2611 research outputs found
Sort by
Security policy of Germany after its reunification
No full textNjemačka danas predstavlja jedan od glavnih stupova zajedništva unutar Europe, posebice Europske Unije. Za zemlju koja je tek 90-ih godina prošloga stoljeća postigla svoje ujedinjenje to predstavlja značajno poboljšanje u političkom položaju.
Put kojim je Njemačka došla do sadašnjeg percipiranog statusa lidera odvijao se u raznim sigurnosnim etapama, od raspada komunističkog bloka do današnjeg okruženja rata na tlu Europe. Njezina politika oblikovala je politiku cijelog kontinenta te obećava tako i nastaviti. Kroz brojne krize, bile one sigurnosne, ekonomske ili političke Njemačka je ostala u centru zbivanja, barem za europsku sferu. Moderna vremena postavljaju nove izazove koji će potencijalno dovesti značajne promjene, posebice u sigurnosnom pogledu. Postavlja se pitanje, može li se Njemačka nametnuti kao lider Europe i EU ili je pak njen potencijal nedostatan za tako bitnu ulogu?Germany is nowadays seen as a pillar of European collectiveness, especially so when regarding the European Union. For a country that achieved its unification barely 34 years ago in 1990 it represents a considerable improvement in its political positioning.
The path Germany took to reach its current status as a perceived leader was marked by different security epochs, from the fall of the communist block to the current state of war on the European continent. The policy of Germany has been a cornerstone of European politics and continues to be so. Throughout the numerous crises regardless of their origin, economic, security or political, Germany remained a significant actor.
Modern times represent new challenges which could potentially lead to significant changes, especially regarding the security aspect of Europe. The question presents itself, whether or not Germany can present itself as a true leader of Europe and the European Union, or if it lacks the potential for such a critical role
The significance of John Paul II in the process of dismantling the communist system
No full textOvaj rad istražuje ključnu ulogu Ivana Pavla II. u procesu urušavanja komunističkog sustava, posebice u kontekstu Srednje i Istočne Europe. Pontifikat Ivana Pavla II., započet 1978. godine, obilježen je snažnim moralnim i političkim angažmanom u podržavanju pokreta za ljudska prava i demokratizaciju unutar represivnih režima. Kroz analizu njegovih diplomatskih inicijativa, pastoralnih posjeta i podrške prodemokratskim snagama, rad pokazuje kako su papine akcije postale katalizatorom za destabilizaciju sovjetskog utjecaja. Osim povijesnog i političkog konteksta, rad se usredotočuje na papinu suradnju s ključnim svjetskim liderima, poput Ronalda Reagana, koja je uvelike pridonijela političkim promjenama u Europi. Poseban naglasak stavljen je na Papinu duhovnu i političku ulogu u oblikovanju međunarodnih odnosa tijekom Hladnog rata.This thesis explores the crucial role of John Paul II in the collapse of the communist system, particularly in the context of Central and Eastern Europe. The pontificate of John Paul II, which began in 1978, was marked by strong moral and political engagement in supporting human rights movements and democratization within repressive regimes. By analyzing his diplomatic initiatives, pastoral visits, and support for pro-democracy forces, the thesis demonstrates how the Pope’s actions became a catalyst for destabilizing Soviet influence. In addition to the historical and political context, the thesis focuses on the Pope's collaboration with key world leaders, such as Ronald Reagan, which greatly contributed to political changes in Europe. Special emphasis is placed on the Pope’s spiritual and political role in shaping international relations during the Cold War
A Comparative Content Analysis of Večernji list in the Socialist Republic of Croatia during the Smallpox Epidemic and in the Republic of Croatia during the COVID-19 Pandemic
