Repository of the Academy of Arts and Culture in Osijek
Not a member yet
1566 research outputs found
Sort by
The influence of sports documentaries on the creation of global sports culture - content analysis of the streaming platform Netflix
No full textPojam konvergencije smatra se jednim od modernijih pojmova u svijetu medija i znanstvenika. Konvergirani mediji zovu se još i novi mediji koje spajaju različite komunikacijske platforme u što ubrajamo radijsko i televizijsko emitiranje, internet i telekomunikacije. Televizija se kao i ostale mnoge industrije našla u procesu digitalne transformacije zahvaljujući digitalnoj tehnologiji koja joj je pomogla u proizvodnji te distribuciji sadržaja. Digitalizacija medija promijenila je način stvaranja i distribucije medijskih sadržaja kao i način pristupanja i korištenja tim sadržajima. Razvijena je publika koja je sada nikad moćnija i nikad zahtjevnija s neograničenim izvorima informacija, zabave i multimedijalnim sadržajima. Zahvaljujući digitalizaciji, promjene u sustavu televizije označile su promjene i u procesu stvaranja filmova, posebno dokumentarnog žanra. U medijskom svijetu dolazi do pojave streaming platformi koje sadržaje proizvode za globalnu publiku koja se koristi internetom. Jedan od sadržaja koji je na tom području ostvario veliku popularnost sportski su dokumentarci. Sport i sportska kultura jedinstveno su oblikovani putem digitalnih medija i njihova utjecaja na publiku digitalnog doba.The concept of convergence is considered one of the more modern concepts in the world of media and scientists. Converged media is also called new media that create various communication platforms, including radio and television broadcasting, the Internet and telecommunications. Television, like many other industries, has found itself in the process of digital transformation thanks to digital technology that has helped it produce and distribute content. The digitalization of media has changed the way media content is created and distributed, as well as the way it is accessed and used. An audience has developed that is now more powerful and demanding than ever with unlimited sources of information, entertainment and multimedia content. Thanks to digitalization, changes in the television system have also marked changes in the process of creating films, especially the documentary genre. In the media world, streaming platforms are emerging that produce content for a global audience that uses the Internet. One of these contents that has achieved great popularity in this area is sports documentaries. Sports and sports culture are uniquely shaped by digital media and their influence on the audience of the digital age
Suvremene nastavne metode i strategije u nastavi Glazbene kulture i umjetnosti
No full textCilj ovoga rada jest objasniti pojam suvremene nastave te suvremenih nastavnih metoda i strategija. Donošenjem Kurikuluma za nastavni predmet Glazbene kulture u osnovnim školama i Kurikuluma za nastavni predmet Glazbene umjetnosti u gimnazijama u Republici Hrvatskoj 2019. godine napušta se tradicionalna nastava temeljena na nastavnom planu i programu te usmjerenost isključivo na sadržaj. Umjesto toga razvija se koncept otvorenoga kurikuluma koji je zastupljen u službenim dokumentima Ministarstva znanosti i obrazovanja. U radu se razmatraju sličnosti i razlike u tumačenju nastavnih metoda i strategija te se donosi pregled suvremenih pristupa, poput aktivnog i suradničkog učenja, obrnute učionice, projektnog učenja te integracije multimedije i informacijsko-komunikacijske tehnologije u odgojno-obrazovni proces. Posebna je pozornost posvećena ulozi učitelja i učenika, školske zajednice i širega društvenog konteksta te njihovim međusobnim utjecajima koji se značajno razlikuju u odnosu na tradicionalni model nastave povezan sa zatvorenim kurikulumom. U radu se jasno ističu prednosti otvorene nastave i suvremenih metoda te njihov utjecaj na daljnji razvoj pojedinca. Naglašava se potreba poticanja učitelja na kreativnost, a učenika na slobodu izražavanja, uz istodobno integriranje što većeg broja