2611 research outputs found
Sort by
The Role of the European Parliament in the Political System of the European Union After the Treaty of Lisbon
No full textThe European Parliament enjoyed a major increase in its significance and in the scope of its powers during the previous decades, culminating in the ratification of the Treaty of Lisbon fifteen years ago. This thesis provides a comprehensive understanding of the European Parliament’s role in the post-Lisbon European Union, as well as its position during previous treaty reforms, and its internal structure, powers, and procedures. Due to numerous treaty reforms and other hard efforts by political actors within the European Union, we can conclude that the European Parliament has strengthened its previously undesirable institutional position. Its journey from a consultative, indirectly elected assembly to a robust legislative and supervisory body reflects the dynamic nature of European integration.Europski parlament doživio je veliki porast u svom značaju te u opsegu svojih ovlasti tijekom prethodnih desetljeća, što je kulminiralo ratifikacijom Ugovora iz Lisabona prije petnaest godina. Ova teza pruža sveobuhvatno razumijevanje uloge Europskog parlamenta u postlisabonskoj Europskoj uniji, kao i njegovu poziciju tijekom prethodnih reformi, te njegovu unutarnju strukturu, ovlasti i procedure. Zbog brojnih reformi i drugih složenih napora političkih aktera unutar Europske unije, možemo zaključiti da je Europski parlament ojačao svoju prethodno nepoželjnu institucionalnu poziciju. Njegova preobrazba od savjetodavne, neizravno izabrane skupštine do snažnog zakonodavnog i nadzornog tijela odražava dinamičnu prirodu europske integracije
Changes in foreign policy influence of USA under the rule of Donald Trump and Brazil under Jair Bolsonaro
No full textDonald Trump i Jair Bolsonaro obilježili su val populizma koji je u svoj snazi bio u drugoj polovici 2010ih godina. Ovaj rad prolazi kroz mandate ova dva predsjednika u dvije države s predsjedničkim sustavom vlasti i različitim vanjskopolitičkim statusom. SAD su već jedno stoljeće sila broj jedan u svijetu dok je Brazil sila u nastajanju, za što je u obje države potrebna precizna, koherentna i dosljedna vanjska politika. Analizom prijašnje te vanjske politike Trumpa i Bolsonara, rad nastoji otkriti da li se u i u kolikoj mjeri izmijenio vanjskopolitički ugled i utjecaj Brazila i SAD-a pod predsjednicima koji snažno odbijaju načela liberalizma i multilateralizma u međunarodnim odnosima. Populizam se pokazuje kobnim za silu u nastajanju no čini se da su birači u obje države naučili lekciju.Donald Trump and Jair Bolsonaro marked the wave of populism that was at its peak in second half of 2010s. This paper goes through terms in office of these two presidents in two countries with presidential system and different foreign political status. USA have been the number one power in the world for a century, while Brazil is an emerging power, which requiers precise, coherent and consistent foreign policy in both countries. By analyzing former foreign policy and those of Trump and Bolsonaro, this paper tries to discover whether and to what extent the foreign policy reputation and influence of Brazil and USA have changed under presidents who strongly reject the principles of liberalism and multilateralism in international relations. Populism is proved fatal for the emerging power, while voters in both states seem to have learned their lesson
Strategic Communication of the Government of the Republic of Croatia on Social Networks in Crisis Situations
No full textOvim istraživanjem pokušat će se utvrditi je li se aktualna Vlada Republike Hrvatske pridržavala pravila dobre krizne komunikacije u svojoj vlastitoj kriznoj komunikaciji prema javnosti. Indikatori za dobru kriznu komunikaciju će se donijeti na temelju teorijskog okvira koji je formiran na područjima krizne komunikacije, društvenih mreža i government communicationa. Višestrukom studijom slučaja će se analizirati potresi u Zagrebu i na Banovini, pad drona u Zagrebu te kriza navodnog trovanja bočicom Romerquelle vode. Analizirat će se objave, za te slučajeve relevantnih aktera vladine komunikacije, na društvenim mrežama Facebook i X (Twitter). Doprinos ovog rada je taj što analizom obuhvaća područja koja su u Republici Hrvatskoj poprilično aktivna, a to su stalne krize, dinamična politička scena i sve brže rastuće društvene mreže.This research will attempt to determine whether the current Government of the Republic of Croatia adhered to the rules of good crisis communication in its own crisis communication