Repository of the Academy of Arts and Culture in Osijek
Not a member yet
1566 research outputs found
Sort by
Digital addiction - effects and consequences
Digitalna ovisnost predstavlja sve izraženiji fenomen suvremenog društva, osobito među mlađim generacijama. Ovaj rad istražuje utjecaj digitalne ovisnosti na psihološko, fizičko i socijalno funkcioniranje pojedinca, s naglaskom na razlike među dobnim skupinama i obrascima korištenja digitalnih tehnologija. Rad ima teorijsko-empirijski karakter. Teorijski dio obuhvaća pregled neuropsiholoških mehanizama ovisnosti, razliku između ponašajnih i kemijskih oblika ovisnosti, te negativne posljedice prekomjernog korištenja digitalnih uređaja. Empirijski dio temelji se na anketi sastavljenoj od 15 pitanja podijeljenih u četiri tematske cjeline, obrađene na uzorku od 75 ispitanika. Cilj istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri digitalna ovisnost utječe na zdravlje i svakodnevno funkcioniranje korisnika, te postoje li statistički značajne razlike među dobnim skupinama.Digital addiction is an increasingly prominent phenomenon in modern society, particularly among younger generations. This paper explores the impact of digital addiction on the psychological, physical, and social functioning of individuals, with an emphasis on differences between age groups and patterns of digital technology use. The research is of a theoretical and empirical nature. The theoretical part provides an overview of the neuropsychological mechanisms of addiction, the distinction between behavioral and chemical forms of addiction, and the negative consequences of excessive use of digital devices. The empirical part is based on a survey consisting of 15 questions, divided into four thematic sections, conducted on a sample of 75 respondents. The aim of the research was to examine the extent to which digital addiction affects users' health and everyday functioning, as well as whether statistically significant differences exist between age groups
Everyday life
Slikarstvo kao i svaki umjetnički medij zahtijeva korištenje različitih likovnih elemenata. Ono što te elemente uokviruje u cjelinu jest prostor koji nastaje stvaranjem iluzije dubine i perspektive u ljudskom umu te se često koristi kako bi stvorio različite efekte kod promatrača, kao što su pojačavanje ili umanjivanje emocionalnog intenziteta i dočaravanje određenog događaja. Otvoreni nam se prostor može činiti beskonačnim dok se nasuprot tomu zatvoreni prostor može čini klaustrofobičnim. U kontekstu stvarnosti prostor je neizbježan i obilježava našu stvarnost. Zanimajući se za prostor i njegov utjecaj odlučio sam se za istraživanje seoskog prostora, odnosno bakinog seoskog imanja. Prizori koje sam naslikao nalikuju na one koje sam vidio prolaskom kroz Slavoniju. Ovaj je rad proizašao iz moje želje da izazovem tradiciju i tradicionalne koncepte, ali i iz ljubavi prema prostoru na kojem sam proveo veliki dio svojeg života. Sačinjavaju ga tri slike koje su konceptualno i estetski međusobno povezane te se tako nadopunjuju. Ukratko sam spomenuo i umjetnike i njihova djela koja sam držao važnima u cjelokupnome narativu ovoga diplomskog rada. Svaki od tih umjetnika gradio je drugačiju osobnu sliku sela, a njihovi su radovi su dokaz da su ruralni i seoski motivi neiscrpan izvor inspiracije tako što su pružili raznolikost motiva za različite generacije umjetnika.Painting, like any art medium, requires the use of different artistic elements. What frames these elements into a whole is the space that is created by creating the illusion of depth and perspective in the human mind and is often used to create different effects for the observer, such as increasing or decreasing emotional intensity and enchanting a certain event. An open space can seem endless to us, while a closed space can seem endless to us, while a closed space can seem claustrophobic. In the context of reality, space is inevitable and marks our reality. Being interested in space and its influence, I decided to research the rural area, that is, my grandmother' s country estate. The scenes I painted resemble those I saw while passing through Slavonia. This work arose from my desire to challenge tradition and traditional concepts, but also from my love for the space where I spent a large parto of my life. It consists of three pictures that are conteptually and aresthetically interconnected and thus complement each other. I briefly mentioned the artist and their works that I considered important in the overall narrative of this thesis. Each of these artists built a different personal image of the village, and their works are proof that rural and village motifs are an inexhaustible source of inspiration by providing a variety of motifs for different generations of artists