suvremenih metoda i strategija u nastavu Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti.The aim of this paper is to explain the concept of modern teaching and modern teaching methods and strategies. By adopting the Curriculum for the subject of Music Culture in primary schools and the Curriculum for the subject of Music Art in grammar schools in the Republic of Croatia in 2019, traditional teaching based on the curriculum and program and focusing exclusively on content are abandoned. Instead, the concept of an open curriculum is being developed, which is represented in official documents of the Ministry of Science and Education. The paper considers similarities and differences in the interpretation of teaching methods and strategies and provides an overview of modern approaches, such as active and collaborative learning, flipped classroom, project-based learning, and the integration of multimedia and information and communication technology into the educational process. Special attention is paid to the role of teachers and students, the school community and the wider social context, and their mutual influences, which differ significantly from the traditional teaching model associated with a closed curriculum. The paper clearly highlights the advantages of open teaching and modern methods and their impact on the further development of the individual. The need to encourage teachers to be creative and students to have freedom of expression is emphasized, while at the same time integrating as many modern methods and strategies as possible into the teaching of Musical Culture and Musical Art is emphasized
Streaming services in the music industry-an analysis of Spotify/Concert according to the program
No full textStreaming, poznat i kao internet streaming, omogućava korisnicima trenutnu reprodukciju sadržaja dok se podaci još uvijek preuzimaju. Ova tehnologija, koja se razvijala od početka 1990-ih, danas je neizostavni dio naše digitalne svakodnevnice. Zahvaljujući tvrtkama poput YouTubea, Netflixa i Spotifyja, streaming je doživio pravu revoluciju, nudeći korisnicima širok spektar medijskog sadržaja, uključujući televizijske emisije, filmove, glazbu i igre. Glazbeni streaming servisi, poput Deezera, YouTube Musica, Apple Musica i Tidala postali su neizostavni dio glazbene industrije. Oni nude korisnicima ogroman izbor glazbe po pristupačnim cijenama, uz personalizirane preporuke temeljene na njihovim preferencijama. Osim toga, ovi servisi omogućuju korisnicima da dijele svoje omiljene glazbene liste s drugima, istražuju nove izvođače i uživaju u glazbenim radionicama. Streaming servisi također su se prilagodili mobilnom dobu, omogućavajući korisnicima da pristupaju svojem omiljenom sadržaju na pametnim telefonima i tabletima, bilo kad i bilo gdje. Ova fleksibilnost donijela je korist i poslovnim subjektima, omogućujući im da dosegnu širu publiku i promoviraju svoj sadržaj na globalnoj razini.Streaming, also known as internet streaming, enables users to instantly play content while data is still being downloaded. This technology, evolving since the early 1990s, has become an integral part of our digital lives. Thanks to companies like YouTube, Netflix, and Spotify, streaming has undergone a true revolution, offering users a wide range of media content, including TV shows, movies, music, and games. Music streaming services, such as Deezer, YouTube Music, Apple Music, and Tidal, have become essential parts of the music industry. They provide users with a vast selection of music at affordable prices, along with personalized recommendations based on their preferences. Additionally, these services allow users to share their favorite music playlists with others, explore new artists, and enjoy music workshops. Streaming services have also adapted to the mobile age, allowing users to access their favorite content on smartphones and tablets anytime, anywhere. This flexibility has benefited businesses, enabling them to reach a wider audience and promote their content globally
The final concert / Digitalization of music art and culture.
