National and University Library in Zagreb Repository
Not a member yet
90 research outputs found
Sort by
Kako poboljšati upravljanje istraživačkim podacima tijekom istraživanja?
No full textUpravljanje istraživačkim podacima obuhvaća organizaciju, pohranu, čuvanje i dijeljenje podataka prikupljenih i korištenih u istraživanju. Taj proces dugoročno štedi vrijeme i resurse, sprječava pogreške, povećava kvalitetu istraživanja i olakšava napredak znanosti. U izlaganju će se predstaviti najvažniji aspekti i najbolje prakse upravljanja istraživačkim podacima prije, tijekom i nakon istraživanja za pojedinog istraživača
Bibliometrijske usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
No full textPrezentacija u sklopu pozvanog predavanja za studente Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijek
Hrvatski ured za DOI i Sustav DOI-HR
No full textCilj. Cilj rada je prikazati ciljeve i proces uspostave Hrvatskog ureda za DOI Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, razvoj i svojstva Sustava DOI-HR te dosadašnji rad i postignuća Ureda.
Pristup/metodologija/dizajn. U radu se deskriptivnom metodom opisuju osnovna svojstva identifikacijskog sustava za DOI, njegove registracijske agencije Crossref i Crossrefovog registracijskog ureda u Republici Hrvatskoj – Hrvatskog ureda za DOI. Uz analizu podataka zabilježenih krajem 2018. godine o tekućim hrvatskim znanstvenim i znanstveno-stručnim časopisima prikazuju se razlozi osnivanja, kao i pogodnosti članstva ostvarenog posredništvom Ureda. Rad obuhvaća prikaz radnog procesa Hrvatskog ureda za DOI, analizu i opis Sustava DOI-HR, njegove strukture, svrhe, funkcionalnosti, modele suradnje i načine dostave metapodataka.
Rezultati. U radu je detaljno i pregledno prikazana uspostava nove usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ukazuje se na važnost osnivanja Hrvatskog ureda za DOI pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Opisuje se novi Crossrefov model djelovanja nacionalnog ureda za DOI kojim se ostvaruje značajna financijska ušteda te pružaju ostale pogodnosti za nakladnike koji uslugu koriste posredništvom Hrvatskog ureda za DOI i sustava DOI-HR kao što je usluga provjere izvornosti rada (Similarity Check), tehnička podrška pri dodjeli i registraciji DOI-ja, trajna pohrana registriranih članaka i sveščića, održavanje trajnosti DOI-ja te poluautomatizirano uvrštavanje članaka u Hrvatsku nacionalnu bibliografiju, pohranu i objavu na portalu Digitalna.nsk.hr.
Praktična primjena. Rad je namijenjen široj knjižničarskoj zajednici i nakladnicima koji koriste ili žele koristiti uslugu dodjele i registracije DOI-ja posredništvom Ureda kao i drugim nacionalnim i sveučilišnim knjižnicama koje promišljaju o načinima osnivanja i djelovanja nacionalnog ureda za DOI.
