Open Repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences
Not a member yet
8460 research outputs found
Sort by
El tabú lingüístico y el uso de eufemismos en la prensa y los medios de comunicación
No full textEste trabajo aborda el tema del tabú y los eufemismos en la prensa escrita y los medios de comunicación. A través de un marco teórico, se explica primero qué es el tabú y cómo surgió, qué es el tabú lingüístico y qué son los eufemismos, cómo surgen, cómo se desarrollan y con qué fines se utilizan en los medios de comunicación y en la vida cotidiana. A continuación, se analizan los eufemismos que aparecen en los medios de comunicación españoles, por qué y con qué propósito se utilizan. La metodología es cualitativa y se basa en artículos clasificados temáticamente en cuatro unidades: economía, sistema reproductor femenino, comunidades marginadas y reportajes de guerra. La conclusión presenta brevemente los patrones observados en el uso de eufemismos en la prensa escrita y los medios de comunicación, y revisa los resultados y posibles investigaciones futuras que podrían contribuir al desarrollo de este tema.Ovaj rad se bavi tabuom i eufemizmima u tisku i komunikacijskim medijima. Kroz teorijski okvir se prvo objašnjava što je i kako je nastao tabu, što je lingvistički tabu, te što su eufemizmi, kako nastaju, kako se razvijaju, te s kojim svrhama se koriste u medijima i na svakodnevnoj razini. Zatim se analiziraju eufemizmi koji se pojavljuju u španjolskim medijima, te zašto i s kojim ciljem se koriste. Metodologija je kvalitativna i bazira se na člancima koji su tematski svrstani u četiri cjeline: ekonomija, ženski reproduktivni sistem, marginalizirane zajednice i izvještavanje o ratu. U zaključku se ukratko iznose uočeni obrasci kod korištenja eufemizama u tisku i komunikacijskim medijima te se osvrće na rezultate i potencijalna daljnja istraživanja koja bi mogla doprinjeti daljnjem razvoju ove teme
Los medios audiovisuales en el aula de español
No full textŠpanjolski jezik kao strani jezik dobiva sve više na važnosti te se broj škola u kojima se uči kao drugi ili treći strani jezik svake godine povećava. Nastava stranog jezika, pa tako i španjolskog jezika, živi je proces ispunjen didaktičkim elementima koji ga čine odgojnim i obrazovnim, poput nastavnih sredstava čiji je cilj razvoj znanja i vještina. Nastavna sredstva na kojima je težište ovog rada su auditivna, vizualna i audiovizualna sredstva. Radi se o materijalima s kojima se učenici susreću izvan škole i koji, osim ludičke i zabavne, sadrže obrazovnu komponentu kad se koriste u svrhu učenja stranog jezika. Metode učenja stranog jezika mijenjale su se kroz godine, i iako danas ne postoji jedinstvena metoda koja odgovara svim odgojno-obrazovnim situacijama, prisutan je cilj koji se nastoji postići, a to je razvoj komunikacijske kompetencije i jezičnih vještina. Komunikacijska kompetencija sastoji se od jezične i sociokulturne kompetencije koje sačinjavaju znanja gramatike, leksika, fonologije, ortografije te poznavanje društva i kulture govornog područja. Proučavajući postojeću literaturu, uočava se povećana prisutnost radova o fotografijama, pjesmama i filmovima u nastavi stranog jezika, naspram drugih auditivnih, vizualnih i audiovizualnih nastavnih sredstava. Ista se učestalo koriste za učenje vokabulara i gramatike, razvoj izgovora te usvajanje kulturnog sadržaja. Na temelju proučene literature i provedenih istraživanja na temu, provelo se kvalitativno istraživanje koje istražuje primjenu auditivnih, vizualnih i audiovizualnih nastavnih sredstava u hrvatskim školama te izazove s kojima se nastavnici susreću u učenju španjolskog jezika. Istraživanje je uključivalo sedam nastavnika koji predaju španjolski kao drugi ili treći strani jezik u srednjim školama u Hrvatskoj. Za potrebe istraživanja, proveden je online polustrukturirani intervju sastavljen od 12 pitanja u trajanju od 20 minuta, koji je sniman uz suglasnost sudionika, te transkribiran. Rezultati istraživanja pokazali su da nastavnici, sukladno saznanjima