No full textNapretkom tehnologije napredovala je i glazbena industrija. Digitalizacijom glazbenog sadržaja, stvaranjem platformi za distribuciju tog sadržaja te pojavom pružatelja digitalnih usluga glazbena umjetnost doživjela je veliku promjenu. Svi sudionici glazbene industrije prilagodili su se promjenama koje je uzrokovala tehnologija i digitalizacija. Neke od najvećih promjena su dostupnost glazbe, brojne platforme za pristup milijunima pjesama, digitalni način snimanja pjesama, lakša promocija glazbene umjetnosti i autora te mnoge druge. Spotify, Tidal, Apple Music, samo su neki od rezultata digitalizacije. Osim toga, aplikacije za izradu notnih zapisa, povezanost digitalnog marketinga i glazbe, itd. Budućnost ove industrije je neizvjesna, ali sigurno pogodna i puna prilika za umjetnike, autore, izdavače i slušatelje. Napredak tehnologije glazbi je donio većinom pozitivne promjene, u narednim godinama možemo se nadati samo još većem napretku i zadovoljstvu.With the advancement of technology, the music industry has also advanced. With the digitization of music content, the creation of platforms for the distribution of this content, and the emergence of digital service providers, the art of music has undergone a major change. All participants in the music industry have adapted to the changes caused by technology and digitization. Some of the biggest changes are the availability of music, numerous platforms to access millions of songs, the digital way of recording songs, easier promotion of music art and authors, and many others. Spotify, Tidal, Apple Music are just some of the results of digitization. In addition, applications for sheet music creation, the connection of digital marketing and music, etc. The future of this industry is uncertain, but certainly suitable and full of opportunities for artists, authors, publishers and listeners. The progress of technology has brought mostly positive changes to music, in the coming years we can only hope for even greater progress and satisfaction
Analiza spektakularizacije rada, glamurizacije korporativne kulture i glorifikacije kapitalističkog uspjeha
No full textOvaj se rad bavi spektakularizacijom kapitalističkog uspjeha u suvremenom društvu detaljno istražujući kako slike, prikazi i medijski sadržaji sve češće zamjenjuju stvarno iskustvo stvarajući time iluziju neposrednosti i autentičnosti. S pomoću teorije Guyja Deborda i koncepta društva spektakla, analiza prikazuje na koji se način kapitalizam koristi spektaklom kao moćnim alatom za oblikovanje kulture postmodernog doba u kojemu se granice između stvarnosti i njezine reprezentacije brišu, a pojedinac postaje udaljen od izravnog doživljaja svijeta. Ovaj fenomen ima duboke društvene, kulturne i psihološke implikacije jer spektakl ne služi samo kao vizualna atrakcija, već i kao sredstvo kontrole i održavanja dominantnih ideologija. Rad dodatno razmatra ulogu popularne kulture i masovnih medija kao ključnih posrednika koji oblikuju i šire kapitalističke vrijednosti, ideologije i konzumerističke prakse pri čemu se kapitalistički uspjeh prikazuje na način koji potiče neprestanu potrošnju i manipulaciju željama potrošača. Posebna je pozornost posvećena suvremenim medijskim fenomenima, poput društvenih mreža i digitalnih platformi, koji su transformirali način na koji se spektakl proizvodi i konzumira čineći ga sve pristupačnijim, ali istovremeno i plićim i površnijim. Analizom konkretnih kulturnih uzoraka i primjera iz medijskog i društvenog života, rad nastoji oprimjeriti i konkretizirati pojavu spektakularizacije kapitalističkog uspjeha ističući njezin utjecaj na identitet, društvene odnose i percepciju stvarnosti u suvremenom svijetu. Time se nastoji pokazati kako spektakl nije samo pasivni fenomen, već aktivni oblik društvene organizacije koji oblikuje svakodnevicu i način na koji ljudi razumiju i sudjeluju u kapitalističkom sustavu.This paper deals with the spectacularization of capitalist success in contemporary society, thoroughly exploring how images, representations, and media content increasingly replace real experience, thereby creating an illusion of immediacy and authenticity. Through Guy Debord’s theory and the concept of the society of the spectacle, the analysis demonstrates how capitalism uses spectacle as a powerful tool to shape postmodern culture, where the boundaries between reality and its representation blur, and the individual becomes distanced from direct experience of the world. This phenomenon carries profound social, cultural, and psychological implications, as spectacle serves not only as a visual attraction but also as a means of control and maintenance of dominant