Open Repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences
Not a member yet
8460 research outputs found
Sort by
Emoji - history, use and interpretation in modern digital communication
No full textEmojiji su, nastavši od strane grafičkog dizajnera Shigetake Kurite, postali jedan od bitnih i neizostavnih elemenata suvremene komunikacije. Unatoč tome što su nakon svoga razvoja devedesetih godina prošloga stoljeća u Japanu ostali uglavnom neopaženi van okvira istog, početkom 2010-ih godina popularnost pronalaze i na globalnoj razini, uvelike zbog svoje sposobnosti sadržavanja ogromne količine značenja unutar jednog simbola. Ta ih karakteristika danas ujedno čini i preferiranim sistemom razmjene unutar digitalne komunikacije i nezaobilaznom stavkom tipkovnica pametnih telefona. Cilj je ovoga rada prikazati njihov put od naizgled jednostavnih, grafičkih simbola rezolucije svega 144 piksela do nezamjenjivog aspekta komunikacije kakvu poznajemo danas, ali i ukazati na raznovrsnost njihove uporabe i interpretacije u digitalnoj komunikaciji, posebice na društvenim mrežama, s obzirom da su se njihova značenja konstantno mijenjala od trenutka njihova izuma. Danas, osim što ih možemo smatrati digitaliziranim oblikom neverbalne komunikacije, oni također čine novu, jedinstvenu vrstu jezika čije je poznavanje i razumijevanje diktirano raznim faktorima, zbog čega njihovo korištenje vrlo lako može dovesti do nesporazuma i dvosmislenosti značenja.Emojis, invented by graphic designer Shigetaka Kurita, have become one of the essential and indispensable elements of modern communication. Despite the fact that after their development in the 1990s in Japan they remained largely unnoticed outside of it, in the early 2010s they found popularity on a global level, largely due to their ability to contain a huge amount of meaning within a single symbol. This characteristic today also makes them the preferred exchange system within digital communication and an indispensable item on smartphone keyboards. The aim of this thesis is to show their journey from seemingly simple, graphic symbols with a resolution of only 144 pixels to an indispensable aspect of communication as we know it today, but also to point out the diversity of their use and interpretation in digital communication, especially on social media, given that their meanings have constantly changed since the moment of their invention. Today, in addition to being considered a digitalized form of nonverbal communication, they also constitute a new, unique type of language whose knowledge and understanding is dictated by various factors, which is why their use can very easily lead to misunderstandings and ambiguity of meaning
Istraživanje poučavanja temeljenog na zadatcima u udžbenicima engleskog kao stranog jezika u srednjim školama u Hrvatskoj
No full textOver the course of the years, theorists recognized a need for a language teaching method that concentrates on preparing learners for real-life situations they could encounter one day in the context of their target language. As a consequence, Communicative Language Teaching (CLT) was developed, which Task-Based Language Teaching (TBLT) then developed from. The latter became increasingly popular, as it was often described as being innovative and focusing on meaning and the students’ needs. Although it has become widely spread, confusions still arise on how exactly to define it and implement it in classrooms. Still, it is not negotiable that this method is very useful for teaching English as a foreign language. Then, it would be very useful to see how and if it can be found in textbooks used in Croatian high schools, given the fact that coursebooks are the pivotal materials for foreign language learning and teaching. For that reason, this study analysed the representation of TBLT in the coursebooks for the first graders of Croatian grammar schools, taking a look at the quantity of its examples and their characteristics – what they are like, what kind of input they relate to, and whether they entail some kind of pair work or group work. The results of the analysis indicated that there are not very many corresponding materials in the coursebooks analysed, as the textbooks mostly contain exercises focusing on form. What this means for the context of EFL teaching and learning is that there is a lot that can be done in order to improve these processes in Croatia. More items that relate to students’ needs can be incorporated into classes, as well as more materials can be provided that help the learners overcome circumstances they could be faced with anytime, in which applying the target language will be inevitable, not simply make them perform dull exercises very often.Tijekom godina, teoretičari su prepoznali potrebu za metodom poučavanja jezika koja se usredotočuje na pripremanje učenika za situacije koje bi jednog dana mogli susresti u stvarnom životu, u kontekstu njihova ciljnog jezika. Kao posljedica razvilo se poučavanje na temelju komunikacije, iz kojeg se kasnije razvilo poučavanje temeljeno na