teorijskog dijela, učestalo koriste auditivna, vizualna i audiovizualna sredstva, a ponajviše fotografije, pjesme i videozapise u nastavi. Također, rezultati otkrivaju da iste najčešće implementiraju radi savladavanja gramatike, vokabulara te s ciljem razvoja vještine govorenja i slušanja. Ipak, nastavnici su istaknuli da se, unatoč potencijalu primjene navedenih sredstava, susreću s izazovima poput tehničkih poteškoća i neprilagođenosti materijala jezičnoj razini.El español, como lengua extranjera, cobra cada vez más importancia. El número de escuelas donde se imparte como segunda o tercera lengua extranjera aumenta cada año. La enseñanza de una lengua extranjera, incluido el español, es un proceso dinámico y lleno de elementos didácticos que la dotan de carácter educativo, como los materiales destinados a desarrollar conocimientos y habilidades. Este trabajo se centra en los materiales auditivos, visuales y audiovisuales. Se trata de materiales con los que el alumnado se encuentra fuera del horario escolar y que, además de tener un componente lúdico y ameno, contienen un componente educativo cuando se utilizan para el aprendizaje de una lengua extranjera. Los métodos de aprendizaje de una lengua extranjera han evolucionado a lo largo de los años y, aunque hoy en día no existe un método único que se adapte a todas las situaciones educativas, sí se persigue un objetivo: el desarrollo de la competencia comunicativa y de las destrezas lingüísticas. La competencia comunicativa engloba la competencia lingüística y sociocultural, que incluyen el conocimiento de la gramática, el vocabulario, la fonología, la ortografía y el conocimiento de la sociedad y la cultura del área de habla. Al estudiar la literatura existente, se observa que hay más trabajos sobre fotografía, música y cine en la enseñanza de lenguas extranjera que sobre otros recursos didácticos auditivos, visuales y audiovisuales. Estos medios se utilizan con frecuencia para aprender vocabulario y gramática, desarrollar la pronunciación y adquirir contenido cultural. Basándose en la literatura estudiada y en las investigaciones realizadas sobre el tema, se llevó a cabo un estudio cualitativo para investigar el uso de recursos didácticos auditivos, visuales y audiovisuales en las escuelas croatas junto con los desafíos a los que se enfrentan los docentes en el aprendizaje del español. El estudio incluyó a siete docentes que imparten español como segunda o tercera lengua extranjera en escuelas croatas. Para ello, se realizó una entrevista semiestructurada en línea de doce preguntas de veinte minutos de duración, que fue grabada y transcrita con el consentimiento de los participantes. Los resultados del estudio mostraron que, de acuerdo con los hallazgos teóricos, los docentes utilizan con frecuencia recursos auditivos, visuales y audiovisuales, principalmente fotografías, canciones y vídeos, en su enseñanza. Los resultados también revelan que se utilizan, sobre todo, para dominar la gramática y el vocabulario, y para desarrollar las destrezas de expresión oral y comprensión auditiva. Sin embargo, los docentes señalaron que, a pesar del potencial de estas herramientas, enfrentan desafíos como dificultades técnicas e incompatibilidad del material con el nivel de idioma
Vrouwelijke beroepsbenamingen in het Nederlands, het Duits en het Kroatisch - een sociolinguïstisch perspectief
No full textJezik predstavlja jedno od najupečatljivijih i najvažnijih obilježja čovjeka jer omogućuje prenošenje misli i njihovu transformaciju u smislene poruke. Bez jezika naše društvo ne bi moglo funkcionirati, a njegovog utjecaja na društvo smo tek odnedavno postali svjesni. Svaka izgovorena, napisana ili prešućena riječ ima utjecaj na našu okolinu te igra veliku ulogu u formiranju društvene svijesti. Ovaj diplomski rad bavi se problematikom nedostatka, odnosno nedovoljne zastupljenosti ženskih naziva za zanimanja u nizozemskom, njemačkom i hrvatskom jeziku te mu je cilj istražiti u kojoj mjeri jezik odražava i oblikuje rodne strukture društva.
