National and University Library in Zagreb Repository
Not a member yet
90 research outputs found
Sort by
Od MARC-a prema QRCC-u
No full textPredstavljena je zamisao uvođenja QR koda kao dodatnog oblika pristupa knjižničnom katalogu odnosno bibliografskim zapisima, namijenjenog korisnicima koji posjeduju pametne telefone, kao i pristup internetu te aplikaciju za čitanje QR kodova koju je moguće besplatno preuzeti sa različitih mrežnih stranica. To bi mogao biti početak prijelaza iz katalogizacije u MARC formatu u tzv. QRCC - katalogizaciju pomoću QR koda. U tu svrhu bi katalogizatore trebalo opremiti pametnim telefonima odnosno laptopima sa preuzetom internetskom aplikacijom za generiranje QR koda te ih educirati za rad u novom okruženju kao i povezivanje sa MARC formatom. Tako bi korisnici mogli lako i praktički trenutno doći do traženih bibliografskih (meta)podataka, pa čak i cjelovitih tekstova u otvorenom pristupu. Ideju bi trebalo još dodatno elaborirati i valorizirati u smislu izvedivosti od strane sistemskih knjižničara i stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT)
Odabir usvojenih oblika imena osoba : međunarodna kataložna načela, knjižnični referentni model i izvori podataka
No full textCilj je rada prikazati prijedloge novih odredbi u Pravilniku za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima koje se odnose na odabir usvojenog oblika imena osoba u okruženju semantičkog weba, temeljene na međunarodnim kataložnim načelima i knjižničnom referentnom modelu, koji uključuju interoperabilnost sa sustavima izvan knjižnične zajednice.
Na osnovi usporedbe Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih kataloga te Izjave o međunarodnim kataložnim načelima, Knjižničnog referentnog modela i prakse svjetskih knjižnica prikazane u VIAF-u analizira se koje je odredbe potrebno mijenjati i osuvremenjivati u skladu s, prije svega, načelima primjerenosti korisniku, interoperabilnosti i predstavljanja.
U radu se iznose prijedlozi novih odredbi za odabir usvojenog oblika imena osobe s obzirom na izvore podataka, odabir oblika imena (imena u različitim oblicima, višestruki bibliografski identiteti), načine bilježenja i dodatna obilježja. Predlaže se uporaba hrvatskih imena stranih osoba i način bilježenja transkribiranih i transliteriranih imena
The role of libraries in evaluating scientific productivity: the example of the National and University Library in Zagreb
No full textCilj. Znanstvena produktivnost najčešće se mjeri kvantitativnim pokazateljima koji, između ostalog, uključuju bibliometrijske parametre vrednovanja znanstvenika i znanstvenih ustanova te stručnih i znanstvenih časopisa. Rad donosi pregled pravne osnove kvantitativnog vrednovanja znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj, uz isticanje uloge knjižnica u navedenom procesu. Ujedno je prikazan razvoj kvantitativnog vrednovanja znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj na primjeru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja pruža bibliometrijske usluge hrvatskoj akademskoj zajednici na nacionalnoj razini.
Pristup/metodologija. Istraživanje se zasniva na pregledu važećih i predloženih zakona i propisa iz područja knjižničarstva, visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, a koji se odnose na vrednovanje znanstvene produktivnosti. Detaljnije se analiziraju pravilnici o izboru u znanstvena zvanja kao pravni temelj vrednovanja znanstvenika i njihove produktivnosti u Hrvatskoj. U drugom dijelu rada prikazana je analiza korištenja bibliometrijske usluge koju pruža Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Rezultati. Analiza zakona i propisa iz područja knjižničarstva, visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj pokazala je nedovoljno definiranu ulogu knjižnica u sustavu visokog obrazovanja i znanosti u procesima vrednovanja znanstvene produktivnosti. Najčešće se uloga knjižnica u procesima vrednovanja definira na razini ustanove u čijem je sastavu, dok se na nacionalnoj razini spominje tek novim pravilnikom o izboru u znanstvena zvanja iz 2017. godine.
Originalnost/vrijednost. Ovaj rad može poslužiti kao podloga daljnjim istraživanjima i razvoju bibliometrijskih usluga i kvantitativnog vrednovanja znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj te jačanju uloge knjižnica u navedenim procesima.Purpose. Scientific productivity is most often measured by quantitative indicators that commonly include bibliometric parameters for evaluation of scientists and scientific institutions, as well as scientific journals. This paper presents an overview of the legal basis for the quantitative evaluation of scientific productivity in Croatia, with an emphasis on the role of libraries in the mentioned process. Furthermore, the development of quantitative evaluation of scientific productivity in Croatia has been presented, on the example of the National and University Library in Zagreb, which provides bibliometric services to the Croatian academic community at the national level.