zadatcima. Kasnije spomenuta metoda postala je sve više popularna, a često ju se opisivalo kao inovativnu i isticalo kako joj je težište na značenju i potrebama učenika. Iako je postala široko korištena, još uvijek se pojavljuje zbunjenost po pitanju njezina definiranja i primjene u učionicama. Ipak, neupitno je to da je ova metoda jako korisna za poučavanje engleskom kao stranom jeziku. Shodno tomu, bilo bi vrlo korisno vidjeti kako i ako ju se može naći u udžbenicima koji su u upotrebi u hrvatskim srednjim školama, uzevši u obzir činjenicu da su udžbenici temeljni materijal za poučavanje stranom jeziku. Iz tog razloga ovo istraživanje analiziralo je prikaz poučavanja temeljenog na zadatcima u udžbenicima za prve razrede hrvatskih gimnazija, uzevši u obzir broj primjera i njihova obiježja – kakvi su, na kakve se materijale odnose te podrazumijevaju li neki oblik rada u paru ili skupini. Rezultati analize pokazali su da nema puno odgovarajućeg materijala u analiziranim udžbenicima s obzirom na to da spomenuti udžbenici većinom sadržavaju vježbe koje se usredotočuju na formu. Ono što ovo znači u kontekstu učenja i poučavanja stranom jeziku jest to da postoji još mnogo toga što se može učiniti kako bi se unaprijedio proces poučavanja engleskom kao stranom jeziku u Hrvatskoj. Više materijala koji se odnose na učeničke potrebe trebalo bi se uvrstiti u nastavu, kao i više materijala koji pomažu učenicima pripremiti se za situacije s kojima bi bilo kada mogli biti suočeni, a u kojima će korištenje ciljnog jezika biti neizbježno, a ne ih samo tjerati da rješavaju vrlo često jednolične vježbe
Commodification and modification of the physical: : lip augmentation in young women
No full textCilj ovoga rada bio je ispitati motivaciju, informiranost i iskustva mladih žena (22-29 godina) iz Zagreba i okolice o povećanju usana. Istraživanje je provedeno pismenim putem, a iako je uzorak malen, tek šest ispitanica, dobiveni podatci bili su dostatni za analizu. Rezultati pokazuju da se povećanje usana među mladim ženama normalizira te da na donošenje te odluke utjecaj ima društveno okruženje. Ovaj rad doprinosi razumijevanju motivacijskih faktora kod mladih žena koje se odlučuju na povećanje usana, nadopunjujući dosadašnja istraživanja iz područja tjelesnih modifikacija.The aim of this paper was to question the motivation, information awareness and experiences of young women (age 22 - 29) from Zagreb and surrounding areas regarding lip augmentation. The research was conducted in a written manner, and despite the sample being small, only six interviewees, the data received was substantial enough to be analysed. Results show that lip augmentation among young women is normalized and that the making of that decision is influenced by their social environment. This paper contributes to understanding the motivational factors of young women who decide to augment their lips, supplementing existing research on body modification
Otvoreni pristup znanstvenim časopisima u području društvenih znanosti: Analiza časopisa u sustavu Hrčak
No full textOtvoreni pristup znanstvenim informacijama sve više dobiva na važnosti u suvremenoj znanstvenoj komunikaciji, osobito u području društvenih znanosti. Ovaj rad analizira dostupnost, transparentnost i tehničku opremljenost časopisa iz područja društvenih znanosti objavljenih na nacionalnom portalu Hrčak. Kroz analizu tehničkih i uredničkih kriterija na uzorku časopisa iz informacijskih znanosti, politologije i ekonomije, rad utvrđuje razinu usklađenosti s načelima otvorene znanosti. Rezultati pokazuju kako časopisi većinom omogućuju otvoreni pristup bez zapreka, ali pokazuju neujednačenost u prikazu uredničkih politika, recenzijskog postupka, prava korištenja i autorskih prava. Rad ističe potrebu za tehničkim unaprjeđenjem, većom standardizacijom i institucionalnom podrškom u cilju povećanja kvalitete otvorenog pristupa u društvenim znanostima.Open access to scientific information is becoming increasingly important in modern scholarly communication, especially in the field of social sciences. This paper analyzes the availability, transparency, and technical infrastructure of social science journals published on the national Croatian portal Hrčak. By examining technical and editorial criteria in a sample of journals from information science, political science, and economics, the study assesses the level of compliance with open science principles. The findings indicate that most journals provide unrestricted open access, yet many show inconsistencies in editorial policies, peer review processes, usage rights, and copyright information. The paper highlights the need for technical improvements, greater standardization, and institutional support to enhance the quality of open access in the social sciences
Biases in large language models : ethical and informational aspects
No full textVeliki jezični modeli (LLM), poput ChatGPT-a i sličnih sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji, sve se češće koriste u svakodnevnoj komunikaciji, obrazovanju i pretraživanju informacija.