ideologies. The paper further examines the role of popular culture and mass media as key intermediaries that shape and spread capitalist values, ideologies, and consumerist practices, whereby capitalist success is portrayed in a way that encourages continuous consumption and manipulation of consumer desires. Special attention is given to contemporary media phenomena such as social networks and digital platforms, which have transformed the way spectacle is produced and consumed, making it more accessible yet simultaneously more shallow and superficial. Through the analysis of concrete cultural patterns and examples from media and social life, the paper seeks to exemplify and concretize the phenomenon of the spectacularization of capitalist success, highlighting its impact on identity, social relations, and the perception of reality in the modern world. It aims to show that spectacle is not merely a passive phenomenon but an active form of social organization that shapes everyday life and the ways people understand and participate in the capitalist system
Methodological and pedagogical aspects in the works of Agustin Barrios mangore/Concert according to the program
No full textOvaj diplomski rad istražuje metodičko-pedagoške aspekte u djelima Agustína Barriosa Mangoréa, jednog od najistaknutijih skladatelja i gitarista 20. stoljeća. Kroz analizu triju značajnih skladbi – La Catedral, Julia Florida i Una Limosna por el Amor de Dios, rad se fokusira na tehničke, interpretativne i metodičke dimenzije koje navedene skladbe čine vrijednim pedagoškim materijalom. Naglasak je stavljen na integraciju glazbene analize i praktičnih prijedloga za rad s učenicima različitih razina obrazovanja. Cilj rada je pružiti smjernice za izvođački i pedagoški pristup djelima Barriosa te potaknuti dublje razumijevanje njihove umjetničke i obrazovne vrijednosti.This master's thesis explores the methodical and pedagogical aspects in the works of Agustín Barrios Mangoré, one of the most prominent composers and guitarists of the 20th century. Through the analysis of three significant compositions – La Catedral, Julia Florida, and Una Limosna por el Amor de Dios, the thesis focuses on technical, interpretative, and methodological dimensions that make these works valuable pedagogical material. Emphasis is placed on the integration of musical analysis and practical teaching suggestions for students of different education levels. The aim is to provide guidelines for both performance and teaching approaches to Barrios’s music, and to encourage a deeper understanding of its artistic and educational significance
The Cultural Impact of Music Events on the Local Community/Final concert according to the program
No full textGlazbeni festivali često se smatraju ključnim pokretačima gradskoga gospodarstva te važnim segmentima turističke i kreativne industrije. Organiziraju se kako bi unaprijedili lokalnu turističku ponudu i izgradili pozitivnu sliku destinacije, a posjetiteljima i lokalnom stanovništvu pružili mogućnosti za razonodu i bijeg od svakodnevnice. Troškovi povezani s njihovom organizacijom opravdavaju se brojnim ekonomskim i socijalnim pogodnostima koje donose gradu domaćinu. Lokalne vlasti i organizatori događanja uglavnom su orijentirani na ekonomske koristi kao što su zarada od prodaje ulaznica ili povećanje prihoda od turizma. Međutim, socijalni utjecaji festivala mogu ostvariti još dublji učinak na lokalnu zajednicu i kvalitetu života unutar nje. Festivali pružaju jedinstvenu priliku za kulturni razvoj zajednice, nude brojne mogućnosti za jačanje društvenih veza te doprinose osjećaju ponosa na zajednicu. Festivale se također može gledati kao sredstva društvene integracije jer potiču društvenu koheziju te osjećaj pripadnosti zajednici. Kako bi glazbena događanja ostvarila maksimalne ekonomske, kulturne i socijalne dobrobiti, nužno je u organizaciju i provedbu festivala uključiti lokalnu zajednicu te uvažiti njezine ciljeve. Podrška zajednice povećava pozitivne učinke glazbenih događanja te doprinosi uravnoteženom odnosu između gospodarskog rasta te očuvanja kulture i kvalitete života.Music festivals are often considered key drivers of urban economies and important segments of tourism and creative industries. They are organized to enhance the local tourism offer and to build a positive image of the destination, while also providing entertainment and an escape from everyday life for both visitors and local residents. The costs associated with their organization are justified by the numerous economic and social benefits they bring to the host city. Local authorities and event organizers generally focus on economic impacts, such as