Analiza Sonate br. 32 op. 111 Ludwiga van Beethovena
Tema ovoga rada jest analiza Sonate op. 111 br. 32 Ludwiga van Beethovena, što je ujedno i njegova posljednja sonata, a koju mnogi smatraju i vrhuncem njegovog stvaralaštva za klavir, te posljednjim klasičnim primjerom sonatne forme dovedene do savršenstva. U ovome ću radu stilski i interpretativno predstaviti te analizirati gore navedenu Sonatu. Prije nego što krenem pisati o samoj sonatu, osvrnut ću se na životopis Ludwiga van Beethovena, stil kojim je pisao, u kakvim se prilikama nalazio u trenutku kad je pisao svoju posljednju sonatu, te kratkoj analizi sonatne forme kao takve
Utjecaj umjetne inteligencije na suvremenu glazbenu industriju
Zahvaljujući tehnološkom napretku glazba i glazbenici dostupniji su nego ikad i mogu se bolje povezati sa svojim slušateljima. Koristeći umjetnu inteligenciju, aplikacije za slušanje glazbe poput Spotify-a, Deezer-a ili YouTube-a prilagođavaju sadržaje svojim korisnicima, preporučuju novu glazbu prema njihovom ukusu i na taj način doprinose razvoju glazbene industrije. Umjetna inteligencija u glazbi se koristi i u obliku generatora glazbenih sadržaja koji na temelju algoritama i učeći iz velikih baza podataka generiraju potpuno nove skladbe i pjesme. Mogu skladati u bilo kojem stilu, pisati tekstove, čak i skladati u stilu glazbenih sastava ili skladatelja koji više ne djeluju ili ne postoje. Takve programe producenti mogu koristiti kako svoje vrijeme ne bi trošili na skladanje i snimanje već se mogu posvetiti marketingu i na taj način ostvariti veći profit. Ali tako se gubi umjetnost jer umjetno generirana glazba ne može prenijeti emocije i nedostaje joj ljudske kreativnosti. Puno bolji način korištenja umjetne inteligencije za stvaranje glazbe je koristeći je kao alat, stvarajući nove zvukove i smjernicama usmjeravati algoritam kako bi se postigao željeni rezultat. Na taj način glazba se može personalizirati, prilagoditi svačijem ukusu, što je ponovno dobro za razvoj glazbene industrije. Uz to umjetna inteligencija od velikog značaja može biti i u obrazovnom sustavu, spajajući je sa električnim instrumentima što potiče učenike na kreativnost, otkrivanje novih zvukova, ali i pomaže kod vježbanja i pridonosi kvalitetnijoj nastavi.Thanks to technological advances, music and musicians are more accessible than ever and can better connect with their listeners. Using artificial intelligence, Streaming services such as Spotify, Deezer or YouTube adapt content to their users, recommend new music according to their taste and thus contribute to the development of the music industry. Artificial intelligence in music is also used in the form of music content generators, that, based on algorithms and learning from large databases, generate completely new compositions and songs. It can compose in any style, write lyrics, even compose in the style of bands or composers who are no longer active or exist. Producers can use such programs so that they don't spend their time on composing and recording, but instead can devote themselves to marketing and thus make more profit. But this is how art is lost because artificially generated music cannot convey emotions and lacks human creativity. A much better way to use AI to create music is by using it as a tool for creating new sounds and guiding the algorithm to achieve the desired result. In this way, music can be personalized, adapted to everyone's taste, which is again good for the development of the music industry. In addition, artificial intelligence can be of great importance in the educational system, combining it with electric instruments, which encourages students to be creative, discover new sounds, but also helps with practice and contributes to better teaching