U ovom se radu kroz sociolingvističku perspektivu ističe važnost rodno osviještenog i rodno inkluzivnog jezika, pri čemu se posebna pozornost posvećuje nizozemskom jeziku i njegovom potencijalu za razvoj inkluzivnijeg jezičnog standarda. U radu se također obrađuju povijesni, društveni te kulturni faktori koji su u prošlosti utjecali na percepciju i oblikovanje naziva zanimanja te i na one koji i dandanas imaju utjecaja na njih, poput feminističke kritike jezika. Analizom oglasa za poslove iz Belgije, Nizozemske, Njemačke i Hrvatske prikazane su razlike u pristupu jezika prema rodnoj inkluzivnosti.
Na kraju su predložene konkretne strategije za razvoj rodno inkluzivnog jezika u nizozemskom koji od svih triju pokazuje najveći strukturni i društveni potencijal za promjenom. Ovaj rad također potiče na razmišljanje o jeziku kao alatu koji posjeduje moći za promjenom društva te ukazuje na važnost jezične inkluzivnosti u borbi za rodnu ravnopravnost.Taal is een van de meest opvallende en belangrijkste kenmerken van de mens, omdat het de overdracht van gedachten en hun transformatie in betekenisvolle boodschappen mogelijk maakt. Zonder taal zou onze samenleving niet kunnen functioneren, en pas recent zijn we ons ervan bewust geworden. Elk uitgesproken, geschreven of verzwegen woord heeft invloed op onze omgeving en speelt een grote rol in de vorming van het maatschappelijke bewustzijn. Deze scriptie behandelt het probleem van het ontbreken of de onvoldoende vertegenwoordiging van vrouwelijke beroepsbenamingen in het Nederlands, het Duits en het Kroatisch, met als doel te onderzoeken in hoeverre taal de genderstructuren van een samenleving weerspiegelt en vormgeeft. In dit werk wordt vanuit een sociolinguïstiek perspectief het belang van genderbewuste en genderinclusieve taal benadrukt, waarbij bijzondere aandacht wordt besteed aan het Nederlands en het potentieel ervan voor de ontwikkeling van een inclusievere taalnorm. Ook worden historische, maatschappelijke en culturele factoren besproken die in het verleden invloed hebben gehad op de perceptie en vormgeving van beroepsnamen, evenals de factoren die vandaag de dag nog steeds van invloed zijn, zoals feministische taalkritiek. Door middel van een analyse van vacatureteksten uit België, Nederland, Duitsland en Kroatië worden verschillen in de benadering van genderinclusiviteit in taal weergegeven. Tot slot worden concrete strategieën voor de ontwikkeling van genderinclusieve taal in het Nederlands voorgesteld, want het Nederlands is van de drie onderzochte talen de taal met het grootste potentieel voor de ontwikkeling van een inclusieve taal. Deze scriptie nodigt tevens uit tot reflectie over taal als een instrument met de kracht om de samenleving te veranderen en benadrukt het belang van taalinclusiviteit in de strijd voor gendergelijkheid
Образ Петербурга в повести Шинель Н.В. Гоголя
No full textČitanjem pripovijetke Kabanica N. V. Gogolja u ovom radu istražuje se koncept Sankt Peterburga, grada koji nije tek mjesto radnje navedene pripovijetke, već i sam lik. Peterburg
igra veliku ulogu u mnogim Gogoljevim književnim djelima jer pokreće radnju te utječe na
sudbine glavnih likova. U Kabanici postoje brojna proturječja, raskošni Peterburg, nekada
glavni grad Ruskog Сarstva, prikazan je opisima ulica i mjesta koje likovi posjećuju, a krase
ih tonovi žute, sive, crne i bijele boje. Gradom u kojem se isprepliću sudbine tzv. „običnih
ljudi“ i bogatih birokrata prolazi Akakij Akakievič Bašmačkin, činovnik nižeg položaja u
društvu. Temeljen na društvenoj kontradikciji, Peterburg predstavlja suviše hladno i surovo
mjesto za čovjeka poput Akakija Akakieviča. Štoviše, upravo sam grad i njegovi klimatski
uvjetu nalažu glavnom liku da nabavi novu kabanicu – to je motiv koji se nalazi u središtu
pripovijetke, obavijen fantastičnim elementima Peterburga koji se isprepliću s realnošću
Gender Differences in Speech Disfluency
