National and University Library in Zagreb Repository
Not a member yet
90 research outputs found
Sort by
Radalj, Miro. Knjiga i nakladništvo u odnosima s javnošću. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2016
Competences, Position and Role of Data Protection Officers in Ensuring Library Data Protection Compliance
The General Data Protection Regulation that recently entered into force in the European Union
represents a significant milestone in development of efficient personal data protection in Europe. As a
substantial upgrade to current legal framework it now explicitly provides the rights and freedoms of
data subjects and responsibilities of data controllers and data processors. The Regulation is directly
applied in legal systems of Member States and contains provisions designed to ensure data controllers,
such as libraries, process personal data in line with the recognized principles of data protection.
Libraries acquire personal data of users, authors and other physical persons (data subjects) through
different means. Recognizing the need for specialized oversight and guidance on implementing
Regulation mechanisms to ensure safe and secure personal data processing, the new law extensively
regulate the position, role and competence of data protection officer whose main tasks include providing
compliance advice for data controllers, handling of user requests and contact with the competent
national data protection authority.
As most libraries fall under the category of public bodies or authorities, the law mandates designation
of such individual. Even when this is not the case and other Regulation conditions do not apply, it may
be prudent to designate a data protection officer out of concern for data subject rights and freedoms
and to coordinate efforts to achieve the highest level of compliance.
The purpose of this presentation is to point out difficulties in achieving compliance for libraries in the
public sector, identify the issues where having a data protection officer might be useful, help libraries
establish a DPO position and choose a person of adequate competence
Metrijski pokazatelji kao kriterij vrednovanja znanstvene djelatnosti – pregled svjetske prakse
Bibliometrija i scientometrija kao tradicionalne metrijske metode vrednovanja znanstvene produktivnosti i znanstvenoga rada već su desetljećima jedan od glavnih alata kvantitativnog vrednovanja produktivnosti kako pojedinih znanstvenika i časopisa u kojima objavljuju, tako i ustanova, zemalja i čitavih znanstvenih disciplina. Sve se češće govori o altmetrijskim metodama kao novom vidu vrednovanja produktivnosti, popraćenih razvojem interneta i društvenog umrežavanja. Također, kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda pokazala se kao najučinkovitija. Rad ima za cilj istražiti pružanje usluga metrijskih analiza u svijetu, s posebnim naglaskom na europsku praksu. Predstavljena je pravna osnova različitih zemalja, mjerodavnost pojedinih ustanova, uključenost knjižničara i informacijskih stručnjaka u izradu analiza, edukacija stručnjaka i korisnika te primjeri iz prakse
Inkluzivni etos pri organizaciji zavičajne građe u mrežnome okruženju (na primjeru nekoliko svjetskih informacijskih ustanova)
Cilj ovoga rada jest istražiti je li i koliko je inkluzivni etos ili inkluzivni sustav vrijednosti prisutan pri organizaciji zavičajne građe u mrežnome okruženju. Pristup izabran za ostvarivanje cilja u ovome radu jest kvalitativni istraživački pristup u kojemu se analiziraju mrežna mjesta sa zavičajnom građom s različitih aspekta inkluzivnosti. S obzirom na to da teorijska i istraživačka osnovica za određivanje inkluzivnosti jednoga informacijskog sustava poput mrežnih mjesta sa zavičajnom građom kao takva ne postoji, na ovome istraživačkom korpusu upotrijebljena je kvalitativna metodologija utemeljene teorije (engl. grounded theory) kako bi se kroz podatke generirane iz analize mrežnih mjesta, postupcima opisivanja i bilježenja, metodom stalne usporedbe i, u konačnici, postupkom kodiranja, izveli indikatori inkluzivnosti na temelju kojih je naposljetku moguće zaključivati o inkluzivnosti