Institute of Social Sciences
IRISS Repository of Institute of Social Sciences (Belgrade)Not a member yet
2648 research outputs found
Sort by
Управљање психосоцијалним ризицима и изазови заштите менталног здравља у савременом радном праву
In Search for Meaning? Modelling Generation Z Spiritual Travel Motivation Scale — The Case of Serbia
Spiritual travel is increasingly viewed as an asset for the development of sustainable tourism. A great deal of research has been conducted on travel motivation to comprehend spiritually-motivated travel, but less is known about Generation Z’s travel motivation. This subject is relevant since Generation Z will represent the travel market of the future. Therefore, managers of spiritually-themed locations must understand the characteristics of their prospective visitors (Generation Z) in order to create more comprehensive tourism offerings. We use exploratory and confirmatory factor analysis to validate the scale and inferential statistics to analyse the data regarding the main socio-demographic characteristics. Spiritual and Canonical Experiences, Escapism, Ascetic Life, and Social Interactions, Natural and Cultural Values, Religious Events, and Active Participation were identified as the main dimensions in this study. In our conclusion, the ramifications of the findings for destination management and marketing are examined
Kako me je Đurologija učila da postanem nesvrstan ili o piscu knjiga koje prašina ne pokriva
Pravni položaj investicionih društava na tržištu kapitala
U ovoj knjizi polazi se od različitih koncepcijskih stanovišta
rasprostranjenih u pravnoj i ekonomskoj teoriji, kao i od pozitivnopravnih rešenja u međunarodnom, komunitarnom i regionalnom pravu u kontekstu određivanja položaja investicionih
društava na tržištu kapitala. Predmet istraživanja odnosi se
na normativne okvire i uslove poslovanja investicionih društava
kao ključnih aktera na tržištu kapitala, u uslovima sve veće globalizacije
finansijskih tokova i integrisanosti svetske privrede. Naročita pažnja posvećena je determinisanju uslova poslovanja
investicionih društava, kao i diferenciranju delatnosti koje obavljaju
na tržištu kapitala. Pored istorijskopravnog i normativnog metoda, analiza pravnog položaja investicionih društava zasniva se na uporednopravnom pristupu. Polazna osnova predmetnog istraživanja je da ukaže na koji način primena prihvaćenih međunarodnih
standarda, prvenstveno pravila EU, doprinosi stabilnosti i održivosti tržišta kapitala, odnosno efikasnijem i sigurnijem poslovanju
investicionih društava kroz delotvorniju kontrolu uslova
poslovanja, kontrolu rizika sa kojima se društva susreću u poslovanju,
kao i povećanjem transparentnosti poslovanja u kontekstu odgovornijeg sprovođenja nadzora i obaveznog objavljivanja poslovnih podataka.
Naposletku, usvojena rešenja u evropskom zakonodavstvu porediće se sa pravnim režimom položaja investicionih društava u domaćem pravu. Osim isticanja različitosti uporednopravnih
rešenja naspram domaćih, u knjizi će se insistirati i na uočava nju
sličnosti brojnih pojedinačnih rešenja, a pre svega, pravnih posledica
koje ona proizvode. Komparativna analiza će omogućiti da se mnogobrojna rešenja i instituti poslovanja investicionih društava
kritički sagledaju iz ugla domaćeg prava da bi se utvrdilo mest o
domaćih rešenja u uporednom pravu i ispitala logika važećih pravila
u odnosu na ciljeve koje ona treba da ostvare.
Prvi deo knjige posvećen je ulozi i značaju finansijskih tržišta u savremenim uslovima privređivanja. Savremeni trendovi
deregulacije, internacionalizacije, liberalizacije, globalizacije,
platformizacije i digitalizacije u poslovanju investicionih društava,
kao i brojni poremećaji na tržištima kapitala prethodnih decenija,
ukazali su na neophodnost državne regulacije. Nakon ekonomske krize, koja je pogodila svet 2007. godine, mnoge zemlje su započele zakonodavne reforme s namerom napuštanja do tada preovlađujućeg principa deregulacije. Stanovište da tržište treba
da počiva na sopstvenim zakonitostima biva napušteno, sprovođenjem
pravnih reformi. Jedan od osnovnih ciljeva reformi bio
je uspostavljanje novih regulatornih organa i prenos nadzornih aktivnosti na postojeće tržišne regulatore. U nastavku knjige p rikazan
je razvoj pravne regulative na tržištu kapitala, s posebnim
osvrtom na komunitarno pravo. Dosadašnja reforma evropskog zakonodavstva tržišta kapitala za cilj je postavila prvenstveno harmonizovanje propisa koji se odnose na poslovanje investicionih
društava, sa idejom integrisanja nacionalnih tržišta kapitala
u jedinstveno evropsko tržište kapitala. Ovo pitanje je od po -
srednog značaja za srpsko tržište kapitala. Nedavnim usvajanjem novog Zakona o tržištu kapitala, domaće pravo nastoji se uskladiti sa jednim vodećim propisom koji donosi mnogo toga inovativnog i unapređenog poput Direktive o tržištima finansijskih instrume -
nata iz 2014. godine.