No full textOvaj diplomski rad bavi se proučavanjem govorne disfluentnosti, s posebnim naglaskom na razlike s obzirom na rod i razinu obrazovanja govornika. Teorijski dio rada prikazuje suvremene modele govorne produkcije, klasifikacije disfluentnosti i vremenske parametre govora, dok su u istraživačkom dijelu predstavljeni rezultati analize spontanog govora 20 mladih odraslih govornika hrvatskoga jezika, ravnomjerno raspodijeljenih prema rodu i stupnju obrazovanja (SSS i VSS). Materijal je preuzet iz baze podataka Bazvuka i obuhvaća po dvije minute spontanog govora po govorniku. Zvučni zapisi analizirani su pomoću softvera Praat, a promatrane su sljedeće vrste disfluentnosti: prazne i pune stanke, ponavljanja, duljenja i poštapalice. Rezultati pokazuju da su muškarci u prosjeku proizvodili više disfluentnosti nego žene, dok su govornici s visokom stručnom spremom imali nešto nižu ukupnu disfluentnost u odnosu na one sa srednjom stručnom spremom. Iako razlike nisu bile statistički značajne (p > 0,05), vrijednost efekta veličine u pojedinim slučajevima ukazuju na umjerene učinke. Standardizacija rezultata prema broju disfluentnosti na 100 riječi pokazala je da se neke razlike smanjuju ili čak mijenjaju smjer, što ističe važnost valjanog prikaza podataka. U radu su analizirani i individualni rezultati govornika, čime su dodatno istaknute razlike koje se ne mogu objasniti samo rodom ili obrazovanjem, već ukazuju na utjecaj osobnih govorno-jezičnih navika. Također su analizirani vremenski parametri govora, kao i udjeli fluentnih i disfluentnih odsječaka. Na temelju rezultata i teorijskih uvida, u metodičkom dijelu rada predložene su vježbe za poticanje govorne fluentnosti.This thesis explores speech disfluency, with a particular focus on differences according to the speaker's gender and level of education. The theoretical part of the paper presents contemporary models of speech production, classifications of disfluency, and temporal speech parameters, while the research section reports the results of an analysis of spontaneous speech by 20 young adult speakers of the Croatian language, evenly distributed by gender and education level (secondary vs. higher education). The material was taken from the Bazvuka database and included two minutes of spontaneous speech per speaker. The audio recordings were analyzed using the Praat software, and the following types of disfluencies were observed: silent pauses, filled pauses, repetitions, prolongations, and filler words. The results show that men, on average, produced more disfluencies than women, while speakers with higher education showed slightly lower overall disfluency compared to those with secondary education. Although the differences were not statistically significant (p > 0.05), the effect sizes in some cases indicated moderate effects. Standardizing the results to the number of disfluencies per 100 words showed that some differences decreased or even changed direction, highlighting the importance of a valid presentation of data. The study also analyzed individual speaker results, which further emphasized differences that cannot be explained solely by gender or education, but rather suggest the influence of personal speech-language habits. In addition, temporal speech parameters were analyzed, as well as the proportion of fluent and disfluent segments. Based on the results and theoretical insights, the methodological section of the thesis proposes exercises for encouraging speech fluency
The fundamental pitch of speakers in their native and foreign language
No full textOvaj rad istražuje promjene u visini osnovnog tona, njegova raspona te intenzitet i raspon intenziteta u govoru na materinskom i stranom jeziku. Na ovu su temu provedena mnoga istraživanja koju su pokazala da se akustički parametri govornikova glasa mijenjaju pri govoru na različitim jezicima. Do toga dolazi zbog nesigurnosti u govoru na stranom jeziku, stresa ili prevelike artikulacije kako bi se postigao što bolje izgovor. Poznato je da svaki jezik ima karakterističnu prozodiju koja se također prilikom učenja stranog jezika treba usvojiti.
U ovom su istraživanju sudjelovale četiri studentice, polaznice Croaticuma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ispitanice su pročitale tekst „Sjeverni ledeni vjetar i sunce“ na materinskom, engleskom i hrvatskom jeziku. Snimke su obrađene u PRAAT-u, a rezultati su pokazali promjene u visini osnovnog tona i u intenzitetu.This study examines changes in fundamental frequency such as F0 range, intensity, and intensity range in speech production across native and foreign languages. Numerous phonetic studies have shown that the acoustic parameters of a speaker’s voice tend to vary when speaking in different languages. These changes are often attributed to factors such as reduced confidence when speaking a foreign language, stress, or hyperarticulation in an effort to achieve more accurate pronunciation. It is well established that each language has its own characteristic prosody, which learners must also acquire when learning a new language.