određenoga informacijskog sustava. Rezultati istraživanja, iako na malome korpusu, vrlo su indikativno pokazali da se na mrežnim mjestima sa zavičajnom građom može uočiti inkluzivan etos pri njihovoj organizaciji, bilo da je riječ o razini sadržaja ili tehničkih predispozicija sustava. Originalnost ovoga rada ogleda se u inovativnome pristupu istraživanju i proučavanju mrežnih mjesta sa zavičajnom građom, postavljanjem takvih mjesta u kontekst istraživanja inkluzivnoga etosa, testiranjem mogućnosti metodologije utemeljene teorije te izlučivanjem indikatora inkluzivnosti za mrežna mjesta na kojima se organizira zavičajna građa
Entitet agent i odnosi u Pravilniku za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima
Cilj je rada prikazati entitet agent i načine modeliranja odnosa tog entiteta kako su interpretirani u odredbama Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima. Na osnovu tumačenja IFLA-ina Knjižničnog referentnog
modela (IFLA Library Reference Model, IFLA LRM) kao konceptualnog okvira za Pravilnik, iznosi se struktura Pravilnika te elementi podataka i odredbe vezane uz entitet agent i odnose, koji su potrebni da bi se Pravilnik smatrao implementacijom IFLA LRM-a. Prikazuju se osnovni elementi i odredbe za opis vezani uz entitet agent i njegovu identifikaciju, vrste odnosa
među različitim oblicima imena istog agenta, među različitim identitetima istog agenta i među različitim agentima. Podrobnije se prikazuju odnosi između agenta i jedinice građe i vrste odgovornosti vezane uz djelo, izraz, pojavni oblik i primjerak
U daljnjoj potrazi : novopronađene skladbe Ivana Zajca starijeg
Tekst se bavi ostavštinom obitelji Zajc u kontekstu identifikacije skladbi koje je napisao Ivan Zajc stariji (1800-1854). Iako se velikom većinom radi o autorstvu Ivana Zajca mlađeg (1832-1914), u ostavštini u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u autografu su nađene skladbe čije se autorstvo može atribuirati Zajcu starijem. Prilog tekstu donosi rezultate »daljnje potrage«, odnosno nove spoznaje o skladateljskom opusu Zajca starijeg
Spremnost visokih učilišta za javnu objavu ocjenskih radova u repozitorijima sustava Dabar – analiza dokumenata dostupnih na mrežnim stranicama visokih učilišta
Poštujući zakonske okvire, hrvatska visoka učilišta preuzela su odgovornost pohranjivanja digitalnih inačica ocjenskih radova u institucijske repozitorije sustava Dabar. Rad ima za cilj istražiti njihovu spremnost za prihvat, pohranu i javnu objavu ocjenskih radova u repozitorijima. Istraživanje je temeljeno na utvrđivanju postojanja uputa,pravilnika i ostalih dokumenata dostupnih na mrežnim stranicama ustanova. Provedeno je u studenom 2016. godine na 124 visoka učilišta. Pregledane su upute za oblikovanje ocjenskih radova, dokumentacija o akademskoj i znanstvenoj čestitosti, te izjave o suglasnosti za javnu objavu rada. Analizirana je usklađenost dokumenata s definiranim smjernicama i uputama vezanima za unos podataka, kao što su važeće specifikacije metapodatkovnog opisa u Dabru, te ostali preduvjeti za koje se smatra da omogućuju javnu objavu, korištenje radova i promicanje akademske i znanstvene čestitosti. Rezultati pokazuju da samo manji dio istraživanjem obuhvaćenih visokih učilišta ima svu potrebnu dokumentaciju, dok većina ima dostupne tek pojedine dokumente koji bi trebali biti nužni preduvjet za pohranu i javnu objavu ocjenskih radova u institucijskim i nacionalnim repozitorijima
Dvadeset godina identifikacije mrežne neomeđene građe : izmijenjeni u prijenosu
Mreža ISSN-a već dvadeset godina identificira i katalogizira mrežnu neomeđenu građu primjenom donesenih definicija, pravila i preporuka. Svrha je članka dati pregled aktualnih definicija i pravila identifikacije i katalogizacije mrežne neomeđene građe Sustava ISSN-a, pregled zamijećenih promjena svojstava sadržaja objavljenih na mreži u odnosu na njihov tiskani izvornik, kao i razloge njihovog nastanka. Primijećene promjene upućuju na postupnu i nezaobilaznu promjenu pravila identifikacije i katalogizacije i razvoja serijskih publikacija na mreži, kao i postupnu promjenu paradigme nakladništva