to the public. Indicators for good crisis communication will be adopted based on the theoretical framework that was formed in the areas of crisis communication, social networks and government communication. A multiple case study will analyze the earthquakes in Zagreb and Banovina, the drone crash in Zagreb and the crisis of alleged poisoning from a bottle of Romerquelle water. The announcements, for these cases, of the relevant actors of government communication, on the social networks Facebook and X (Twitter) will be analyzed. The contribution of this work is that the analysis includes areas that are quite active in the Republic of Croatia, namely constant crises, a dynamic political scene and ever faster growing social networks
Croatian foreign policy as a member of the EU towards the Western Balkans
No full textDeset godina od punopravnoga članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji realiziranoga 1. srpnja 2013. godine hrvatska vanjska politika djeluje u skladu sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) EU-a, ali i u skladu s vlastitim nacionalnim interesima u međunarodnim odnosima. U oba slučaja Zapadni Balkan kao posljednji veći neintegrirani dio Europe u EU predstavlja veoma važno područje djelovanja hrvatske vanjske politike, tim više jer Hrvatska kao članica EU-a s najvećim brojem država Zapadnoga Balkana ima zajednička politička iskustva te s najvećim brojem njih i graniči od svih ostalih članica EU-a u regiji. Stoga je središnje istraživačko pitanje rada utvrditi kakva je učinkovitost vanjske politike Republike Hrvatske prema Zapadnom Balkanu u realizaciji vlastitih vanjskopolitičkih ciljeva, poglavito otkako je Hrvatska postala članicom Unije. U fokusu je rada istraživanje o tome kako Hrvatska svojom vanjskom politikom ispunjava vlastite interese s ciljem integracije Zapadnoga Balkana u euroatlantske organizacije, ponajprije EU, kako bi politički stabilizirala regiju Zapadnoga Balkana. Na samom početku definiran je teorijski okvir koji se koristi u radu: konstruktivistička teorija međunarodnih odnosa, i metodološki okvir: studija slučaja u komparativnoj politici. U prvom se dijelu rada analiziraju pojam europeizacije i utvrđuje se konkretna definicija europeizacije kako bi se jasno shvatilo koji je cilj istraživanja.
Nadalje, definiraju se modaliteti vanjske politike Hrvatske, kroz podjelu na regionalnu vanjsku politiku EU-a prema Zapadnom Balkanu, koju ujedno promovira Hrvatska, te na bilateralne odnose Hrvatske s pojedinim državama Zapadnoga Balkana. Drugi dio rada interpretira Hrvatsku kao državu-model za pridruživanje Zapadnoga Balkana Europskoj uniji, koristeći teoriju malih sila. Ovaj se dio rada fokusira na proces realizacije članstva Hrvatske u EU i euroatlantskim organizacijama te obrazloženje hrvatskoga primjera u kontekstu pretpostavljenih promjena i transformacije država Zapadnoga Balkana prema članstvu u EU. Empirijskim istraživanjem te deduktivnom metodom utvrđuje se kakva je učinkovitost vanjske politike RH prema Zapadnom Balkanu u realizaciji vlastitih ciljeva.Ten years since the Republic of Croatia became a member of the European Union on July 1st, 2013, Croatian foreign policy operates in accordance with the Common Foreign and Security Policy of the EU, but also in accordance with its own national interests in international relations. In both cases the Western Balkans, as the last major non-integrated part of Europe in the EU, represents a very important area of Croatian foreign policy, all the more so because Croatia as an EU member has the largest number of common political experiences and borders with Western Balkan countries, than any other EU member country. Therefore, the central research question of the paper is to determine the effectiveness of the foreign policy of the Republic of Croatia towards the Western Balkans in the realization of its own foreign policy goals, especially since Croatia became a member of the Union. The focus of the work is research on how Croatia fulfills its own interests with its foreign policy with the aim of integrating the Western Balkans into Euro-Atlantic organizations, primarily the EU, in order to politically stabilize the Western Balkans region. At the very beginning, the theoretical framework that I used in the work was defined: the constructivist theory of international relations, and the methodological framework: case study in comparative politics. In the first part of the paper, the concept of Europeanization is analyzed and a concrete definition of Europeanization is determined in order to clearly understand the goal of the research.
