National and University Library in Zagreb Repository
Not a member yet
90 research outputs found
Sort by
The Concept of Controlled Digital Lending: Possibilities of Application in Croatian Libraries
No full textCilj rada je istražiti u kojem su odnosu preporuke međunarodnih knjižničnih zajednica i suvremeni zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj po pitanjima autorskog prava vezano za knjižnice i e- posudbu. 2021. godine u Hrvatskoj je stupio na snagu novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, a posljednjih se godina, osobito u kontekstu pandemije COVID-19, više pažnje u literaturi posvetilo konceptu tzv. „kontrolirane e-posudbe“ (Controlled Digital Lending, CDL) koji pomaže u ispunjavanju misije knjižnica u podupiranju istraživanja, obrazovanja i kulturnog sudjelovanja u kulturnom životu u granicama postojećih zakona o autorskom pravu. CDL omogućava knjižnici cirkulaciju digitaliziranog naslova umjesto fizičkog primjerka s tim da se posudba mora odvijati kontrolirano: u posudbi istovremeno smije biti onoliko primjeraka naslova koliko ih je knjižnica legalno nabavila (kupnjom ili darom). CDL je kao koncept zanimljivo i podesno rješenje za neometano pružanje knjižničnih usluga upravo u slučajevima izvanrednih okolnosti poput pandemije. S obzirom da ima korijene u američkom pravnom sustavu koje se značajno razlikuje od europskog, IFLA u Izjavi o kontroliranoj posudbi e-knjige (IFLA Statement on controlled digital lending) koju je objavila u lipnju 2021. godine preporučuje razmatranje primjene CDL-a u okvirima nacionalnih zakonodavstava pa će se u radu prikazati stav međunarodne knjižničarske zajednice o posudbi e- knjige izražene u Izjavi i razmotriti mogućnosti e-posudbe i mogućnosti izrade digitalne kopije tiskane knjige i njenu posudbu prema CDL konceptu u kontekstu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima i općenito u okviru suvremenog hrvatskog i europskog zakonodavstva.The purpose of this paper is to investigate the relationship between the recommendations of the international library communities and the modern legislative framework in the Republic of Croatia on issues of copyright and related rights regarding libraries and e-lending. In 2021, a new Copyright and Related Rights Act entered into force in Croatia, and in recent years, especially in the context of the COVID-19 pandemic, more attention has been paid in the literature to the concept of the so-called Controlled Digital Lending (CDL) which helps fulfil the mission of libraries in supporting research, education and participation in cultural life within the limits of existing copyright laws. The CDL allows the library to circulate a digitized title instead of a physical copy, provided that the loan must take place in a controlled manner: the loan may contain as many copies of the title as the library has legally acquired. As a concept, CDL is an interesting and suitable solution for the uninterrupted provision of library services in cases of extraordinary circumstances such as a pandemic. Given that has its roots in the American legal system that is significantly different from European legal framework of copyright, IFLA in the Statement of controlled loan e-books (IFLA Statement on controlled digital lending) published in June 2021 recommends considering the application of the CDL in the framework of national legislation, so the paper will present the position of the international library community on lending e-books expressed in the Declaration and consider the possibilities of e-lending and digital copying of printed books and its lending according to the CDL concept in the context of the new Copyright and Related Rights Act and in general within the framework of contemporary Croatian and European legislatio
Istraživanje zadovoljstva korisnika mrežnom uslugom Pitajte knjižničara – tematsko pretraživanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu tijekom pandemije koronavirusa
No full textCilj. Cilj je rada predstaviti rezultate istraživanja o iskustvu i zadovoljstvu korisnika mrežnom uslugom Pitajte knjižničara – tematsko pretraživanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu tijekom fizičkog zatvaranja Knjižnice i uspostave rada djelatnika od kuće, kada su na snazi bile mjere izolacije radi suzbijanja širenja bolesti COVID-19.
Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju korisnika usluge korištena je metoda ankete, za čiju se provedbu koristio mrežni anketni upitnik sastavljen od 10 pitanja. Prethodno je napravljena analiza podataka iz mrežne aplikacije Pitajte knjižničara – te- matsko pretraživanje iz koje su prikupljeni podaci o korisnicima i zahtjevima za temat- sko pretraživanje tijekom izvanrednih uvjeta rada Knjižnice te je poziv za ispunjavanje anketnog upitnika poslan na adrese e-pošte korisnika usluge u tom razdoblju.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su kako je na odluku o korištenju usluge tematskog pretraživanja tijekom izolacije kod najvećeg broja ispitanika utjecalo dosa- dašnje pozitivno iskustvo, a zatim preporuka druge osobe. Utvrđeno je zadovoljstvo korisnika kvalitetom usluge, kao i opsegom preporučene literature, dostupnošću sadr- žaja, brzinom odgovora, pružanjem dodatnih referalnih i drugih informacija te komuni- kacijom s knjižničarom. Pokazalo se i da je velik broj ispitanika naknadno samostalno pretraživao e-izvore, što potvrđuje napore i trud djelatnika da, osim pružanja relevantnih informacija u obliku preporučene literature na traženu temu, ujedno educiraju korisnike o dostupnim mrežnim izvorima informacija.
Praktična primjena. Dobivanjem povratnih informacija od korisnika usluge omo- gućeno je vrednovanje rada knjižničara – predmetnih stručnjaka zaduženih za pružanje usluge, kojima će rezultati istraživanja poslužiti u organizaciji i usavršavanju načina rada u budućnosti
The Importance of Privacy Literacy in Bridging the Digital Divide with an Emphasis on the Role of Libraries
No full textCilj rada je prikazati ulogu pismenosti iz privatnosti kao relativno novog koncepta u prevladavanju digitalnog jaza, povezati prevladavanje digitalnog jaza s ulogom knjižnica u postizanju više razine kritičke informacijske pismenosti, te smjestiti digitalnu uključenost i pismenost iz privatnosti u širi teorijski okvir. U tu svrhu u radu se istražuju ishodišni pojmovi društvene isključenosti i društvene uključenosti, digitalne podjele i digitalne uključenosti. Zatim, razmatra se uloga kritičke informacijske pismenosti u informacijskom društvu i tzv. “društvu platformi” te se naznačuje uloga knjižnica u opismenjavanju iz područja privatnosti s ciljem smanjenja digitalnog jaza i povećanja digitalne uključenosti. Digitalni jaz jedna je od najvećih prepreka društvu znanja, a isključenost iz informacijskog društva predstavlja problem svjetskih razmjera. U radu se objasnilo kako su knjižnice prikladna mjesta za borbu protiv društvene izoliranosti te imaju važnu ulogu u jačanju društvene kohezije. Također se prikazalo kako su ljudi s nižim razinama obrazovanja, kao i oni s nižim primanjima, više izloženi riziku digitalne isključenosti, a pomoć u izlazu iz takvog problema može se naći u opismenjavanju iz područja privatnosti.The aim of this paper is to present the role of privacy literacy as a relatively new concept in bridging the digital divide, to link the bridging of the digital divide with the role of libraries in achieving a higher level of critical information literacy, and to place digital inclusion and privacy literacy in a broader theoretical framework. For this purpose, the paper researches the basic concepts of social exclusion and social inclusion, digital divide and digital inclusion. Furthermore, the role of critical information literacy in the information society and the so-called platform society is taken into consideration; and the role of libraries in privacy literacy is indicated, with the aim of reducing the digital divide and increasing digital inclusion. The digital divide is one of the biggest obstacles to the knowledge society, and exclusion from the information society is a global problem. The paper explains that libraries are suitable places to combat social isolation and that they play an important role in strengthening social cohesion. It has also been shown that people with lower levels of education, as well as those with lower incomes, are more at risk of digital exclusion, while help in getting out of such a problem can be found in privacy literacy
Putovanje kroz vrijeme : od prihvata do vizualizacije online publikacija
No full textU izlaganju će se predstaviti najvažnije aktivnosti Hrvatskoga arhiva weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) u upravljanju online publikacijama u posljednjih šesnaest godina. Poznato je da je web iznimno dinamičan medij sa sadržajem koji se mijenja iz minute u minutu. Prema nekim istraživanjima ponekad nestaje u vrlo kratkome roku stoga je očuvanje takve vrste sadržaja od iznimnog značenja. Zakonska je obveza Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu da provodi prihvat, obradu i trajnu pohranu online publikacija. Za provedbu te obveze od 2004. zadužen je Hrvatski arhiv weba (HAW). U radu će se dati pregled najnovijih razvojnih aktivnosti u području vizualizacije arhiviranog sadržaja te upoznati s planovima za suradnju s drugim knjižnicama
Popularizacija znanosti u narodnim knjižnicama u RH
No full textCilj. Cilj je rada prikazati rezultate istraživanja o provedbi aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama u RH.
Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je korištena metoda ankete uz primjenu online anketnog upitnika koji se sastojao od 15 pitanja (11 zatvorenog i 4 otvorenog tipa). Hipoteze istraživanja su da se aktivnosti popularizacije znanosti provode redovno u narodnim knjižnicama u RH i da postoje ograničenja prostora, financijskih sredstava i broja zaposlenika koja određuju načine provedbe aktivnosti popularizacije znanosti. Poziv za sudjelovanje u istraživanju stoga je poslan na adrese e-pošte svih narodnih knjižnica u RH, tj. ukupnu populaciju narodnih knjižnica u RH.
Rezultati. Rezultati istraživanja potvrdili su postojanje aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama u RH. U istraživanju su utvrđeni problemi koji su ujedno temeljna područja upravljanja knjižnicama: ograničeni prostor, ograničena financijska sredstva i ograničen broj zaposlenika narodnih knjižnica nužnih za još kvalitetniju provedbu aktivnosti popularizacije znanosti. Za tu vrstu aktivnosti zainteresirane su različite dobne skupine korisnika. Aktivnosti promocije znanosti iniciraju samo narodne knjižnice koje ih provode najčešće u suradnji sa znanstvenicima s hrvatskih fakulteta i instituta te s novinarima. Teme koje su pokrivene u aktivnostima popularizacije znanosti pokrivaju širok spektar područja ljudskog djelovanja koji može zainteresirati širok krug slušatelja. Utvrđen je i pozitivan stav narodnih knjižnica za odvijanje aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama.
Ograničenja. U istraživanju nisu sudjelovale sve narodne knjižnice u RH; za dublje razumijevanje pojedinih aspekata provedbe aktivnosti popularizacije znanosti u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala korisnike narodnih knjižnica koristeći se pritom anketama i intervjuima.
Praktična primjena. Pomoć narodnim knjižnicama u planiranju budućih aktivnosti popularizacije znanosti na temelju spoznaja o načinima provedbe spomenutih aktivnosti te zajedničkim djelovanjem narodnih knjižnica prema svojim fi nancijerima u svrhu poboljšanja uvjeta provedbe aktivnosti popularizacije znanosti.
Društveni značaj. Uloga narodnih knjižnica u promociji znanosti te partnerstvo i suradnja s akademskom zajednicom i pripadnicima medija.
Originalnost/vrijednost. U RH nedostaju istraživanja o promociji znanosti, a pogotovo o ulozi i suradnji narodnih knjižnica u toj važnoj društvenoj aktivnosti kojom se rad znanstvenika približava široj javnosti
Doctoral Dissertations of the University of Zagreb Published in Journals from 1880 to 1952
No full textČlanak se bavi temom objavljivanja doktorskih disertacija s kraja 19. i prve polovine 20. stoljeća. Cilj rada je predstaviti rezultate analize na temelju korpusa najstarijih disertacija Sveučilišta u Zagrebu izrađenih i obranjenih u razdoblju od 1880. do 1952. godine koje su objavljene u znanstvenim časopisima te zahvaljujući tome do danas ostale vidljive i dostupne za korištenje. Daje se pregled fakulteta i visokih učilišta te se navode neki od uvjeta za stjecanje doktorata znanosti u to vrijeme. Uvidom u bibliografije doktorskih disertacija Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je da je u navedenom razdoblju stečeno sveukupno 911 doktorata na temelju disertacija, od čega je 371 disertacija objavljena u ukupno 46 časopisa. Uglavnom su se disertacije objavljivale u domaćim časopisima, a najveći broj njih može se pronaći u Veterinarskom arhivu, Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Nastavnom vjesniku i Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva. Dobivenim rezultatima nastoji se dati uvid u dio povijesti znanstvenog komuniciranja, kao i u okolnosti koje utječu na sustavno prikupljanje i osiguravanje dostupnosti disertacija (knjižne građe s obilježjima sive literature).The paper deals with the topic of publishing of doctoral dissertations from the end of the 19th to the first half of the 20th century. The aim of the paper is to present the outcomes of the analysis based on the corpus of the oldest dissertations produced and defended at the University of Zagreb in the period between 1880 and 1952, which were published in scientific journals and which have thus remained visible and accessible to the general public. The authors also give the survey of institutions of higher education in existence between 1880 and 1952 and some of the requirements for the doctoral degree at that time. An insight into the bibliographies of doctoral dissertations of the University of Zagreb has shown that in the mentioned period a total of 911 doctoral degrees were obtained on the basis of a dissertation, 371 of which were published in a total of 46 mainly domestic journals, such as Veterinarski arhiv, Rad JAZU, Nastavni vjesnik and Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva. The obtained results are intended to provide an insight into a part of the history of scientific communication, as well as to shed light on the factors which influence the systematic acquisition and availability of dissertations (library materials with the characteristics of grey literature)
Kako poboljšati upravljanje istraživačkim podacima tijekom istraživanja?
