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj
No full textCilj. U radu su prikazane karakteristike i funkcionalnosti mrežnih stranica Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj (CSSU) te statistički pokazatelji vezani uz pristupanje stranicama od 2015. do 2017. godine. Cilj rada bio je staviti mrežne stranice CSSU-a u kontekst promidžbenog djelovanja u knjižnicama te na temelju tih podataka donijeti zaključke o uspješnosti primjene takvog modela promidžbe u ostvarivanju uloge i ciljeva CSSU-a, koji se ogledaju u razvoju organiziranoga stalnog stručnog usavršavanja u Republici Hrvatskoj za knjižničare iz svih vrsta knjižnica te informacijske stručnjake, kao i širu AKM-zajednicu. Namjera je također bila analizirati ulogu mrežnih stranica u svakodnevnom poslovanju CSSU-a te istaknuti argumente koji govore u prilog takvoj vrsti informiranja polaznika, odnosno odgovaranja na njihove potrebe.
Pristup. Autorica se u radu koristila web-aplikacijom Google analytics, na temelju koje su izraženi brojčani podaci vezani uz mrežne stranice CSSU-a. U radu su razmotreni i podaci iz izvješća o radu CSSU-a vezani uz broj polaznika te broj održanih tečajeva po godinama.
Rezultati. Utvrđena je korelacija između objava na mrežnim stranicama i posjećenosti programa CSSU-a, kao i njihova uvjetovanost financijskim okolnostima. Također je naznačena mogućnost promjene dizajna i funkcionalnosti mrežnih stranica, u skladu s potrebama korisnika. Statistički pokazatelji i rezultati iz ovog rada bit će primijenjeni prilikom daljnjeg unapređivanja usluge.
Vrijednost. Mrežne stranice prikazane su kao relevantan čimbenik uspješnosti CSSU-ova programa trajne izobrazbe knjižničara. Na primjeru CSSU-a nastojalo se istaknuti važnost mrežnih stranica u kontekstu poslovanja i promidžbe, ali i naznačiti mogućnosti koje mrežne stranice imaju u knjižnicama, odnosno kulturno-obrazovnim djelatnostima
Obveze knjižnica prema Općoj uredbi o zaštiti podataka : izazovi, pristupi i moguća rješenja
No full textCilj. U radu se raspravlja o obvezama knjižnice kao voditelja obrade osobnih podataka prema Općoj uredbi o zaštiti podataka navedenim izravno u Uredbi ili onim koje se neizravno mogu izvesti poznavanjem zakonskih propisa kojima knjižnice podliježu. Cilj je rada na primjerima dobre prakse dviju europskih knjižnica usklađenih s novim propisima ukazati na moguće pristupe pri ispunjavanju pojedinih segmenata Uredbe, a poglavito na pristupe obradi osobnih podataka knjižničnih korisnika.
Pristup/metodologija/dizajn. Autorica navodi pravni okvir zaštite osobnih podataka u EU, pojašnjavajući načela obrade, obveze i metode dokazivanja ispunjenja tih obveza za knjižnice na temelju analize teksta Uredbe te na primjerima obrade osobnih podataka korisnika dostupnih na mrežnim stranicama dviju europskih knjižnica i njihovim različitim pristupima ispunjavanju obveza iz Uredbe. Pri analizi prakse dviju odabranih knjižnica komparativnom metodom i metodom analize teksta ukazuje se na moguća rješenja vezana uz interpretaciju Uredbe.
Rezultati. Uredba traži multidisciplinarni pristup osiguranju sukladnosti, što će uključivati upravu knjižnice, informatički odjel, pravnike i knjižničare, pa se može zaključiti da će najučinkovitiji pristup biti projektni pristup na razini ustanove. Takav pristup može uključivati prilagodbu putem donošenja internih politika postupanja s osobnim podacima i obrazovanja djelatnika, a davatelji usluge automatiziranog knjižničnog sustava imat će važnu ulogu u realizaciji anonimizacije i pseudonimizacije osobnih podataka.
Ograničenja. Analiza primjera ograničena je na jedan dio obveza knjižnica prema Uredbi. Primjeri prikazuju moguće pristupe ispunjavanju obveze o transparentnosti obrade osobnih podataka u knjižnici i pristupe prikupljanju osobnih podataka knjižničnih korisnika pri učlanjivanju u knjižnicu.