Furthermore, the modalities of Croatia's foreign policy are defined, through the division into regional EU foreign policy towards the Western Balkans, which is also promoted by Croatia, and into Croatia's bilateral relations with individual countries of the Western Balkans. The second part of the paper interprets Croatia as a model-country for joining the Western Balkans to the European Union, using small powers theory. This part of the paper focuses on the process of realizing Croatia's membership in the EU and Euro-Atlantic organizations and the explanation of the Croatian example in the context of assumed changes and transformation of the Western Balkan countries towards EU membership. Empirical research and the deductive method will determine the effectiveness of the foreign policy of the Republic of Croatia towards the Western Balkans in the realization of its own goals
Patrimonijalizam i neopatrimonijalizam u Ukrajini i na Filipinima
No full textU svom radu bavim se patrimonijalnom i neopatrimonijalnom političkom kulturom u Ukrajini i na Filipinima. Fenomen koji sam uočila da ove dvije države dijele, možda ne u istoj mjeri i na isti način, ali cilj je pokazati da i europska i azijska država imaju slične probleme na kojima treba raditi. Cilj je ovoga rada usporediti europsku i jugoistočnu azijsku državu, neopatrimonijalnu političku kulturu u tim državama, uočiti sličnosti i razlike u njezinoj primjeni i analizirati kako je ona utjecala na politiku, razvitak i demokraciju tih država. Time se nastoji razumjeti kako prisutnost neopatrimonijalnih praksi oblikuje političku dinamiku i ometa demokratski napredak
Razlike komunističkih zločina u teoriji i praksi
No full textNacizam je kako u ljudskoj svijesti, tako i u literaturi političke teorije nakon 2. svjetskog rata percipiran kao radikalno zlo kojem se pripisuje originalnost i neponovljivost zločina. Komunizam s druge strane kao jedini totalitaristički režim uz nacizam se našao na „pravoj strani rata“ i glasi kao tekovina antifašističke borbe. Dva totalitarna režima par excellence dijele strukturalnu zločinačku dimenziju putem koje su politički teoretičari 20. stoljeća uspješno definirali koncept totalitarne vladavine, što znači da među režimima postoje vrijednosne sličnosti. Zločinačke dimenzije totalitarnih režima su neosporive, a pitanje rada bit će jesu li usporedive. Kroz rad će se sustavno opisivati zločini počinjeni u komunizmu i nacizmu kroz prizmu njihovih ideologija. Rad će se fokusirati na teoretsku analizu totalitarizma i počinjene zločine režima, putem čega će se omogućiti jezgrovita i sistematična komparacija
The response of the EU Civil Protection Mechanism: the cases of earthquakes in Croatia in 2020 and in Turkey in 2023
No full textSve veći broj suvremenih kriza povećava potrebu za efikasnim upravljanjem krizama. Iako se sredstva za upravljanje krizama povećavaju, nedostatak svijesti o njihovoj važnosti često dovodi do tragičnih posljedica. U tom kontekstu, Mehanizam civilne zaštite Europske unije igra ključnu ulogu u upravljanju suvremenim krizama u državama članicama Europske unije i trećim zemljama. Ovaj rad analizira aktivaciju Mehanizma civilne zaštite Europske unije na dva slučaja, potresu u Hrvatskoj 2020. i Turskoj 2023. Komparativnim se istraživanjem nastoje otkriti razlike u aktivaciji Mehanizma civilne zaštite Europske unije u punopravnoj članici Europske unije (Hrvatska) i trećoj zemlji (Turska). Radom se nastoji odgovoriti na pitanja kako članstvo u Europskoj uniji utječe na aktivaciju Mehanizma civilne zaštite Europske unije i je li pružanje pomoći bilo uspješno u oba slučaja. Očekuje se da će istraživanje pružiti odgovore na ova pitanja kroz analizu zakonodavnog okvira i relevantnih izvora literature, te da će pomoći u identificiranju problema učinkovitosti odgovora Europske unije na suvremene krize u budućnosti.The increasing number of contemporary crises highlights the need for effective crisis management. Although crisis management resources are expanding, a lack of awareness of their importance often leads to tragic consequences. In this context, the European Union Civil Protection Mechanism plays a crucial role in managing contemporary crises in EU member states and third countries. This paper analyzes the activation of the European Union Civil Protection Mechanism in two cases: the 2020 earthquake in Croatia and the 2023 earthquake in Turkey. Through comparative research, the paper seeks to uncover differences in the activation of the European Union Civil Protection Mechanism between a full member state of EU (Croatia) and a third country (Turkey). The questions posed are how EU membership affects the activation of the European Union Civil Protection Mechanism and whether the assistance provided was successful in both cases. The research is expected to provide answers to these questions through the analysis of the legislative framework and relevant sources, helping to identify issues in the effectiveness of the European Union's response to contemporary crises in the future