The present research involved four female participants enrolled in the Croaticum program at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb. Each speaker read the text “The North Wind and the Sun” in their native language, English, and Croatian. The recordings were analyzed using PRAAT, and the results revealed noticeable shifts in fundamental frequency and intensity across the different languages
History of library activity on the island of Vis
No full textCilj je ovog završnog rada dati sažet pregled povijesnog razvoja knjižnične djelatnosti na Visu, otoku u sklopu srednjodalmatinskog otočja u Jadranskom moru koji je danas teritorijalni dio Republike Hrvatske. Rad bi se usredotočio na djelatnost prikupljanja, obrađivanja i čuvanja knjiga na čitavom području otoka od razdoblja antike pa sve do suvremenog 21. stoljeća. Pritom bismo se osvrnuli i na povijesni razvoj knjižnične djelatnosti na čitavom području Dalmacije kako bismo prikazali širi povijesni kontekst. Uz knjižničnu je djelatnost neodvojiva i djelatnost književne produkcije, zbog čega ćemo se i dotaknuti povijesti književnog stvaralaštva na Visu. Povijesni i arheološki izvori ukazuju na to da je otok nastanjen još od razdoblja pretpovijesti. Jedno od temeljnih obilježja mjesta Visa jest izoliranost zbog geografske udaljenosti od obale i okolnih otoka. Osim fizičke izoliranost, područje Visa obilježavaju i brojne promjene vlasti. Političke i društvene promjene se nerijetko odražavaju i u kulturi i u umjetnosti, čemu upravo svjedoči i područje knjižničarstva, što ćemo vidjeti i u ovom radu.The aim of this final paper is to provide a concise overview of the historical development of library activities on Vis, an island within the central Dalmatian archipelago in the Adriatic Sea, which is today a territorial part of the Republic of Croatia. The paper would focus on the activity of collecting, processing and preserving books throughout the island from the period of antiquity to the modern 21st century. We shall also present the historical development of librarianship throughout Dalmatia to present a broader historical context. Since library activity is inseparable from the literary production, we will also take a closer look at the history of literary production on the island of Vis. Historical and archaeological sources indicate that the island has been inhabited since prehistoric times. One of the fundamental characteristics of the island of Vis is its isolation due to its geographical distance from the coast and surrounding islands. In addition to physical isolation, the area of Vis is also marked by numerous political and social changes throughout history which are often reflected in its country’s culture and art. This matter will be observed in this research paper through the field of librarianship
Stories from the university classroom – a narrative research on the educational experiences of Roma national minority students
No full textTema je ovog diplomskoga rada obrazovanje romske nacionalne manjine sagledano iz perspektive romskih studenata i njihovih obrazovnih iskustava. U teorijskom dijelu rada osvrćem se na neka od glavnih obilježja romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj uz kratak pregled akcija na nacionalnoj razini kojima se nastoji poboljšati položaj Roma u hrvatskom društvu. Istaknute su i specifičnosti u obrazovanju Roma uz poseban naglasak na visokoškolsko obrazovanje. Cilj je empirijskog dijela rada dubinski istražiti i opisati obrazovna iskustva studenata romske nacionalne manjine na različitim razinama sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo četvero studenata koji su tijekom polustrukturiranih, narativnih intervjua dijelili sa mnom svoja obrazovna iskustva, ali i svoja mišljenja o specifičnostima u obrazovanju Roma. Rezultati istraživanja ukazuju na to kako su iskustva, mišljenja i stavovi sudionika vrlo različiti, što ide u prilog činjenici kako Romi čine heterogenu, a ne homogenu skupinu naroda. Dio sudionika uz svoje obrazovanje veže pozitivna sjećanja, ističu uspjehe koje su ostvarivali na tom putu, dok je drugima veći dio obrazovanja bio temeljen na osjećaju nepripadanja i borbi s nepravednim sustavom. Također, neki ističu kako u njihovom obrazovanju diskriminacije usmjerene prema njima nije bilo, dok drugi svjedoče o raznim diskriminatornim praksama, najčešće od strane učitelja, koje su se manifestirale u obliku nepravednog ocjenjivanja ili neprihvatljivih komentara. U nedostatku iskustava, sudionici su sa mnom dijelili svoja mišljenja o romskim pomagačima, afirmativnim