Međutim, zbog načina na koji su takvi modeli trenirani – dobrim dijelom na velikim skupovima podataka preuzetim s interneta – oni često preuzimaju i reproduciraju pristranosti prisutne u tim podacima. Ova pristranost može biti povezana s rodnim, rasnim, političkim i drugim društvenim čimbenicima, što dovodi do neetičnih ili netočnih rezultata, te predstavlja jedan od glavnih problema velikih jezičnih modela. Te pristranosti mogu utjecati na to kako se predstavljaju ljudi, događaji ili društvene skupine, što otvara važna pitanja iz etičke i informacijske perspektive. U ovom se radu analizira kako i zašto dolazi do pristranosti u LLM-ovima, koje su moguće posljedice za korisnike, te kako se takve pristranosti mogu prepoznati i pokušati smanjiti. Posebna pažnja posvećuje se ulozi informacijskih stručnjaka u razumijevanju i odgovornom korištenju ovih tehnologija. Cilj rada je pružiti dublji uvid u mehanizme pristranosti u LLM-ovima te predložiti smjernice za njihovu etičku i odgovornu primjenu u oblikovanju informacija koje svakodnevno koristimo.Large Language Models (LLMs), such as ChatGPT and similar AI-based systems, are increasingly being used in everyday communication, education, and information retrieval. However, due to the way these models are trained - largely on vast datasets collected from the Internet - they often adopt and reproduce the biases present in those data sources. These biases may relate to gender, race, politics, and other social factors, leading to unethical or inaccurate results and representing one of the key challenges of large language models. Such biases can influence how people, events, or social groups are represented, raising important questions from both ethical and informational standpoints. This paper examines how and why bias arises in LLMs, the potential consequences for users, and how these biases can be identified and mitigated. Special attention is given to the role of information professionals in understanding and responsibly using these technologies. The aim of this paper is to provide deeper insight into the mechanisms of bias in LLMs and to propose guidelines for their ethical and responsible use in shaping the information we rely on daily
Cultural heritage of the city of Trogir
No full textRad se bavi analizom kulturne baštine grada Trogira s naglaskom na njezine materijalne i
nematerijalne sastavnice. Uz povijesni pregled razvoja grada obrađuju se i ključne kulturne,
arhitektonske i urbanističke vrijednosti koje oblikuju identitet Trogira, a posebna pažnja
posvećuje se njegovoj povijesnoj jezgri, koja je uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske
baštine. U radu se razmatra i uloga kulturne baštine u suvremenom kontekstu, osobito u odnosu
na turizam, očuvanje i upravljanje baštinskim dobrima, kao i svakodnevni život lokalne
zajednice. Cilj je rada istaknuti značaj sveobuhvatnog razumijevanja kulturne baštine i njezine
valorizacije na lokalnoj i nacionalnoj razini.The paper deals with the analysis of the cultural heritage of the city of Trogir with an emphasis
on its tangible and intangible components. Through a historical overview of the city's
development, the key cultural, architectural and urban values that shape the identity of Trogir
are discussed, with special attention paid to its historic core, which is included in the UNESCO
World Heritage List. The paper also considers the role of cultural heritage in the contemporary
context, especially in relation to tourism, preservation and management of heritage assets, as
well as the everyday life of the local community. The aim of the paper is to highlight the importance of a comprehensive understanding of cultural heritage and its valorization at the
local and national levels
Prijevod teksta o profesionalnom šminkanju te izrada pripadajućeg glosara