Originalnost/vrijednost. Rad opisuje uspostavljanje Hrvatskog ureda za DOI, nove usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, jedine nacionalne i jedne od tri sveučilišne knjižnice u svijetu koje primjenjuju novi Crossrefov model zastupanja nakladnika (Sponsoring Organisation). Prikazuje se potreba i način jedinstvenog i objedinjenog pružanja ove vrste usluge na nacionalnoj razini čiju je vrijednost prepoznalo i podržalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Opisan je jedinstveni sustav, Sustav DOI-HR, izgrađen za potrebe rada i djelovanje Ureda koji osim pružanja podrške pri izračunu/dodjeli i registraciji DOI-ja te dostavi metapodataka i objekata omogućuje i povezanost s drugim sustavima i istovremeno ostvarivanje drugih zadaća nakladnika i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao što su dostava i zaprimanje obveznog primjerka mrežne građe, njeno uvrštavanje u nacionalnu bibliografiju i u digitalnu knjižnicu
Centre for Continuing Education of Librarians in the Republic of Croatia : the current state and plans for further education
No full textSince 2002 the Centre for Continuing Education of Librarians in the Republic of Croatia (Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH – CSSU) has been running lifelong learning and continuing education programmes for librarians from all types of libraries and vast community of specialists from heritage institutions. After attending the course, attendees receive a certificate issued by the Centre for the purpose of registering lifelong learning activities and for the professional advancement. Annual programmes of continuing education offer news in the library and information science field as well as information and communication technologies on a regular basis. The intention of this poster presentation is to demonstrate the work of the Centre through the thematic modules represented in the program, as well as numerical indicators related to its work in the last 5 years (the number of participants, the number of courses held, the hours of educational programmes). The objective is also to emphasise the Centre’s importance when it comes to changes within profession, as well as in the context of development of new technologies and teaching methods. Thereby, the data related to the organization of webinars within the Centre since 2018 will be presented as well as the plans for further education. The emphasis will be placed on new forms of cooperation and the strengthening of the digital competences of librarians and library users, and the use of modern technologies
Smart Library NSK: Prototype of IoT Technology in Libraries
No full textInternet of Things (IoT) is one of the revolutionary technologies brought by the 4th Industrial Revolution that will enable a shift from a virtual object network to a virtual network of physical things. That means that physical things will become “smart” by being connected to the internet which will result in a new generation of mobile and web services. Smart things, devices, and infrastructure will, at one point, become Smart Cities, Smart Institutions and Smart Industries. Thus, the library which is implementing these technologies will become a Smart Library. In librarianship, the concept of is being mentioned in literature since the 2000s. The term is increasingly used to define new models for effective technology integration for evolving the library services, and in the minor part of the literature it is associated with the use of Smart technologies in the construction and equipping of the library building. Project Smart Library NSK - Prototype of IoT Technology in Libraries is the first such project in Croatian libraries. The aim of the project is to explore the possibilities of using IoT technology in the library environment by creating a mobile application prototype that will serve as a Smart Guide based on beacons in the physical space of the National and University Library in Zagreb. Its main aim is to virtually connect users and the Library, both in terms of space and services. Some of the IoT possibilities for the library environment include user profiling, micro-location targeting and indoor navigation, creation of dynamic content and actions based on individual user behavior, pattern analysis and user behavior, personalization and on-demand service delivery, contextualization of space and materials, edutainment in the form of interactive quizzes or treasure hunts enriched with extended and virtual reality. Through partnering with the University the project aims to develop an open source solution that other institutions can adopt and adapt to its needs. Project activities include exploration of user needs by means of creating user personas and scenarios, installation of the physical beacon infrastructure, development of backend system and mobile application design and development, system testing and utilization research, dissemination of research results, maintenance and planning of further developments. Undoubtedly, the library has to go where its users are, and they are increasingly turning to digital services and content in meeting their information needs. Users expect the content to come to them, when they need them and where they want it, preferably fast, personalized and tailored to their specific requirements. The long-term vision of the National and University Library in Zagreb is to improve the position of libraries in Croatia in a fast developing new digital era and to foster their transformation into a contemporary space while promoting the development of digital technologies and their application in society through the widespread use of innovative products and services. Research and application of these technologies will enable libraries to seamlessly connect with the digital infrastructure of the future while being in full control of the platforms and systems behind them