mjerama u području obrazovanja Roma i uvođenju romske kulture u nastavu i kurikulume. I u ovim su područjima mišljenja vrlo različita. Iako ih nisu nužno iskusili, sudionici prepoznaju poteškoće u obrazovanju Roma, a iznose i neke od svojih prijedloga za unapređenje istoga.The topic of this thesis is the education of the Roma national minority, viewed from the perspective of Roma students and their educational experiences. In the theoretical part of this paper, I reflect on some of the main characteristics of the Roma national minority in the Republic of Croatia, along with a brief overview of national-level actions that seek to improve the position of Roma in Croatian society. The specifics of Roma education are also highlighted, with special emphasis put on higher education. The aim of the empirical part of the paper is to thoroughly investigate and describe the educational experiences of students from the Roma national minority across different levels of the Croatian education system. Four students participated in the research and shared with me their educational experiences, as well as their opinions on the specificities of Roma education, all during semi-structured, narrative interviews. The results of the research indicate that the participants’ experiences, opinions and attitudes vary greatly, which supports the notion that Roma constitute a heterogeneous rather than a homogeneous group of people. Some participants associated their education with positive memories, highlighting the successes they achieved along the way, while for others, much of their education was marked by a sense of exclusion and a struggle with an unjust system. Furthermore, while some pointed out that there was no discrimination directed towards them during their education, others testified to various discriminatory practices, most often coming from their teachers, which manifested in the form of unfair evaluation or unacceptable comments. In the absence of personal experience, the participants shared their views on Roma helpers, affirmative measures in the field of Roma education, and the inclusion of Roma culture in teaching and curricula. Their views on these topics also varied significantly. Although they had not necessarily experienced them, the participants recognized the challenges facing Roma in education, while also offering some of their own suggestions for its improvement
Psovke u švedskom
No full textSvordomar är en typ av uttryck som tillhör gruppen av tabuord och som människor använder när de vill betona vad de säger och för att uttrycka negativa känslor. Användning av svordomar har blivit allt vanligare i media och allmänheten, så förekomsten av svordomar i tidningar, artiklar och liknande ökar. Med varje offentlig användning av svordomar normaliseras de gradvis, vilket är anledningen till att man kan se att användningen av det engelska svordomsordet fuck alltmer kommer in i svensktalande ordförråd. Filmer Fucking Åmål och Aldrig fucka upp och FUCK CANCER-armbandskampanjen är bara några av de exempel som har spridit denna engelska svordom. Forskning visar att det är ungdomar som svär mest, och sett till kön svär män något mer än kvinnor. Dessutom är svenska svordomar till stor del religiöst motiverade, så de nämner ofta djävulen, helvetet och liknande. Svordomar kan delas in i flera typer och de inkluderar: utrop av irritation, eder, förbannelser, ovänliga uppmaningar, stående förolämpningar, skällsord och andra svordomstyper som ogillande. Man kan också använda svordomar för att ge extra betoning eller förstärka frågeord.Swear words are a type of expressions that belong to the group of taboo words that people use when they want to emphasize what they are saying and to express their negative feelings. The use of swearing has become increasingly common in the media and the public, so the occurrence of swearing in newspapers, articles and such is increasing. With each use of swear words in public, they are gradually becoming normalized, which is why one can see that the use of the English swear word fuck is increasingly entering Swedes’ vocabulary. The films "Fucking Åmål" and "Aldrig fucka upp" and the FUCK CANCER bracelet campaign are just some of the examples that have spread this English swear word. Research shows that young people are the ones who swear the most, and in terms of gender, men swear slightly more than women. In addition, Swedish swearing is largely religiously motivated, so they often mention the devil, hell and similar swear concepts. Swearing can be divided into