DRUŠTVENE MREŽEU PROMOCIJI GLAZBENIH SADRŽAJA NA PRAKTIČNIM PRIMJERIMA/ FANTAZIJA ZA BRAČ
Uspješno poslovanje svrha je svake djelatnosti, a oduševljenje i zadovoljstvo publike potreba je i cilj svakog umjetnika. Smatram da je važno i neizbježno savladati internet promociju ako želimo biti u koraku s vremenom i ako želimo da ono što stvaramo bude primjećeno, te da od toga imamo i nekakvu korist. Facebook je stvarno jednostavan, interaktivan, zabavan način promocije i komunikacije te mislim da će u vrlo skoroj budućnosti biti kao naslovni dokument kojim ćemo pokazati što radimo i kako nam ide. Već sada se događa da te potencijalni klijent uopće neće smatrati ozbiljnim konkurentom, umjetnikom ili trgovcem, ako nemože pogledati tvoj profil na Facebooku. Meni kao mlađoj osobi Facebook olakšava mnoge stvari, kada nešto trebam, gdje god da se nalazim, pogledam na google, tražilica mi izbaci Facebook profil osobe iz tražene djelatnosti. Pri pregledu profila mogu steći dojam o njegovoj profesionalnosti, vidjeti proizvode preko fotografija, te pročitati mišljenja mušterija. Vrlo brzo riješim i nađem ono što me zanima, dok s druge strane dijelim svoju privatnost sa velikim brojem ljudi koji možda stvarno ne trebaju znati što se događa samnom u mom privatnom životu. Promocija benda u kojem djelujem nemogu reći da je nezamisliva bez Facebooka, ali je definitivno omogućila lakšu dostupnost novim mušterijama. Sva komunikacija koja se odvija, ostaje trajno zabilježena, što olakšava preglednost. Dobri osvrti mušterija samo pojačavaju dojam novoj publici koja pregledava stranicu. Uz malo mašte, kreativnosti i dosta upornosti moguće je lako i jeftino promovirati bend i ostavljati trag onoga što radimo iza sebe. Zabavio sam se pišući ovaj rad jer sam istraživanjem osvježio svoje znanje o promociji i marketingu koje sam svojevremeno savladavao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ali i saznao mnoge zanimljive informacije o svijetu društvenih mreža u koje se svi sve više i više zaplićemo. Njihova pozadina je po mom mišljenju još puno dublja i nevidljiva, ali za to bi se trebao upustiti u jedan kompletno novi rad
Promotional activities of music festivals
Rad se bavi analizom promotivnih aktivnosti glazbenih festivala, s posebnim fokusom na Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe (MFUTG). Cilj rada je prikazati kako se različiti promotivni alati koriste za privlačenje publike, pozicioniranje festivala na kulturnoj sceni i osiguravanje njegove održivosti. U teorijskom dijelu rada definirani su ključni pojmovi vezani uz promociju u kulturnoj industriji, a potom su analizirane konkretne promotivne strategije korištene u praksi. Posebna pažnja posvećena je MFUTG-u kao jedinstvenom festivalu koji promovira umjetničku tamburašku glazbu. Analizom promotivnih aktivnosti festivala u prethodnim izdanjima identificirane su specifične prednosti (npr. uska specijalizacija, stručna publika, suradnje s obrazovnim institucijama), ali i izazovi, posebno u području digitalne komunikacije i dosega šire publike. U zaključku se donose preporuke za unapređenje promocije, među kojima se ističu jače prisustvo na društvenim mrežama, razvoj vizualnog identiteta i sustavna komunikacija s medijima i potencijalnim partnerima.This thesis analyzes promotional activities of music festivals, with a particular focus on the International Festival of Artistic Tamburitza Music (MFUTG) in Osijek. Through a theoretical framework, it explains modern tools of digital marketing, cultural branding, and the role of social media in audience communication. The paper includes a case study of MFUTG, examining its communication strategy, visual identity, and social function. The cultural and economic value of the festival is also emphasized, especially in the context of cultural tourism and the preservation of tamburitza music heritage
Vizualni i tekstualni mediji u židovskoj povijesti umjetnosti