No full textGodine 2020. svijet je zadesila zdravstvena kriza povijesnih razmjera, koja je u potpunosti promijenila svakodnevni život. Koronavirus promijenio je način na koji gledamo na viruse, a posljedice će se osjećati još godinama. Stanovništvo bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, 48 godina prije pandemije, suočilo se sličnom situacijom, kada se virus velikih boginja naglo pojavio u regiji te uzrokovao ekonomski, društveni i zdravstveni kolaps. Informacije o napretku i suzbijanju virusa primale su se putem televizije i novina, a ovaj se rad bavi analizom jedne od posljednjih novina dostupnih u oba vremena – Večernjeg lista. Komparativnom analizom sadržaja utvrđeno je na koji se način razlikovalo izvještavanje o dvije, naizgled slične, situacije. Putem analitičke matrice razmotrile su se pojedinosti koje su se pojavljivale u Večernjem listu, kako u SFRJ, tako i u Republici Hrvatskoj. Rezultati ovog rada ukazuju na činjenicu kako se o epidemiji velikih boginja 1972. izvještavalo informativnije nego li o pandemiji koronavirusa 2020. godine, o kojoj se izvještavalo senzacionalistički. Ovi podatci vidljivi su u transparentnosti autorstva, najavi na naslovnici, diskursu koji se koristi unutar teksta, te grafičkoj opremi kojom je tekst popraćenIn 2020, the world was hit by a health crisis of historic proportions, which completely changed everyday life. The coronavirus has changed the way we look at viruses, and the consequences will be felt for years to come. The population of the former Socialist Federal Republic of Yugoslavia, 48 years prior to the pandemic, faced a similar situation, when the smallpox virus suddenly appeared in the region and caused an economic, social and health collapse. Information about the progress and suppression of the virus was received through television and newspapers, and this thesis deals with the analysis of one of the last newspapers available in both situations - Večernji list. A comparative content analysis determined how the reporting of two, seemingly similar, situations differed. Through the analytical matrix, the details that appeared in Večernji list, both in SFRY and in the Republic of Croatia, were considered. The results of this work point to the fact that the smallpox epidemic in 1972. was reported more informatively than the coronavirus pandemic in 2020., which was reported in a more sensationalistic manner. These results are visible in the transparency of the authorship, the announcement on the front page, the discourse used within the text, and the graphic equipment the text is accompanied with
The activities of transnational non-governmental Islamic organizations in war-affected areas : a case study of Bosnia and Herzegovina
No full textDjelovanje transnacionalnih nevladinih vjerskih humanitarnih organizacija u ratom zahvaćenim područjima predstavlja čin djelovanja sa svrhom pomoći najpotrebitijima. U ovom radu preispituje se djelovanje transnacionalnih muslimanskih nevladinih organizacija u ratnim sukobima analizirajući slučaj njihove prisutnosti i djelovanja u ratu na području Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1995. Nastoji se dati odgovor na glavno pitanje kakva je bila uloga TMNVO-a u ratu u BiH isključivo humanitarna ili višedimenzionalna izlazeći iz okvira humanitarnog djelovanja. Uz djelovanje u ratnom periodu rad obrađuje i posljedice koje su TMNVO-i i njihovi članovi ostavili na društvo u BiH osobito u vidu radikalizacije pojedinaca i skupina.The activity of transnational non-governmental religious humanitarian organizations in war-affected areas is an act with the principal purpose of helping the most vulnerable. This paper examines the activities of transnational non-governmental Islamic organizations in war conflicts, analyzing their presence and activities in the war in the territory of Bosnia and Herzegovina in the period from 1992 to 1995. This paper attempts to answer the following question: what was the role of such organizations in the war in Bosnia and Herzegovina, exclusively humanitarian or multidimensional, departing from the framework of humanitarian action? The paper also deals with the consequences of the actions of these organizations and those of their members for society in Bosnia and Herzegovina, especially in the form of radicalization of individuals and groups
The role of the United States of America in the Nicaraguan revolution