Approach/methodology. The research is based on an overview of the current and proposed laws and regulations in the fields of librarianship and higher education and science in Croatia, related to the evaluation of scientific productivity. In addition, a more detailed analysis of the Ordinance on Academic Promotion and Advances Requirements, as the legal foundation for evaluating scientists and their productivity in Croatia, is made. The analysis of the use of bibliometric services provided by the National and University Library in Zagreb is presented in the second part of the paper.
Findings. The analysis of laws and regulations in the areas of librarianship and higher education and science in Croatia has shown that the role of academic and research libraries in the process of evaluating scientific productivity is insufficiently defined. The role of libraries in the evaluation process is most commonly defined at the level of the parent institutions, while at the national level it is mentioned only by the new Ordinance on Academic Promotion and Advances Requirements from 2017.
Originality/value. This paper can serve as a basis for further research and development of bibliometric services and quantitative evaluation of scientific productivity in Croatia and strengthening the role of libraries in these processes
Uloga mikrofilma u zaštiti novina : iskustva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
No full textU radu je razmotrena zaštita novina preformatiranjem, osobito uloga mikrofilma u digitalnom okruženju. Iako digitalizacija za knjižnične korisnike znači brži i lakši pristup informacijama, namjera autora bila je istaknuti razloge koji govore u prilog uporabi mikrofilma u procesu zaštite i osiguravanja dostupnosti. Stare novine imaju iznimnu vrijednost kao dio kulturne baštine te služe kao izvor različitih informacija, no treba imati na umu i njihovu podložnost brzom propadanju. Specifične su i po drugim karakteristi- kama kao što su format, raznovrsnost tema, velik broj autora te duga razdoblja izlaženja. U tom kontekstu naglašena je pogodnost mikrofilma kao medija za dugotrajnu pohranu organiziranog intelektualnog sadržaja novina, odnosno mogućnost korištenja mikrofilma kao posrednika u digitalizaciji, s obzirom na potpunu tehničku kompatibilnost tih metoda preformatiranja. Takva svojstva mikrofilma uzeta su u obzir i u pojedinim stranim projektima digitalizacije novina koji su u ovom radu spomenuti. Rad također pruža osvrt na dosadašnja iskustva Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u zaštiti novina. U povijesnom pregledu radnog procesa mikrofilmiranja vidljiva je uloga mikrofilma kao medija trajne pohrane, ali i njegova funkcionalnost pri posredovanju između izvornika i digitalne inačice
Croatian ETD repositories : ready for openness
No full textSince the beginning of their development, institutional repositories have had an important role in the promotion of the open access to scientific works and to the productivity of institutions and scientists. In Croatia, systematic development of repositories begins with the development of the national e-infrastructure, and with the development of the DABAR (Digital Academic Archives and Repositories). Since 2014, as a part of the DABAR, a collaborative ETD system (Electronic Theses and Dissertations) of the Republic of Croatia has been developed. In June 2017, 113 institutional repositories (including 8 university and 2 national repositories) were established in the DABAR. Currently, it is possible to submit students’ theses (undergraduate, professional, and masters’ theses), dissertations, art theses, images (photographs), preprint papers and reviewed articles. More than 37,500 digital objects have been stored, most of which are students’ B.A. and M.A. theses and dissertations. This poster presentation will focus on visibility and availability of the theses stored in DABAR repositories (open, closed, restricted and embargo access). The obtained results will then be compared with the previously conducted research about readiness of Croatian public and private higher education institutions for storage and publication of theses within the DABAR. The research, conducted in 2016, included the analysis of the online available documentation of higher education institutions on academic and scientific integrity (ethical and antiplagiarism statements), as well as statements of consent for public release of theses. The results of the mentioned researches aim to determine, at the level of higher education institutions, whether the Croatian academic community supports open access to its theses, whether institutions respect authors’ rights, and how they are harmonized when it comes to the legal obligation of public release
Green Literacy as part of a Strategy for the Development of Information Service
No full textZelena pismenost predstavlja sposobnost razumijevanja utjecaja čovjekovih odluka i radnji na okoliš kroz širenje svijesti o održivom razvoju i poticanju kritičkog mišljenja. Zadatak joj je mijenjati ponašanje pojedinca, ali i čitavih institucija. Premda je zelena pismenost definirana još ranih 1990-ih, u isto vrijeme kada nastaje i pokret zelene knjižnice, danas je njezin značaj veći nego ikad. Knjižnice kao dinamične institucije koje prate trendove razvoja te pružaju širok spektar informacija i usluga od početka su prepoznavale važnost ekologije i održivog razvoja. Stoga su logično polazište opismenjavanja svojih korisnika.