No full textEl presente Trabajo de Fin de Máster pertenece a la categoría de trabajos terminográficos y se fundamenta en la traducción y análisis de unidades terminológicas extraídas de un fragmento del libro El mundo de Mery Makeup: El manual definitivo sobre maquillaje profesional de la autora española María Soláns. La tesina está dividida en una parte teórica y una parte práctica. En la parte teórica, se proporciona una presentación más detallada de la Terminología como disciplina, incluyendo sus características generales y su desarrollo a lo largo de la historia, seguida por la metodología utilizada en el trabajo terminográfico. La parte teórica termina con una breve revisión de la historia del maquillaje e inicios del maquillaje profesional, y a continuación se hace una reflexión sobre el estado actual de la industria del maquillaje. En la parte práctica se presenta el mencionado fragmento y su traducción al croata. Para la elaboración del trabajo terminográfico se han utilizado términos del anteriormente mencionado fragmento y en él se explican los procedimientos concretos aplicados en cada etapa, de acuerdo con la metodología presentada en la parte teórica. Al final de la segunda parte se encuentra un análisis terminológico que aborda las dificultades que han surgido en la traducción de los términos problemáticos, así como las soluciones traductológicas. Los resultados de este trabajo, en forma del glosario bilingüe, se añade como anexo a este Trabajo de Fin de Máster.Ovaj diplomski rad spada u kategoriju terminografskih radova. Temelji se na prijevodu i analizi terminoloških jedinica iz ulomka knjige El mundo de Mery Makeup: El manual definitivo sobre maquillaje profesional o profesionalnom šminkanju španjolske autorice Maríje Soláns. Rad je podijeljen na teorijski i praktični dio. U teorijskome dijelu pobliže upoznajemo terminologiju kao disciplinu, odnosno njezine opće značajke i razvoj kroz povijest, nakon čega se izlaže metodologija terminografskog rada. Teorijski dio završava kratkim pregledom povijesti šminkanja i početaka profesionalnog šminkanja te se donosi osvrt na stanje u make-up industriji danas. U praktičnom dijelu donosimo spomenuti ulomak i njegov prijevod na hrvatski. Za izradu terminografskog rada korišteni su termini iz ulomka te se u njemu objašnjavaju konkretni postupci koje smo primijenili u svakoj etapi rada, u skladu s metodologijom prikazanom u teorijskome dijelu. Na kraju praktičnog dijela nalazi se terminološka analiza koja obuhvaća poteškoće s kojima smo se suočili kod prijevoda problematičnih termina, kao i prevoditeljska rješenja. Rezultat ovog rada u obliku dvojezičnog glosara nalazi se u prilogu
Umjetna inteligencija u obrazovanju
No full textUmjetna inteligencija našla je svoju primjenu u svim segmentima društva pa tako i u obrazovanju. Platforme i alati umjetne inteligencije mijenjaju proces poučavanja i stavljaju pred obrazovne djelatnike nove zahtjeve, kojima moraju udovoljiti, kako bi obrazovni proces pratio promjene u društvu i pripremao učenike i studente za budućnost.
Cilj je ovoga rada utvrditi kako se i koliko primjenjuju alati umjetne inteligencije na sve tri razine formalnog obrazovanja, od osnovne škole do visokog učilišta pomoću istraživanja, namijenjenoga učenicima i studentima i obrazovnim djelatnostima. Istraživanjem će se također ispitati stavovi učenika, studenata i obrazovnih djelatnika o umjetnoj inteligenciji, njezinim prednostima i izazovima koje donosi njezina primjena, poznavanju alata umjetne inteligencije i njihovu korištenju te poznavanju i stavovima o njezinu etičnom korištenju.
U teorijskom dijelu rada bit će prikazana umjetna inteligencija i njezine značajke. Kroz povijesni pregled razvoja umjetne inteligencije, općenito i u obrazovanju, bit će prikazana najvažnija otkrića i stručnjaci za njih zaslužni.
Bit će prikazani alati i platforme umjetne inteligencije, korišteni u nastavi te etika korištenja umjetne inteligencije, uključujući preporuke Europske komisije, UNESCO-a i UNICEF-a.Artificial intelligence has found its application in all segments of society, including education. Artificial intelligence platforms and tools are changing the teaching process and placing new demands on educators, which they must meet, so that the educational process can keep up with changes in society and prepare students for the future.
The aim of this paper is to determine how and to what extent artificial intelligence tools are being applied at all three levels of formal education, from primary school to higher education, through research aimed at students and educational activities. The research will also examine the attitudes of students, students and educators about artificial intelligence, its advantages and challenges brought by its application, knowledge of artificial intelligence tools and their use, and knowledge and attitudes about its ethical use.