Kvantitativno vrednovanje znanstvene produktivnosti hrvatske akademske zajednice područja biotehničkih znanosti
No full textVrednovanje kvalitete znanstvene djelatnosti znanstvenika ovisi o kvalitativnoj analizi objavljenih znanstvenih radova, cjelokupnoj znanstvenoj djelatnosti kao i o kvantitativnim pokazateljima što je i propisano Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Kvantitativno vrednovanje znanstvene djelatnosti znanstvenika podrazumijeva pokazatelje koje donose bibliografske i citatne baze podataka, a u novije vrijeme sve više koriste se i alternativne metode za vrednovanje znanstvene, produktivnosti (eng. Altmetrics) utemeljene na društvenim mrežama. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj pravilnikom objavljenim u Narodnim novinama detaljnije propisuje uvjete za izbor u znanstvena zvanja na temelju kojih matični odbori i povjerenstva za ocjenu rada znanstvenika ocjenjuju sveukupnu znanstvenu djelatnost pristupnika, vodeći računa o posebnostima pojedinih znanstvenih i umjetničkih područja te pojedinih znanstvenih polja i interdisciplinarnih područja. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj na sjednici održanoj 07. ožujka 2017. donijelo je novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. U radu su prikazani elementi za kvantitativno vrednovanje znanstvene produktivnosti znanstvenika biotehničkih područja definirani tekućim Pravilnikom
Zastupljenost visokoobrazovanih polaznika u programima trajne izobrazbe Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH
No full textCilj. Budući da su tečajevi Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH (CSSU), prije svega, namijenjeni cjeloživotnom učenju te stalnom stručnom usavršavanju polaznika nakon formalnog, odnosno visokoškolskog obrazovanja, cilj rada bio je prikazati strukturu polaznika prema stručnoj spremi te utvrditi udio visokoobrazovanih polaznika u programima izobrazbe te godine radnog staža u struci unutar te skupine. Namjera je također bila pružiti pregled najzastupljenijih tema stručnog usavršavanja, odnosno tema od interesa za diplomirane knjižničare, kao i pregled podataka o zadovoljstvu predavačima, sadržajima tečajeva, primjenjivosti tečajeva na radno mjesto te spremnosti polaznika da sadržaj tečajeva na kojima su sudjelovali preporuče svojim kolegama.
Pristup. Na temelju pregleda statističkih podataka prikupljanih evaluacijskim upitnicima nakon odslušanih tečajeva CSSU-a te arhivskih dokumenata od 2013. do 2017. godine, analizira se zastupljenost diplomiranih knjižničara u programima trajne izobrazbe, radni staž u struci te interes vezan uz određena područja stručnog usavršavanja. Također se promatra njihovo zadovoljstvo obrazovnim sadržajem i predavačima te razina mogućnosti primjene na postojećem radnome mjestu. Dobiveni rezultati prikazani su s osvrtom na trendove kretanja.
Ograničenja. U obzir su uzeti raspoloživi arhivski podaci. Također je naznačeno odstupanje popunjenih evaluacijskih listića od ukupnog broja polaznika.
Pitanje vezano uz stručnu spremu polaznika, koje se nalazi u evaluacijskim upitnicima, može uključivati i polaznike iz drugih ustanova, kao što su arhivi, muzeji i škole, no njihov broj, prema arhivskoj dokumentaciji, u promatranom razdoblju iznosi u prosjeku oko 2 % godišnje.
Rezultati. Na temelju prikazanih podataka može se zaključiti kako u stalnom stručnom usavršavanju u okviru CSSU-a sudjeluje najviše visokoobrazovanih polaznika, odnosno diplomiranih knjižničara koji imaju do 10 godina radnog staža, no treba spomenuti da su zastupljeni i polaznici sa srednjom i višom stručnom spremom te polaznici s magisterijem znanosti, odnosno doktoratom, kojih ima najmanje. Pri analizi interesa za pojedine segmente knjižničnog poslovanja treba uzeti u obzir da su određena područja više zastupljena godišnjim programima. Važno je istaknuti visoku razinu zadovoljstva ponuđenim sadržajima te predavačima CSSU-a, kao i spremnost velike većine polaznika da preporuče tečaj na kojem su sudjelovali kolegama iz struke, što govori u prilog svrhovitosti ponuđenih obrazovnih sadržaja.
Originalnost/vrijednost. Iz priloženih rezultata vidljivo je kako knjižničari s različitim radnim iskustvom, odnosno godinama staža sudjeluju u programima stalne izobrazbe iako se njihov udio smanjuje s radnim vijekom. Prikazani podaci vezani uz zastupljenost diplomiranih knjižničara, odnosno polaznika s visokoškolskim obrazovanjem, u programu CSSU-a upućuju na važnost trajne izobrazbe nakon završenog formalnog obrazovanja, kao i nužnost usavršavanja u različitim područjima vezanim uz struku. S obzirom na trend kretanja broja polaznika koji sudjeluju u programima stručnog usavršavanja te razinu njihova zadovoljstva ponuđenim sadržajima, moguće je pratiti potrebe i interese polaznika te u skladu s tim prilagođavati teme edukacije i povećavati njezinu dostupnost