revenue from ticket sales or increased income from tourism. However, the social impacts of festivals can have an even deeper effect on the local community and quality of life within it. They provide a unique opportunity for the cultural development of the community, numerous possibilities for strengthening social ties, and contribute to a sense of community pride. Festivals can also be seen as tools for social integration, as they foster social cohesion and a sense of belonging. In order to achieve their full economic, cultural, and social potential, it is essential to involve the local community in the organization and implementation of music festivals, and to respect its goals. Community support enhances the positive impacts of music events and contributes to a balanced relationship between economic growth and the preservation of culture and quality of life
Algorithms and their role in shaping reality - new media as both a reflection and a creator of social narratives
No full textU suvremenom digitalnom okruženju algoritmi imaju ključnu ulogu u upravljanju informacijskim tokovima i oblikovanju korisničkog iskustva. Njihovo djelovanje daleko nadilazi tehničku funkciju, budući da izravno utječu na odabir, redoslijed i vidljivost sadržaja koji dopire do korisnika. U radu se analizira kako algoritamski sustavi kroz procese personalizacije, filtriranja i automatizacije, sudjeluju u konstruiranju društvene stvarnosti i širenju narativa koji oblikuju identitete, vrijednosti i javno mišljenje. Posebna pažnja posvećuje se pojavama poput filter mjehurića i eho-komora, koje rezultiraju zatvorenim informacijskim okruženjima i potiču ideološku polarizaciju. Analizirani su i izazovi povezani s dezinformacijama, gubitkom povjerenja u izvore informacija te emocionalno usmjerenom komunikacijom koju algoritmi često favoriziraju. Naglašeni su i etički problemi koji proizlaze iz netransparentnosti algoritamskog odlučivanja, komercijalnih prioriteta digitalnih platformi i manjka odgovornosti. Zaključno, istaknuta je potreba za većom društvenom kontrolom nad algoritamskim sustavima, razvojem regulatornih mehanizama i osnaživanjem građana kroz digitalnu i algoritamsku pismenost, kako bi mogli kritički razumjeti i aktivno oblikovati digitalnu stvarnost u kojoj sudjeluju.In today's digital environment, algorithms play a key role in managing information flows and shaping user experience. Their influence goes far beyond technical functionality, as they directly affect the selection, order, and visibility of content delivered to users. This paper analyzes how algorithmic systems, through processes such as personalization, filtering, and automation, participate in constructing social reality and spreading narratives that shape identities, values, and public opinion. Particular attention is given to phenomena such as filter bubbles and echo chambers, which result in closed information environments and encourage ideological polarization. The paper also addresses challenges related to disinformation, the erosion of trust in information sources, and emotionally driven communication frequently favored by algorithmic systems.Furthermore, ethical issues are highlighted, stemming from the opacity of algorithmic decision-making, the commercial priorities of digital platforms, and the lack of accountability. In conclusion, the paper emphasizes the need for greater societal oversight of algorithmic systems, the development of regulatory mechanisms, and the empowerment of citizens through digital and algorithmic literacy—enabling them to critically engage with and actively shape the digital reality in which they participate
Neuromarketing and Generation Z: understanding the influence on consumer behavior through the prism of awareness and implications
No full textOvaj diplomski rad istražuje ulogu neuromarketinga u oblikovanju potrošačkog ponašanja generacije Z, mladih koji su odrasli uz digitalne medije. U teorijskom dijelu definirani su ključni pojmovi: karakteristike generacije Z, bitni aspekti potrošačkog ponašanja te koncept neuromarketinga, uključujući neuroznanstvene metode namijenjene praćenju reakcija potrošača. Posebna pozornost posvećena je emocionalnim i vizualnim elementima oglasa te njihovu utjecaju na nesvjesne procese donošenja odluka. Provedeno je kvantitativno istraživanje putem online ankete na uzorku od 102 ispitanika generacije Z (18–27 godina). Istraživanje je ispitalo razinu svijesti mladih o neuromarketinškim tehnikama te identificiralo koje komponente (emocije, vizualni podražaji, glazba) najsnažnije utječu na njihovo ponašanje pri kupnji. Rezultati pokazuju da većina ispitanika nije prethodno bila upoznata s