No full textU radu se analizira politika SAD-a prema Srednjoj Americi za vrijeme mandata predsjednika Reagana. Uvodno se prati povijest američkih intervencija u Nikaragvi, počevši od 1856. godine kad je Nikaragva prvi put bila žrtva američkog ekspanzionizma. Zatim se prate zbivanja u 20. stoljeću, posebice 1912. godina kad su američki marinci pokorili Nikaragvu na 13 godina, a potom u razdoblju od 1926. do 1933. godine. Na kraju povijesnog pregleda analiziraju se uzroci krize 1980-ih godina, kad su gerilske snage pod FSLN-ovim vodstvom započele s revolucionarnim aktivnostima, koje su dovele do ostavke nikaragvanskog predsjednika Debayleja 1979. Godine 1981. SAD optužuje sandiniste za izvoz terorizma u El Salvador i prekida ekonomsku pomoć Nikaragvi za koju se smatralo kako podržava pobunjenike u El Salvadoru. Reagan počinje podržavati gerilske snage (kontraše) protiv sandinista. U drugom dijelu rada analiziraju se uzroci američke involviranosti u Nikaragvu za vrijeme i nakon revolucionarnih zbivanja. Treći dio rada problematizira ulogu SAD-a i akcije od strane Kongresa, posebice tajno slanje novca od dobiti koje su SAD stekle prodajom oružja Iranu. Spomenute aktivnosti postale su poznate pod nazivom afera „Irangate“. U radu se polazi od teze kako Nikaragvanska revolucija predstavlja jedan od najnapetijih trenutaka u Hladnom ratu između Istoka i Zapada s obzirom da je ideološka pozadina ovog procesa bio komunizam.The paper analyzes the policy of the USA towards Central America during the term of office of President Reagan. The introduction traces the history of American interventions in Nicaragua, beginning in 1856, when Nicaragua was the first victim of American expansionism. Then the events in the 20th century are followed, especially in 1912, when the American marines conquered Nicaragua for 13 years, and then in the period from 1926 to 1933. At the end of the historical review, the causes of the crisis in the 1980s are analyzed, when guerrilla forces under the leadership of the FSLN began revolutionary activities, which led to the resignation of Nicaraguan President Debayle in 1979. In 1981, the USA accused the Sandinistas of exporting terrorism to El Salvador and cuts off economic help to Nicaragua, which was seen as supporting rebels in El Salvador. Reagan begins to support guerrilla forces (contras) against the Sandinistas. The second part of the paper analyzes the causes of American involvement in Nicaragua during and after the revolutionary events. The third part of the paper problematizes the role of the US and the actions by the Congress, especially the secret transfer of money from the gains that the US obtained from the sale of arms to Iran. The aforementioned activities became known as the "Irangate" affair. The paper starts from the thesis that the Nicaraguan Revolution represents one of the most tense moments in the Cold War between East and West, given that the ideological background of this process was communism
The role of EU funds in reducing regional disparities in the Republic of Croatia
No full textRad istražuje kako sredstva Europske unije doprinose smanjenju regionalnih razlika u Republici Hrvatskoj, fokusirajući se na razdoblje od 2014. do 2022. godine. Glavni cilj istraživanja je analizirati utjecaj EU fondova na ekonomski razvoj i smanjenje dispariteta među županijama, s posebnim naglaskom na kohezijsku politiku EU-a. Istraživanje polazi od jedne glavne hipoteze te dvije pomoćne. Glavna hipoteza pretpostavlja pozitivan utjecaj EU sredstava na smanjenje regionalnih razlika. Prva pomoćna hipoteza glasi da je u promatranom razdoblju od 2014. do 2016. te od 2020. do 2022. došlo do smanjenja regionalnih razlika mjereno omjerom BDP-a per capita najrazvijenije regije, točnije Grada Zagreba, i ostalih županija, dok druga pomoćna hipoteza glasi da je u istim razdobljima došlo do smanjenja regionalnih razlika mjereno Ginijevim koeficijentom. Koriste se podaci o udjelima EU sredstava u proračunima županija te indeks razvijenosti za razdoblja 2014.-2016. i 2020.