Rad ima za cilj predstaviti zelenu pismenost u kontekstu informacijske pismenosti i definirati njezinu ulogu u razvoju knjižnica, a napose informacijskih službi koje predstavljaju središnje mjesto obrazovanja i informiranja korisnika te promicatelja novih usluga i aktivnosti u svakoj knjižnici. Donosi se pregled važnijih ekoloških projekata povezanih s edukacijom korisnika u hrvatskim knjižnicama.Green literacy represents the ability to understand the impact of human decisions and actions on the environment by raising awareness of sustainable development and encouraging critical thinking. Its task is to change the behaviour of an individual or the entire institution. Although green literacy was first defined back in the early 1990s, at the same time when the green library movement was created, it is more important today than ever before. Libraries, as dynamic institutions that follow the new development trends and provide a broad range of information and services, have recognized the significance of ecology and sustainable development from the beginning. Therefore, they are a logical starting point for developing the literacy of their users.
This paper aims to introduce green literacy in the context of information literacy and to define its role in the development of libraries, especially within information services which represent the central place of education and informing for the users, and act as promoters of new services and activities in every library.
Finally, a brief overview of the most important environmental projects related to user education in Croatian libraries is give
Bibliometrijske značajke kategoriziranih radova na primjeru časopisa Medijska istraživanja (1995.-2015.)
No full textCilj. U radu se analizira znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije Medijska istraživanja tijekom dva desetljeća njegova izlaženja. Ovaj rad ima za cilj na osnovi određenih bibliometrijskih pokazatelja dobiti uvid u razvoj tog časopisa tijekom dvadesetjednogodišnjeg izlaženja te utjecaj časopisa na znanstvenu zajednicu.
Metodologija. Uzorak za istraživanje činili su svi brojevi časopisa od 1995. do 2015. godine s ukupno 276 kategoriziranih radova, na kojima je provedena bibliometrijska analiza. Analizirali su se podatci o dinamici izlaženja, autorstvo, jezik te prisutnost i indeksiranost časopisa u međunarodnom e-okruženju.
Rezultati. Dobiveni rezultati pokazuju da su najzastupljeniji izvorni znanstveni radovi (46 %). Autori koji su objavljivali u Medijskim istraživanjima uglavnom su iz Hrvatske (59,7 %) ili iz zemalja regije (Hrvatska i ostale države nastale raspadom bivše Jugoslavije), pa je tako na 60,3 % kategoriziranih radova s više autora barem jedan autor iz Hrvatske, a na 20,6 % kategoriziranih radova s više autora barem jedan autor iz regije. Ti podatci ukazuju na jaku nacionalnu, odnosno regionalnu orijentaciju časopisa, što se može pripisati jeziku objavljivanja, koji je većinom hrvatski (60,5 %). Citatna analiza časopisa provedena je na podatcima o citiranim objavljenim izvornim znanstvenim i preglednim radovima u Clarivate Analyticsovoj (do 2016. godine Thomson Reuters) citatnoj kolekciji Web of Science Core Collection (WoSCC) preko opcije Cited Reference Search koja omogućuje provjeru citiranosti i onih časopisa koji nisu zastupljeni u citatnim indeksima WoSCC te na podatcima o citiranosti indeksiranih radova u citatnoj bazi podataka Scopus. Istraživanje je usmjereno na broj i vrstu citata koje su dobili radovi objavljeni u časopisu Medijska istraživanja. Provedena je i analiza citiranih referenci u WoSCC-u te su utvrđeni podatci o količini citiranih jedinica i nazivu, tj. porijeklu časopisa koji su citirali radove iz časopisa Medijska istraživanja, a također su analizirani autori koji su citirali radove Medijskih istraživanja. Utvrđeno je da su 52 rada časopisa Medijska istraraživanja u srpnju 2016. dobila 89 citata, a izračunati h-indeks iznosio je 4. Citatna analiza zastupljenih radova u Scopusu (razdoblje od 2011. do 2015.) pokazuje da je od 71 indeksiranog rada citirano njih 16 s ukupnom citiranošću od 29 citata i h-indeksom 3, promatrano u srpnju 2016.