Upravo na takvoj, komparativno-teorijskoj utemeljenosti, drugi i centralni deo knjige posvećen je pravnom razmatranju
osnovnih pitanja u pogledu pravnog položaja investicionih društava.
Obrađene su oblasti komunitarnog i nacionalnog položaja investicionih društava, kao i obligacionopravni odnosi koji proizlaze iz njihovog poslovanja. U statusnopravnom položaju investicionih
društava posebna pažnja posvećena je uslovima za dobijanje
dozvole za obavljanje delatnosti, organizacionoj formi, strukturi organa uprave, te minimalno potrebnom kapitalu za započinjanje
obavljanja delatnosti. S druge strane, obavljanjem delatnosti,
odnosno pružanjem investicionih usluga na tržištu kapitala nastaju
obligacioni odnosi između investicionih društava i njihovih
klijenata (investitora), koji se mogu razvrstati u dve osnovne grupe pravnih poslova – nalogoprimački (brokerski) i kupoprodajni
(dilerski). Pravni značaj podele poslova na brokerske i dilerske ogleda se u specifičnim uslovima za njihovo obavljanje, s obzirom na rizičnost delatnosti kako po samo investiciono društvo, tako i po investitore i širu javnost. Takođe, pored tradicionalnih pravnih poslova, prikazani su i analizirani novi pravni poslovi investicionih
društava nastali kao proizvod savremenih tendencija na tržištima
kapitala – digitalizacije, platformizacije i finansijskih inovacija.
U vezi s tim, obrađeni su inovativni, tek nadolazeći poslovi investicionih
društava, u okviru finansijskog paketa o pružanju digitalnih usluga – algoritamsko trgovanje i trgovanje digitalnom imovinom (digitalnim tokenima).
Poslednji deo knjige odnosi se na pitanja sprovođenja nadzora i tržišne discipline. Valjana kontrola nad poslovanjem investicionih društava ima preventivnu ulogu zarad sprečavanja
investicionih aktivnosti koje bi mogle doprineti nepoverenju u funkcionisanje tržišta kapitala. Preventivna kontrola može se ostvariti kroz nekoliko formi – od izdavanja dozvole za rad brokersko-dilerskim društvima i ovlašćenim bankama, čime se nastoji sprečiti ulazak onih koji ne ispunjavaju profesionalne standarde i poslovnu etiku, do obelodanjivanja poslovnih podataka nadležnim
regulatornim i nadzornim organima i investicionoj javnosti
Klimatska pravda i odrast
U ovom radu razmatramo principe tzv. odrasta, kao jednog od mogućih odgovora na ekološku krizu
izazvanu težnjom za konstantnim ekonomskim rastom i odsustvo klimatske pravde na globalnom nivou. Najpre
prikazujemo razmere odsustva klimatske pravde na nivou zemalja danas. U tom slislu razmatramo atmosfersku
kolonizaciju kao nastavak kolonizacije zemalja globalnog Juga. Zatim, podrobnije analiziramo principe odrasta.
Naglašavamo problematičnost ekonomskog rasta ne samog po sebi, već kao potencijala sa kojeg u praksi fokus
biva izmešten sa ekološke održivosti, društvene pravde i ljudskog blagostanja. U narednom delu, analiziramo na
koje načine se ekonomsko usporavanje izazvano pređašnjom pandemijom koronavirusa razlikuje od principa koji
zagovara odrast. Konačno, u poslenjem delu nudimo osvrt na položaj Srbije u debati o ekološkoj pravdi i odrastu.
Iako na kapitalističkoj poluperiferiji, Srbija funkcioniše ekološki neodrživo još od početka praćenja ekološkog otiska
na ovim prostorima
Zeleno finansiranje, klimatske finansije i koncept zelene ekonomije
Ekonomski i društveni napredak zabeležen tokom prošlog veka
je postignut na račun životne sredine. Zastupljena je sve veća
potrošnja prirodnih resursa kako bi se podržala ekonomska
aktivnost. Inkluzivni zeleni rast treba da pomiri hitnu potrebu
za intenzivnim ekonomskim rastom i smanjenjem siromaštva
u zemljama u razvoju sa potrebom očuvanja životne sredine i
sprečavanja nastanka nepovratnih štetnih ekoloških posledica
i gubitaka. U radu se analizira kretanje globalnog materijalnog
otiska, na koji način se ekonomski razvoj odražava na potrošnju
prirodnih resursa i kakav to pritisak stvara na klimatske
promene. Definisaće se pojam klimatskih finansija i ukazati da
prilagođavanje i neutralisanje negativnih posledica klimatskih
promena zahteva mobilizaciju značajnih finansijskih sredstava.
U radu će se prezentovati preporuke za osnaživanje rasta udela
zelenog finansiranja i definisati zeleni finansijski instrumenti