-2022. godine. Korelacijska analiza provedena u sklopu istraživanja pokazuje da EU sredstva nisu imala pozitivan utjecaj na regionalni razvoj, ali analizom proračuna zaključeno je da je kod nekih županija vidljiv povećan indeks razvijenosti. Zaključci rada naglašavaju da, unatoč koristi od EU sredstava, regionalni dispariteti unutar Hrvatske ostaju značajni. Potrebne su sveobuhvatne strategije koje uzimaju u obzir različite faktore koji utječu na regionalni razvoj, uključujući emigracije, korupciju i udaljenost od glavnog grada. Rad doprinosi razumijevanju utjecaja EU sredstava i kohezijske politike na regionalne nejednakosti i pruža temelje za daljnja istraživanja i oblikovanje politika.The research investigates how European Union funds contribute to reducing regional disparities in the Republic of Croatia, focusing on the period from 2014 to 2022. The main goal of the research is to analyze the impact of EU funds on economic development and the reduction of disparities among counties, with a particular emphasis on EU cohesion policy. The research is based on one main hypothesis and two auxiliary hypotheses. The main hypothesis assumes a positive impact of EU funds on reducing regional disparities. The first auxiliary hypothesis states that in the observed period from 2014 to 2016 and from 2020 to 2022, regional disparities measured by the ratio of GDP per capita of the most developed region, specifically the City of Zagreb, and other counties have decreased. The second auxiliary hypothesis states that in the same periods, regional disparities measured by the Gini coefficient have decreased. The research uses data on the shares of EU funds in county budgets and the development index for the periods 2014-2016 and 2020-2022. Correlation analysis conducted as part of the research shows that EU funds did not have a positive impact on regional development, but an analysis of budgets concluded that some counties show an increased development index. The conclusions of the paper emphasize that despite the benefits of EU funds, regional disparities within Croatia remain significant. Comprehensive strategies are needed that take into account various factors affecting regional development, including emigration, corruption, and distance from the capital. The research contributes to understanding the impact of EU funds and cohesion policy on regional inequalities and provides a foundation for further research and policy-making
Content Analysis of Posts by Croatian Female Influencers with Children on Instagram
No full textOvaj diplomski rad istražuje utjecaj društvenih mreža, s fokusom na majke influencerice koje uključuju svoju djecu u sadržaj, a analizirani su etički prijepori povezani s takvim objavama. Metodom analize sadržaja obuhvaćene su 772 objave hrvatskih influencerica Maje Šuput, Paule Sikirić, Elle Dvornik, Jelene Perić, Maše Zibar i Jelene Marinović. Jedinica analize je objava na Instagramu s grafičkom opremom te popratnim tekstom i komentarima. Iako većina objava ne uključuje djecu, rezultati su pokazali da se djeca često pojavljuju u objavama influencerica, pri čemu su zabilježene razlike u učestalosti takvih objava. U većini objava djeca su prikazana u domaćem ambijentu, spomenuta su imenom, a njihovo je lice vidljivo. Djeca se također učestalo prikazuju u sponzoriranom sadržaju. Analizom komentara ustanovljeno je da prevladavaju pozitivni komentari pratitelja.This thesis explores the impact of social media by focusing on mother influencers who include their children in the content they share and analyses the ethical issues associated with such posts. The thesis analysed a total of 772 posts by Croatian influencers Maja Šuput, Paula Sikirić, Ella Dvornik, Jelena Perić, Maša Zibar, and Jelena Marinović. The research was conducted using content analysis, with the unit of analysis being an Instagram post, including visual content and accompanying text and comments. Although most posts do not include children, the results showed that children frequently appear in influencers' posts despite the differences among the analysed influencers. In most posts, children are depicted in a domestic environment, mentioned by name, and their faces are visible. Children are also frequently shown in sponsored content. The analysis of comments has shown that positive comments predominate
Dinamika i održivost fiskalne politike Hrvatske (1995-2021)
No full textOvaj završni rad analizira dinamiku i održivost fiskalne politike Hrvatske u razdoblju od 1995. do 2021. godine. Fokus je na proučavanju fiskalne discipline, strukture proračuna, proračunskih prihoda i rashoda te kretanja javnog duga i proračunskog salda. Dodatno, razmatraju se utjecaji ključnih makroekonomskih varijabli, poput stope BDP-a, inflacije, stope nezaposlenosti i demografskih promjena, na oblikovanje fiskalne politike. Temeljem analize navedenih varijabli, rad donosi zaključke o održivosti fiskalne politike Hrvatske u promatranom razdoblju i preporuke za buduće fiskalne strategije