No full textUpravljanje istraživačkim podacima obuhvaća organizaciju, pohranu, čuvanje i dijeljenje podataka prikupljenih i korištenih u istraživanju. Taj proces dugoročno štedi vrijeme i resurse, sprječava pogreške, povećava kvalitetu istraživanja i olakšava napredak znanosti. U izlaganju će se predstaviti najvažniji aspekti i najbolje prakse upravljanja istraživačkim podacima prije, tijekom i nakon istraživanja za pojedinog istraživača
Information as a construction
No full textThe purpose of this review paper is to outline the constructivist approach to the notion of information from two perspectives. The first perspective explores the role of 'constructed' information in the 'constructivist niche'—a common name for the appropriate viewpoints in different science fields, such as cognitive and neuroscience, psychology, cybernetics, and biology of cognition. The second perspective considers Library and information science (LIS) papers in which information is treated as a constructed entity. This paper assumed the origin of the notion of information to be a construction as defined in the ‘constructivist niche’ that is based upon communication theory and cybernetics. Conversely, the origin of the notion of information as a construction as per LIS can be found in Bateson's definition of information as a “difference which makes the difference,” as well as in the 1970s LIS definition wherein information is associated with the direction of a cognitive viewpoint, as in a ‘cognitive turn.’ The study showed that "information as a construction," except in a few cases, did not play a significant role in the constructivist theories as well as in LIS. LIS researchers reduce the concept of information to a subjective, socially-constructed entity which inherently results in different interpretations
Continuing professional development of librarians in Croatia : participating in STEM revolution
No full textThe role of information professionals changes with the technological development and progress: they take the responsibility to be (pro)motors of digital change in their communities and to initiate digital transformation for Smart societies. In that context professional training is crucial. Croatian Training Centre for Continuing Education of Librarians (CSSU) conducts a program of lifelong learning and continuing education of librarians and information professionals. Every year new courses are included in the program to provide support for librarians and information professionals from all types of libraries. Although educations of building information professionals’ competencies in the digital skills domain were held, an increased need for new digital skills, especially in the STEM technologies, was recognised. The opportunity to collaborate with the non-profit organization Institute for Youth Development and Innovativity (IRIM), which started Croatian Makers movement, was a good start for a sistematic education of librarians in the new technologies and STEM field. It is also noteworthy that IRIM provided equipment and organized the workshops and CSSU valorised the workshops through it's system in terms of getting points for professional promotion. The collaboration is a part of the newly founded Digital Laboratory of the National and University Library in Zagreb that will serve as a point of reference and support for libraries across Croatia in implementing STEM and other technology based services. This paper presents the results of the statistical data obtained from evaluation questionnaires filled out by attendees of the workshop „Advanced micro:bit and introduction to BOSON“ with the purpose of conducting a qualitative analysis. The gathered data will be used in a longitudinal study (first one a year from the first workshop) to develop a comprehensive picture of the impact a STEM workshop has on a local community and to serve as a guide in organising further similar educations