Dok je bavljenje vizualnim umjetnostima u židovstvu zabranjeno Drugom zapovijedi Dekaloga, cjelokupni židovski identitet utemeljen je na mediju knjige. Tora (Petoknjižje) je temelj židovskog identiteta, dok je u kontekstu antičkog židovstva izrađivanje slika ili skulptura prvenstveno bilo povezano uz pogansku praksu obožavanja predmeta. U razdoblju nakon pada 2. Jeruzalemskog hrama (70 n.e.), nastaje bogati opus rabinske književnosti, čime se reafirmira židovski fokus na knjigu kao medij. U srednjem vijeku, širi se utjecaj kabalističkih knjiga unutar kojih se hebrejska slova i riječi organiziraju u obliku simbola te se pojavljuje mnoštvo vizualnih (antropomorfnih) prikaza svemira, isključivo sačinjenih od hebrejskih riječi i slova. Cilj ovog rada je proučiti razlike između slike / kipa i teksta kao medija te ustanoviti možebitne razloge židovskog povijesnog fokusa na tekst kao medij i zabranu vizualnih medija iz perspektive medijskih i komunikacijskih znanosti. Dok rabinska perspektiva smatra da promatranje vizualnih medija može negativno utjecati na promatrača, komunikološka perspektiva smatra vizualne medije najmanipulativnijom vrstom medija
Ludvig van Beethoven, Sonata in E-flat major, op. 81a no. 26
Sažetak Završni rad donosi formalno-harmonijsku i interpretativnu analizu Sonate u Es-duru, op. 81a br. 26 Ludwiga van Beethovena. Ukratko opisuje život i stvaralaštvo skladatelja, s fokusom na njegove sonate. Glavni dio donosi analizu Sonate u Es-duru, op. 81a br. 26. Budući da je ova sonata jedina sonata programnog karaktera u Beethovenovu opusu, rad opisuje kontekst njena nastanka i objašnjava važnost pojedinih motiva. Uz analizu strukture, tonalnog plana i ritamskih značajki uključuje interpretacijske elemente kao što su dinamika, artikulacija, agogika i pedalizacija.The final thesis presents a formal-harmonic and interpretative analysis of the Sonata in E-flat Major, Op. 81a, No. 26, by Ludwig van Beethoven. It provides a brief description of the composer's life and work, with a focus on his sonatas. The main part provides an analysis of the Sonata in E-flat Major, Op. 81a, No. 26. As this sonata is the only programmatic sonata in Beethoven's oeuvre, the thesis describes the context of its creation and explains the significance of certain motifs. In addition to the analysis of structure, tonal plan, and rhythmic characteristics, it includes interpretative elements such as dynamics, articulation, agogics, and pedaling
L. van Beethoven - Sonata op. 31 br. 2
Rad pod nazivom L. van Beethoven – Sonata op. 31 br. 2 temelji se na analizi klavirske sonate nastale u srednjem razdoblju skladateljeva stvaralaštva, obilježenog unutarnjim borbama i progresivnim gubitkom sluha. Sonata, nastala oko 1802. godine, trostavačna je i napisana u sonatnom obliku koji, kako po formi, tako i po harmonijama, odstupa od klasičnog stila te se ubraja među djela koja su postavila temelj prijelaza između kasnog klasicizma i romantizma. Rad je podijeljen u dva dijela. Prvi dio fokusira se na kronološki pregled života i stvaralaštva Ludwiga van Beethovena. U drugom dijelu detaljizira se formalna, harmonijska i interpretativna analiza Sonate br. 17, op. 31 br. 2 u d-molu. Cilj rada je, uz analizu formalnih i harmonijskih rješenja te interpretativnih aspekata, objasniti netipičan oblik i strukturu djela, istaknuti inovativne harmonije koje su prethodile prijelazu između klasicizma i romantizma te prikazati kontraste u tematskom materijalu.The paper titled L. van Beethoven – Sonata Op. 31 No. 2 is based on an analysis of the piano sonata composed during the middle period of the composer's work, marked by internal struggles and progressive hearing loss. Composed around the year 1802, the sonata has three movements and is written in sonata form, which—both in terms of structure and harmony—deviates from the classical style and is considered one of the works that laid the foundation for the transition between late Classicism and Romanticism. The paper is divided into two parts. The first part focuses on a chronological overview of the life and work of Ludwig van Beethoven. The second part provides a detailed formal, harmonic, and interpretative analysis of Sonata No. 17, Op. 31 No. 2 in D minor. The aim of the paper is, in addition to analyzing the formal and harmonic solutions and interpretative aspects, to explain the atypical form and structure of the work, highlight the innovative harmonies that preceded the transition from Classicism to Romanticism, and present the contrasts in the thematic material