Dokumentarna reportaža - Integracija i prilagodba ukrajinskih osnovnoškolaca u Hrvatskoj
No full textGotovo 25 tisuća izbjeglih iz ratom zahvaćene Ukrajine već više od dvije godine žive, rade i obrazuju se u Hrvatskoj. Na svojem novom životnom putu prolaze brojne prilagodbe, poput učenja novog jezika i adaptiranja novoj kulturi. U ovom završnom radu pratimo kako se ukrajinski osnovnoškolci integriraju u hrvatski obrazovni sustav - s novinarskog aspekta. Fokus istraživanja je na uspješnosti njihovog uključivanja u cjelokupni proces obrazovanja u osnovnim školama dvije godine nakon doseljenja. Svrha je uvidjeti koliko su se ukrajinska djeca uspjela prilagoditi od doseljenja do danas s obzirom na to da se u medijima uglavnom izvještavalo o njihovoj integraciji u početnim fazama njihovog života u Hrvatskoj. Informacije, činjenice i njihova iskustva prikupljeni su istraživanjem članaka, televizijskih izvještaja te novinarskim intervjuima i naposljetku oblikovani u audiovizualnu dokumentarnu reportažu. Odabran je audiovizualni rad s ciljem reprezentativnijeg predstavljanja sugovornika, njihovih reakcija te atmosfere sa snimljenih lokacija. Razgovarajući s učenicima te odgojno-obrazovnim djelatnicima, potvrđena je hipoteza od koje smo započeli rad na reportaži: integracija ukrajinskih učenika je uspješna. Nadišli su jezičnu barijeru te su sve više uključeni u školske aktivnosti. Tijekom procesa izrade nailazili smo na više prepreka, ponajviše zbog nemogućnosti pronalaska sugovornika. Izrada ove dokumentarne reportaže doprinijela je novim znanjima u području izvještavanja o ranjivim skupinama, prije svega na koji način im pristupiti, a da pritom pokažemo razumijevanje za njihovu situaciju i novinarski budemo nepristrani. Također, radom na ovoj dokumentarnoj reportaži naučili smo kako komunicirati s djecom i na koji ih način opustiti pred kamerom s ciljem dobivanja što iskrenijih odgovora
Empowering Croatian Innovation: The Role of EU Financial Support in Shaping the Technology Sector
No full textOtkako je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije 2013., korištenje financijskih programa i inicijativa EU-a bilo je ključno u podršci tranzicije hrvatskog tehnološkog sektora i klime koja ga okružuje. Rad istražuje utjecaj i ulogu financijske potpore Europske unije, počevši od pretpristupnih fondova do najnovijih financijskih okvira EU kao što je program Horizon EUROPE. Uloga takvih financijskih okvira je ključna, posebno za manje države članice EU-a poput Hrvatske jer omogućuju veća financijska sredstva za proliferaciju inovacija i razvoj infrastrukture te jačanje međusektorske i međunarodne suradnje. Ispitujući kako su fondovi EU-a utjecali na razvoj hrvatskog tehnološkog sektora, ovaj rad želi pridonijeti novim uvidima o učinkovitosti financijske potpore EU-a u olakšavanju strukturnih reformi i poticanju tehnološkog rasta. U tom kontekstu, ovaj rad također nastoji pridonijeti razumijevanju širih praktičnih i teorijskih implikacija kohezijske politike EU-a, ali također ponuditi vrijedne lekcije za druge nove članice EU-a i zemlje kandidatkinje koje se suočavaju sa sličnim izazovima.Since becoming a full member of the European Union in 2013, the use of EU financial programs and initiatives has been essential in supporting transition of Croatian technological sector and climate surrounding it. The paper investigates the influence and role of EU financial resources, starting from pre-accession funds to the latest EU financial frameworks such as the Horizon EUROPE program. The role of such financial frameworks is vital, especially for smaller EU Member States such as Croatia, while they enable higher financial resources for proliferation of innovation and infrastructure development as well as boosting intersectoral and international cooperation. By examining how EU funds have influenced the development of Croatia's technology sector, this thesis aims to contribute to new insights regarding the effectiveness of EU financial support in facilitating structural reforms and fostering technological growth. In that context, this thesis may also contribute to understanding the broader practical and theoretical implications of EU cohesion policies but also offer valuable lessons for other newer EU member and candidate countries navigating similar challenges