Praktična primjena. Rad donosi pregled obveza za knjižnice prema Uredbi analizom relevantnih članaka Uredbe i upućuje na smjernice iz područja zaštite osobnih podataka koje dodatno pojašnjavaju postupak prilagodbe knjižničnog poslovanja.
Originalnost/vrijednost. Budući da ne postoje smjernice za zaštitu osobnih podataka u knjižnicama na razini EU, značaj rada očituje se u osnaživanju aktivnosti prilagodbe knjižničnog poslovanja standardima Uredbe
Serijska građa u Hrvatskom arhivu weba s posebnim osvrtom na znanstvene i stručne časopise
No full textElektroničko nakladništvo časopisa u Hrvatskoj počinje se javljati i razvijati sredinom '90-ih godina prošlog stoljeća. Časopisi su s pojavom weba kao medija bili najzastupljeniji od svih vrsta knjižnične građe u svojim online inačicama. Online inačice su većinom egzistirale uz tiskanu verziju časopisa, no s vremenom se broj naslova koji postoji samo u elektroničkoj inačici počeo povećavati. Pojavnost online časopisa varirala je od ponuđenog sadržaja samo posljednjeg tiskanog broja, preko odabira samo određenog broja članaka u cjelovitom tekstu do ponude cjelovitih tekstova starih godišta. Najčešće su se te online inačice nalazile na stanicama web-sjedišta nakladnika, no s vremenom su uočene prednosti objavljivanja sadržaja publikacija na drugim platformama zbog ekonomičnosti, ali i prisutnosti te dostupnosti krajnjim korisnicima. Uspostavom novih modela u elektroničkom nakladništvu koji pružaju platformu za okupljanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih časopisa, primjećuje se tendencija smanjenja broja nakladnika koji sadržaj svojih časopisa objavljuju na vlastitim web-stranicama. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izgradila je Hrvatski arhiv weba (HAW), sustav za prikupljanje i pohranu obveznog primjerka online građe, među kojima i izvorno elektroničke časopise, koji omogućuje uvid u razvoj tog aspekta e-nakladništva dajući širu sliku o njihovoj povijesti, trendovima razvoja tehnologije izrade, ali i samog konteksta njihove pojavnosti. U radu će se prikazati analiza broja, dostupnosti, bibliografske obrade i međusobnih veza hrvatske online serijske građe pohranjene u Hrvatskom arhivu weba kako bi se dobio uvid u postojeće stanje i trendove u e-nakladništvu ove vrste knjižnične građe
The interoperability of e-thesis records in DABAR
No full textCilj. Cilj je ovog rada upoznavanje knjižničarske zajednice sa sustavom za obradu, pohranu i objavu ocjenskih radova u digitalnom obliku. Posebno je naglašen radni proces za pohranjivanje radova u repozitorije u Dabru koji je baziran na automatiziranom preuzimanju velikog broja podataka iz različitih sustava kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri olakšao i ubrzao unos, osigurala točnost te smanjila redundantnost podataka. Za opis radova koristi se osnovni set elemenata Dublin Core te detaljnija, hijerarhijski organizirana metapodatkovna shema MODS koja se sastoji od elemenata, podelemenata i atributa koji ih dodatno opisuju. Kako bi se zapisi ocjenskih radova uspješno razmjenjivali s drugim sustavima, svaki zapis dostupan je putem OAI-PMH-sučelja pojedinog repozitorija u Dabru.
Pristup/metodologija/dizajn. Rad je informativnog karaktera i objašnjava načine rada u sustavu Dabar, ali i zakonski okvir ustanova koje su obveznici dostave i pohrane radova.
Rezultati. U radu su navedeni statistički podaci o količini pohranjenih i dostupnih ocjenskih radova kroz Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova (ZIR), odnosno Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova (DR), te statistički podaci posjećenosti navedenih repozitorija. Naveden je popis sustava iz kojih repozitoriji u sustavu Dabar preuzimaju metapodatke i radove, kao i popis sustava putem kojih su zapisi repozitorija dostupni.
Praktična primjena. Rad je namijenjen svim knjižničarima i IT-stručnjacima koji su uključeni u rad s repozitorijima i imaju obavezu dostave i pohrane ocjenskih radova.