The theoretical part of the paper will present artificial intelligence and its characteristics. Through a historical overview of the development of artificial intelligence, in general and in education, the most important discoveries and the experts responsible for them will be presented.
Artificial intelligence tools and platforms used in teaching will be presented, as well as the ethics of using artificial intelligence, including recommendations from the European Commission, UNESCO and UNICEF
Non-European Art: A Proposal for Project-based Learning in Secondary School Subject Visual Arts
No full textU diplomskom radu razlažu se pojedine etape prijedloga projektne nastave na temu izvaneuropske umjetnosti u sklopu srednjoškolskog predmeta Likovna umjetnost. Projektna nastava uključuje nastavnička predavanja s naglaskom na dijalošku metodu, posjet muzeju, debatu na temu dekolonizacije muzeja, praktičan rad i pismeni ispit. Kombinacija različitih aktivnosti i metoda, koja je specifična za projektnu nastavu, učenicima omogućuje dublje razmatranje različitih umjetničkih praksi izvaneuropskog područja i njihovih karakteristika, kao i problematikā koje se vežu uz izvaneuropsku umjetnost, poput eurocentrizma, kolonijalizma i dekolonizacije, stereotipizacije te kulturne aproprijacije. Na taj način učenici razvijaju temeljne kompetencije potrebne za život u 21. stoljeću: vizualnu pismenost, kritičko mišljenje te osviještenost o multikulturnom svijetu u kojem žive
Usporedna analiza glagolskog upravljanja prijedložnim i besprijedložnim akuzativom u ruskom i hrvatskom jeziku
No full textДанная работа посвящена контрастивному анализу глагольной рекции винительного падежа в русском и хорватском языках, с особым акцентом на различия между предложными и беспредложными конструкциями. В литературе различают два типа рекции: сильную и слабую. Сильная рекция в обоих языках предполагает обязательную связь между глаголом и зависимым существительным в винительном падеже без возможности замены другим падежом или предлогом. Слабая рекция, напротив, допускает вариативность и гибкость в выборе предлога. Анализ показал, что беспредложная рекция в большом числе случаев, зафиксированных в грамматиках, совпадает в обоих языках, то есть оба языка при переходных глаголах требуют винительного падежа в функции прямого дополнения; то же самое касается употребления непереходных глаголов с количественным значением. Отклонения проявляются в том, что хорватский язык в некоторых случаях допускает использование непереходных глаголов в каузативной функции с винительным падежом, тогда как в русском языке для выражения этой функции используется особый переходный глагол. Сходства наблюдаются и при сильной рекции, где винительный падеж представляет собой обязательное дополнение, которое нельзя заменить другим падежом или предлогом. Напротив, слабая рекция проявляет большую вариативность и допускает различные конструкции, что и приводит к наиболее заметным различиям в употреблении предлогов в русском и хорватском языках.Ovaj rad bavi se kontrastivnom analizom glagolske rekcije akuzativa u ruskom i hrvatskom jeziku, s posebnim naglaskom na razlike između prijedložnih i besprijedložnih konstrukcija. U literaturi se razlikuju dva tipa rekcije, jaka i slaba. Jaka rekcija u obama jezicima podrazumijeva obaveznu vezu između glagola i zavisne imenice u akuzativu, bez mogućnosti zamjene drugim padežom ili prijedlogom. Slaba rekcija, naprotiv, dopušta varijantnost i fleksibilnost u izboru prijedloga. U analizi se pokazalo da se besprijedložna rekcija u velikom broju slučaja, koje smo pronašli u gramatikama, podudara u obama jezicima, odnosno oba jezika kod prijelaznih glagola zahtijevaju akuzativ kao oblik izravnog objekta, a isto vrijedi i za uporabu neprijelaznih glagola s kvantitativnim značenjem. Odstupanje se pojavljuje u mogućnosti hrvatskog jezika da u nekim situacijama neprijelazni glagoli preuzmu kauzativnu funkciju i koriste se s akuzativom, dok se u ruskom za izražavanje iste funkcije koristi poseban prijelazni glagol. Sličnosti su vidljive i kod jake rekcije, gdje akuzativ predstavlja obaveznu dopunu koja se ne može zamijeniti drugim padežom ili prijedlogom. Nasuprot tome, slaba rekcija pokazuje veću varijabilnost i dopušta različite konstrukcije, pa se tu pojavljuju najveće razlike u uporabi prijedloga između ruskog i hrvatskog jezika