several types which include: exclamations of irritation, oaths, curses, unfriendly exhortations, constant insults, swear words and other types of swearing such as disapproval. One can also use swear words to give extra emphasis or reinforce question words.Psovke su vrste izraza koje pripadaju grupi tabu riječi i ljudi ih koriste da bi naglasili ono što govore i izrazili negativne osjećaje. Uporaba psovki u medijima i javnosti općenito se povećava, pa se tako one mogu naći u novinama, člancima i slično mnogo češće nego prije. Svakim korištenjem psovki u javnim prostorima, one se sve više normaliziraju, što se posebno ističe kod psovke fuck koju je švedski jezik posudio iz engleskoga, a ljudi se sve više njome koriste. Filmovi "Fucking Åmål" i "Aldrig fucka upp" i kampanja FUCK CANCER samo su neki od primjera upotrebe psovke fuck zbog kojih se korištenje te psovke sve više standardizira u švedskom jeziku. Istraživanja pokazuju da mladi najviše psuju, te da muškarci psuju nešto više od žena. Nadalje, švedske psovke su uglavnom motivirane religijom, pa će one često spominjati vraga, pakao i slično. Psovke se mogu podijeliti u nekoliko tipova, i to su: uzvici razdraženosti, kletve, prokletstva, neprijateljska upozorenja, uvrede, prijekori i druge vrste psovki poput neodobravanja. Psovke se također mogu koristiti da bi se dodatno naglasilo nešto ili da bi se pojačao učinak upitnih riječi
El cortometraje como recurso didáctico para la introducción de temas sociológicos en la enseñanza de la lengua española : Trabajo de fin de máster interdisciplinario
No full textOvaj diplomski rad bavi se primjenom kratkometražnog filma kao nastavnog sredstva za integraciju socioloških tema u nastavu španjolskog jezika, s ciljem razvoja komunikacijske i međukulturne kompetencije učenika. Teorijski dio rada započinje definiranjem pojma komunikacijske kompetencije te pregledom njenih modela, uz isticanje važnosti komunikacijskog pristupa za nastavu stranih jezika. Nadalje, detaljno se opisuju prednosti i izazovi korištenja audiovizualnih materijala, osobito kratkometražnog filma, u nastavnom procesu. Završno, razmatra se mogućnost uključivanja socioloških sadržaja u nastavu stranog jezika kroz pristup integriranog učenja sadržaja i jezika, poznat kao CLIL. U svrhu provjere teorijskih pretpostavki, s učenicima trećeg razreda gimnazije provedeno je akcijsko istraživanje. Pritom, za obradu teme političkog i subkulturnog identiteta kao središnji nastavni materijal korišten je kratkometražni film Rojo, amarillo, rojo. Rezultati provedenog istraživanja ukazali su na pozitivne reakcije učenika na ovakav oblik nastave. Film i popratne aktivnosti olakšali su usvajanje relevantne terminologije, potaknuli izražavanje osobnih stavova te omogućili usporedbu kulturnih i društvenih obrazaca hrvatskog i španjolskog društva. Dodatno, refleksije nastavnice u ulozi kritičkog prijatelja, potvrdile su pedagošku vrijednost ovakvog pristupa.Este trabajo de fin de máster analiza el uso del cortometraje como recurso didáctico para integrar temas sociológicos en la enseñanza del español como lengua extranjera, con el objetivo de desarrollar la competencia comunicativa e intercultural del alumnado. La parte teórica comienza con la definición del concepto de competencia comunicativa y la revisión de sus modelos, destacando asimismo la importancia del enfoque comunicativo en la enseñanza de lenguas extranjeras. Además, se describen en detalle las ventajas y los desafíos del uso de materiales audiovisuales, en particular del cortometraje, en el proceso de enseñanza-aprendizaje. Finalmente, se considera la posibilidad de incluir contenidos sociológicos en la enseñanza de lenguas extranjeras a través del enfoque de Aprendizaje Integrado de Contenidos y Lengua Extranjera (AICLE). Con el fin de comprobar las hipótesis teóricas, se llevó a cabo una investigación-acción con alumnos de tercer curso de instituto. Como material didáctico principal se utilizó el cortometraje Rojo, amarillo, rojo para abordar el tema de la identidad política y subcultural. Los resultados del estudio reflejaron una respuesta positiva por parte de los alumnos ante esta forma de enseñanza. La película y las actividades complementarias facilitaron la adquisición de terminología relevante, fomentaron la expresión de opiniones personales y permitieron establecer comparaciones entre los patrones culturales y sociales de la sociedad croata y la española. Además, las reflexiones de la profesora, en su papel de amiga crítica, confirmaron el valor pedagógico de este enfoque