Originalnost/vrijednost. Uz osnovne procese s kojima su knjižnice do sada bile upoznate, radom se željelo upoznati s naprednim mogućnostima razmjene koje sustav pruža, ali i dati informacije o vanjskim sustavima u kojima se mogu pronaći hrvatski ocjenski radovi u digitalnom obliku.Purpose. The aim of the paper is to acquaint the library community with a sys-tem for processing, storing and publishing e-theses and e-dissertations. The workflow for storing digital objects in repositories in the DABAR system is based on automated data exchange from different systems to facilitate and accelerate the process of entering data, to ensure accuracy and reduce data redundancy. Digital objects in DABAR are de-scribed with the Dublin Core metadata elements and the more detailed metadata scheme MODS, which includes elements, sub-elements, and attributes for additional details. In order to facilitate the e-theses records exchange with other systems, each DABAR record is available through the OAI-PMH interface.
Approach/methodology/design. The paper explains the work processes and meth-ods in DABAR as well as the legal framework which obliges institutions to store e-the-ses and e-dissertations.
Findings. The paper presents statistical data on the number of stored and available e-theses and e-dissertations in Croatian Digital Theses Repository (ZIR) and Croatian Digital Dissertations Repository (DR) as well as statistical data on the usage of these repositories. The paper also lists other systems with which repositories in the DABAR sys-tem can exchange metadata and documents, and the list of protocols for record retrieval.
Practical implications. The paper is useful for librarians and IT specialists involved in storing objects in digital repositories and are required to submit and store e-theses.
Originality/value. Along with the procedures already in use in libraries, the paper presents the advanced possibilities of metadata exchange in DABAR. It also provides the information on the external systems in which the Croatian e-theses and e-dissertations can be foun
Opis knjižnične građe prema Pravilniku za opis i pristup u knjižnicama, arhivima i muzejima
No full textU dijelu radionice za opis knjižnične građe cilj je bio predstaviti i približiti Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (u daljnjem tekstu Pravilnik) kao novi alat za rad. Knjižnična se zajednica desetljećima služi vrlo čvrstim uporištima za izradu bibliografskog opisa: Pravilnikom i priručnikom za izradbu abecednih kataloga,1 namijenjenim omeđenim jedinicama građe u abecednom katalogu na listićima i izradi odrednica prilagođenih toj građi, te ISBD-ovima za opis ostalih vrsta građe. Pravilnik je namijenjen za opis svih vrsta građe u trima baštinskim zajednicama i izradu pristupnica u okruženju semantičkog weba, pa kao takav iziskuje novi pristup knjižnične zajednice koji uključuje prihvaćanje promjena, prilagodbu i učenje
Kovačević, Jasna. Narodna knjižnica: središte kulturnog i društvenog života. Zagreb: Ljevak, 2017. ISBN 9789533551357
No full text"Znanstvene" informacije u predatorskim časopisima : prijetnja napretku znanosti
No full textRazvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija utječe (i) na objavljivanje znanstvenih informacija. Model otvorenoga pristupa znanstvenim informacijama općeprihvaćen je u globalnoj znanstvenoj zajednici jer su dokazane njegove brojne prednosti, poput veće vidljivosti i utjecaja. Kako bi se pokrili troškovi objavljivanja, razvijaju se i alternativni načini financiranja objavljivanja znanstvenih informacija, primjerice naplata troškova autorima. Međutim, javljaju se izdavači i časopisi koji upravo model otvorenoga pristupa i naplatu autorima iskorištavaju za vlastitu zaradu, ne kontrolirajući kvalitetu informacija koje objavljuju. Izdavači i časopisi koji objavljuju znanstvene radove koji nisu prošli postupak recenzije nazivaju se predatorskim časopisima (engl. predatory publishers) ili časopisima upitne kvalitete te im je jedini cilj zarada. Predatorski izdavači obećavaju brzu recenziju i objavljivanje znanstvenog rada, na svojim web stranicama često imaju navedena lažna uredništva, često šalju individualizirane elektroničke poruke kojima autore pozivaju na objavljivanje radova ili im nude da budu urednici njihovih časopisa. Informacije objavljene u takvim časopisima nisu provjerene kvalitete – postoji mogućnost da su one pogrešne pa se na njima ne smiju temeljiti daljnja istraživanja kako se ne bi ugrozio napredak znanosti. Broj predatorskih časopisa dramatično raste tijekom posljednjih desetak godina. Za prepoznavanje takvih časopisa nužan je visok stupanj informacijske pismenosti, a važnu ulogu u edukaciji trebale bi imati knjižnice pri znanstvenim i visokoškolskim ustanovama. U radu će se prikazati pregled dosadašnjih istraživanja te će se dati pregled primjera predatorskih časopisa