Nasilje nad ženama u kontekstu kaznene politike u Hrvatskoj
No full textOvaj rad govori nasilju nad ženama u kontekstu kaznene politike u Hrvatskoj fokusirajući se na fazu implementacije te politike. Nasilje općenito, a pogotovo nasilje nad ženama velik je društveni problem o kojem se treba informirati javnost kako bi se ukazalo da je to problem koji pogađa cijelo društvo. U radu se detaljnije analiziraju tri najčešća oblika nasilja nad ženama, a to su seksualno nasilje, obiteljsko nasilje te femicid. Također, rad nastoji dati određene smjernice kako se iz perspektive kaznenog populizma i kaznenog feminizma nastoji riješiti problem nasilja nad ženama te jesu li takvi pristupi efikasni. Na kraju, kao rješenje navedenog problema nameću se dosljedna primjena zakona, ali uz to se ne smiju izostaviti edukacija, prevencija i rehabilitacija kao dio sveobuhvatne strategije kojom će se efikasno suzbijati nasilje nad ženama
Vanjska politika SAD-a prema Balkanu 1990-ih
No full textNa području Balkana 1990-ih godina odvila su se tri važna rata. Prvi je počeo u Hrvatskoj 1991., drugi u Bosni i Hercegovini godinu dana kasnije, a treći na Kosovu 1996. godine. Sva tri rata završena su nekom vrstom intervencije SAD-a. Te su se intervencije razlikovale u svom obujmu, a najznačajnije su bile završavanje Rata u Bosni i Hercegovini potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma i ona u završnoj godini Rata na Kosovu. U ožujku 1999. godine, SAD više nije mogao mirno gledati kako režim Slobodana Miloševića vodi treći rat u manje od 10 godina, pa je, nakon nekoliko rundi neuspješnih pregovora, NATO krenuo s bombardiranjem SR Jugoslavije. Bombardiranje je trajalo gotovo tri mjeseca nakon čega se Miloševićev režim odlučio povući i pristati na uvjete koje su nudili SAD-ovi pregovarači. Time je u lipnju završen Rat na Kosovu, ali što je još važnije, dolazak novog tisućljeća na Balkanu je, u odnosu na izuzetno ratne i krvave 1990-e, označio dolazak mira i prestanak ratnih strahota, a to je uvelike zasluga američke vanjske politike predsjednika Billa Clintona
Political participation of the youth through digital activism - a case study of the "Fridays for Future" movement
No full textCilj diplomskoga rada bio je utvrditi obilježja sadržaja u objavama Instagram profila „Fridays For Future“ pokreta koji utječu na mobilizaciju mladih te tako jednim dijelom potiču njihovu političku participaciju. Analizirani su profili službene stranice pokreta FFF pod nazivom FridaysForFuture i hrvatski Instagram profil fff_croatia. Analiza sadržaja osvrnula se na fokus objava, najzastupljenije teme koje se nalaze na profilima i njegovim akterima te analizu angažmana publike. Kvantitativnom analizom sadržaja dvaju Instagram profila pokreta FFF utvrđeno je kako najviše objava prikazuje utjecaj klimatskih promjena na prirodu. Najveći angažman publike privukle su objave koje prikazuju uznemirujući sadržaj i društvene nejednakosti, a najmanju zastupljenost na profilu imaju objave koje zadiru u političke sfere. Kada se usporedno promatra službeni profil i hrvatski profil pokreta FFF, podaci pokazuju kako se najveća podudarnost pronalazi u objavama koje pozivaju mlade na akciju, a odstupanja u zastupljenosti sadržaja pronalaze se kod objava koje prikazuju međunarodni utjecaj pokreta. Takav se sadržaj u znatno većoj mjeri objavljuje na službenom profilu FFF pokreta nego na hrvatskom profilu fff_croatia.The aim of the thesis was to determine the characteristics of content in posts on Instagram profiles of the Fridays for Future movement that influence the mobilization of young people, thereby partially encouraging their political participation. The profiles analyzed were the official page of the FFF movement named FridaysForFuture and the Croatian Instagram profile fff_croatia. The content analysis focused on the themes of the posts, the most prevalent topics found on the profiles and their actors, and the analysis of audience engagement. A quantitative content analysis of the two Instagram profiles of the FFF movement revealed that most posts show the impact of climate change on nature. Posts that depict disturbing content and social inequalities attracted the highest audience engagement, while posts that delve into political spheres had the lowest representation on the profile. When comparing the official profile with the Croatian profile of the FFF movement, data shows that the greatest similarity is found in posts that call young people to action, while differences in content representation are found in posts that depict the international impact of the movement. Such content is published to a significantly greater extent on the official FFF profile than on the Croatian profile fff_croatia