Vrijednost. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem mogli bi poslužiti kao smjernice za razvoj časopisa
Digitalne reprodukcije serijskih publikacija : identifikacija i katalogizacija
No full textObjavljivanje digitalnih reprodukcija serijskih publikacija na internetu dovelo je do preispitivanja postojećih modela i pravila izrade kataložnog opisa. Rad predstavlja i uspoređuje pristup identifikaciji i katalogizaciji online digitalnih reprodukcija serijskih publikacija u standardu ISSN i standardima ISBD i RDA. Uspoređuje se i nazivlje vezano uz digitalne reprodukcije u sva tri standarda. Kao uzorak na kojem se razmatra model opisa uzimaju se online digitalne reprodukcije serijskih publikacija
koje odavno ne izlaze. Takve se publikacije promatraju u različitim nakladničkim oblicima – kada su objavljene na jednoj ili više mrežnih stranica ili platformi, kada su ih objavile iste ili različite ustanove, u jednom ili više formata.
Prikazuju se prednosti i nedostaci različitih modela opisa i postavlja pitanje primjerene razine kataložnog opisa
Knjižnice i glazba : glazbena građa u kontekstu promjena formalne kataložne prakse
No full textTekst se bavi specifičnostima i vrstama glazbene građe koja se danas čuva u knjižnicama, kao i problematikom njena formalnog opisa. Promjene koje je donio razvoj informacijskog društva nesumnjivo su utjecale i na glazbu te na glazbenu građu u baštinskim ustanovama kao što su knjižnice. Različiti načini objave i distribucije glazbe te mnoštvo medija i formata glazbenih sadržaja donijeli su sa sobom brojne nedoumice o tome kako tu građu opisati. Glazbeni knjižničari susreću se danas s više smjernica, uputa, standarda i pravila koje treba konzultirati kako bi se identificirale i zabilježile specifičnosti glazbene građe, a korisnicima olakšalo pronalaženje traženoga. Iako u međunarodnoj knjižničarskoj zajednici već duže postoje standardi za opis glazbene građe, odnedavno su objavljeni i primjenjuju se konceptualni modeli i standardi koji paradigmatski mijenjaju pristup opisu knjižnične građe. To se ponajprije odnosi na konceptualni model FRBR te na novi pravilnik anglo-američke kataložne prakse pod nazivom RDA. Pred glazbenim knjižničarima izazov je kako različite standarde i modele uporabiti te odgovarajuće opisati glazbenu građu, ne samo u kontekstu ujednačenosti zapisa nego i na dobrobit zajednice korisnika
Katalogizacija novina: pogled kroz konceptualne modele
No full textNovine su jedan od prvotnih komunikacijskih alata društva te predstavljaju jedno
od najprihvaćenijih i najuobičajenijih medija za prijenos lokalnih, regionalnih, nacionalnih
i međunarodnih informacija među čitateljima. Još od samih početaka civiliziranog
društva, novine su se objavljivale kako bi što širi krug čitatelja bio upoznat
s najnovijim zbivanjima diljem svijeta. Danas se novine objavljuju na gotovo svim
jezicima i svim zemljama zbog čega se može reći da živimo u novinskoj kulturi.
Upravo zbog značaja koje novine imaju u svakodnevnom životu, važno ih je kao
dio knjižničnog fonda učiniti što dostupnijima krajnjim korisnicima. Stoga je predmet
interesa ovoga rada način katalogizacije novina u knjižnicama, s posebnim naglaskom
na postupanje s različitim novinskim izdanjima. Rad će donijeti pregled definicija i
odredbi IFLA-inih Međunarodnih smjernica za katalogizaciju novina i modula za
katalogizaciju novina Kooperativnog programa za katalogizaciju serijskih publikacija
(CONSER) Kongresne knjižnice, s obzirom da su navedene smjernice i propisi
usmjerene upravo na ovu vrstu serijskih jedinica građe. Odredbe koje upućuju na postupanje
s novinskim izdanjima bit će uspoređene s praksom u odabranim hrvatskim i
svjetskim nacionalnim knjižnicama. Na korpusu odabranih naslova dnevnih novina u
OPAC-ima knjižnica metodom analize usporedit će se postojeća praksa katalogizacije
148
VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 59, 1/2(2016)
različitih izdanja novina s preporučenim odredbama. Rad će također donijeti kratak
pregled razvoja funkcionalnih modela FRBR-a i načina na koji modeliraju serijske
publikacije te novosti i rješenja koja nudi formalna ontologija modela PRESSOO prilagođena
specifičnoj dinamičnoj prirodi neomeđene građe i što preciznijoj semantičkoj
točnosti njezinih bibliografskih podataka