pojmom neuromarketing, ali na njih značajno djeluju upravo oni oglasni elementi koje neuromarketing nastoji optimizirati, privlačne slike, jasne informacije i emotivne poruke. Oglasi s takvim sadržajima često potiču impulzivnu kupnju: 45% ispitanika priznaje da su barem jednom poželjeli odmah kupiti proizvod nakon što su ga vidjeli u reklami. Istodobno, preko 84% ispitanika vjeruje da odluke ponekad donose nesvjesno. Elementi poput glazbe ili poznatih osoba pokazali su se manje utjecajnima na ovu generaciju, dok se informativni i vizualno atraktivni oglasi ističu kao najučinkovitiji poticaj za kupnju. Iako mladi ističu važnost racionalnog promišljanja, njihovo ponašanje potvrđuje da emocionalni i nesvjesni podražaji snažno djeluju u digitalnom okruženju. Ovo upućuje na potrebu daljnjeg osvještavanja potrošača o marketinškim taktikama te odgovornog korištenja neuromarketinga kako bi se izbjegle manipulacije, a istodobno iskoristile njegove prednosti za bolje razumijevanje potrošača. :This thesis explores the role of neuromarketing in shaping the consumer behavior of Generation Z, young individuals who have grown up surrounded by digital media. The theoretical part defines key concepts: the characteristics of Generation Z, essential aspects of consumer behavior, and the concept of neuromarketing, including neuroscientific methods used to track consumer responses. Special attention is given to emotional and visual elements in advertising and their influence on unconscious decision-making processes. A quantitative study was conducted using an online survey on a sample of 102 Generation Z participants (aged 18–27). The research examined young people's awareness of neuromarketing techniques and identified which components (emotions, visual stimuli, music) have the strongest impact on their purchasing behavior. Results show that most respondents were previously unfamiliar with the term “neuromarketing,” yet they are significantly influenced by the very elements that neuromarketing seeks to optimize: appealing visuals, clear information, and emotional messages. Advertisements containing such elements often trigger impulsive purchases, 45% of respondents admitted they had felt the urge to buy a product immediately after seeing it in an ad. Additionally, more than 84% believe they sometimes make decisions unconsciously. Elements like music or celebrity endorsements proved to have less impact on this generation, while informative and visually attractive ads stood out as the most effective purchase motivators. Although young consumers emphasize the importance of rational decision-making, their behavior confirms that emotional and unconscious stimuli are highly effective in digital environments. These findings highlight the need for increased consumer awareness of marketing tactics and the ethical application of neuromarketing to prevent manipulation while using its insights to better understand consumer behavior
Desirable qualities of a music school teacher
No full textUčitelj je osoba koja učenike, zajedno s njihovim roditeljima, vodi kroz odrastanje i usmjerava ih na putu daljnjeg školovanja ili karijere. Učitelji osnovnih glazbenih škola na neki način su drugačiji od učitelja u osnovnim općeobrazovnim školama jer se zbog individualne nastave mogu više posvetiti svakom učeniku. Tako ih mogu lakše usmjeriti uzimajući u obzir njihove interese i osobnosti. Važno je da učitelj u glazbenoj školi prije svega prepozna glazbeno talentiranog učenika, ali i da se zna i želi posvetiti onima s prosječnim talentom. Talent, naime, nije jamstvo uspjeha, već to osigurava ustrajan i dugotrajan rad. Stoga je važno da učitelj, osim stručnih i pedagoško-psiholoških kompetencija, posjeduje i osobine poput empatije, motivacije i strpljenja.A teacher is a person who, together with parents, guides students through their development and directs them on the path toward further education or a future career. Teachers in elementary music schools differ somewhat from those in general elementary schools because, through one-on-one instruction, they can devote more time to each student. This enables them to guide students more effectively, taking into account their interests and personalities. It is important for a music school teacher not only to recognize musically talented students, but also to be willing and able to dedicate themselves to those with average abilities. Talent, in fact, is not a guarantee of success; rather, success is achieved through persistent, long-term effort. Therefore, in addition to professional and psycho-pedagogical competencies, a teacher should also possess qualities such as empathy, motivation, and patience