2611 research outputs found
Sort by
Jezik reklama : jezična analiza komponenata reklame
No full textAnaliza jezičnih komponenata reklama, posebice stilskih figura koje su se koristile kroz povijest u formiranju reklamnih sadržaja te usporedba evolucije metodike iz tiskanog razdoblja u internetsko oglašavanje
Javno zagovaranje i lobiranje u Europskoj uniji
No full textLobiranje u Europskoj uniji (EU) predstavlja kompleksan i višedimenzionalan proces kojim različiti akteri – od multinacionalnih kompanija do nevladinih organizacija – nastoje utjecati na zakonodavne odluke unutar institucionalnog okvira EU. Ključna razlika između javnog zagovaranja i lobiranja leži u metodama i ciljevima: dok zagovaranje uključuje šire javne kampanje, lobiranje se temelji na izravnim kontaktima s donositeljima odluka. Iako lobiranje može poboljšati kvalitetu zakonodavstva putem stručnog doprinosa i pluralizma mišljenja, izaziva ozbiljne etičke dileme poput sukoba interesa, netransparentnosti i fenomena „vrata koja se vrte“. Unatoč postojanju registra transparentnosti i kodeksa ponašanja lobista, regulatorni okvir EU ostaje slab u usporedbi s američkim modelom u kojem su lobisti zakonski obvezni prijavljivati aktivnosti i financije. Vijeće EU, kao ključna institucija, i dalje je najmanje transparentno. Hipoteza rada – doprinosi li lobiranje demokratizaciji odlučivanja ili ga ugrožava – ostaje djelomično potvrđena. Lobiranje može biti alat demokracije, ali samo ako se osigura stroža regulacija, veća transparentnost i uravnotežen pristup različitih interesnih skupina kako bi se zaštitio javni interes
Policy analysis : Croatian fisheries policy : development of the local market and strengthening local community
No full textThis policy analysis addresses the topic of the development of Croatian fisheries within local communities. Given the broad scope of the fisheries sector, the focus is placed on the local market, where a concerning phenomenon has been identified: the lack of demand for freshly caught fish from residents. Incremental policy alternatives have been proposed, aimed at deepening connections among local actors. The final evaluation compares provided recommendations and advocates for intervention through a nationwide project that would use official labels or stickers as a guarantee of freshness, quality, and domestic origin of the fish being sold
Granice Europske unije kao režim moći : fukoovska analiza
No full textOvaj rad se bavi analizom graničnog režima moći Europske Unije oslanjajući se primarno na teoriju Michela Foucaulta nadopunjenu kulturalnom političkom ekonomijom Boba Jessopa i teorijom granice Thomasa Naila nastavne na Foucaulta. Schengenski prostor kao jedinstven granični režim političke zajednice sui generis predstavlja izrazito zanimljiv slučaj za proučavanje fukoovskih dispozitiva i strategija moći. U radu se iznosi stajalište da je granični režim moći EU primarno biopolitičke naravi, fokusiran na upravljanje migrantskim i izbjegličkim populacijama u svrhu optimalne cirkulacije. Analiza se provodi na širokom rasponu fenomena i institucija od Bolonjske reforme visokog obrazovanja do europske granične agencije Frontex, kako bi se pokazala širina dispozitiva i strategija moći prisutnih na granicama EU. Cilj rada je demonstrirati primjenu opisanog pristupa na kompleksnom slučaju poput EU i detaljnije analizirati granične politike u razdoblju nakon migrantske krize 2015. i 2016. godine, dajući doprinos fukoovskim studijama, studijama granice i studijama Europske Unije
Geopolitički utjecaj Arktičkog vijeća
No full textCilj rada je procijeniti geopolitički utjecaj Arktičkog vijeća i njegovu učinkovitost kao međunarodnog aktera u uvjetima sve prisutnijih globalnih napetosti. Istraživanje analizira institucionalni mandat Vijeća, ulogu stalnih sudionika (autohtonih naroda), položaj promatrača i reakcije na izazove poput militarizacije i rata. Primijenjen je kvalitativni pristup: analiza primarnih dokumenata, komparativna analiza i sinteza literature. Glavni nalazi pokazuju da Vijeće ima značajan normativni i znanstveni utjecaj, ali je institucionalno ograničeno. Konsenzusni model i nedostatak izvršnih ovlasti pokazali su se ranjivima za vrijeme krize 2022. godine. U zaključku rada tvrdi se da je Vijeće dugoročno relevantno, ali zahtijeva prilagodbe za očuvanje djelovanja u krizama
Algorithmic journalism and audience perception
No full textPojam algoritamskog novinarstva nastao je kako bi se opisali novi procesi i prakse u novinarstvu koji su proizašli kao rezultat suvremenih tehnoloških inovacija. Algoritamsko novinarstvo obuhvaća algoritamsku automatizaciju različitih faza novinarskog rada, od prikupljanja i selekcije vijesti, uređivanja i kreiranja sadržaja, pa sve do njegove distribucije i oblikovanja korisničkog iskustva. Društvene mreže danas predstavljaju jedan od glavnih izvora informiranja pri čemu je algoritamska personalizacija temelj njihova funkcioniranja. Cilj ovog rada bio je istražiti kako algoritamsko novinarstvo utječe na povjerenje publike u medije te kako publika percipira personalizaciju vijesti. Kako bi se istražili stavovi publike vezani uz algoritamsko novinarstvo i personalizaciju vijesti provedeno je istraživanje putem metode online ankete. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 102 ispitanika. Rezultati istraživanja pokazali su da publika ima umjereno povjerenje u algoritamske preporuke te da personalizacija vijesti ograničava njihovu informiranost. Iako je publika svjesna da algoritamska personalizacija može smanjiti raznolikost sadržaja kojem su izloženi, većina i dalje daje prednost takvom načinu informiranja.The term algorithmic journalism emerged to describe new processes and practices in journalism that have developed as a result of modern technological innovations. Algorithmic journalism involves the algorithmic automation of various stages of journalistic work, from news gathering and selection, editing and content creation, to its distribution and the shaping of user experience. Today, social media represents one of the main sources of information, with algorithmic personalization being the foundation of how these platforms operate. The aim of this paper was to explore how algorithmic journalism affects audience trust in the media and how the audience perceives news personalization. In order to examine public attitudes toward algorithmic journalism and news personalization, a study was conducted using an online survey method. A total of 102 respondents participated in the research. The findings showed that the audience has moderate trust in algorithmic recommendations and that news personalization limits their overall informedness. Although the audience is aware that algorithmic personalization may reduce the diversity of content they are exposed to, the majority still prefers this form of news consumption
A content analysis of social and political topics in the Balkan trap song lyrics
No full textU radu se teorijski i empirijski, istražuje balkanski trap kao hibridni žanr koji je nastao spajanjem turbofolka i trapa te njegovo povezivanje s društveno-političkim procesima u Hrvatskoj. Analizirani su tekstovi hrvatskih i drugih regionalnih izvođača u razdoblju od 2017. do 2025. godine s ciljem utvrđivanja u kojoj se mjeri tematiziraju društveno-politička pitanja i problemi. U teorijskom dijelu turbofolk je smješten u društveno-politički kontekst pri čemu se povezuje s nacionalizmom, balkanizmom, ali i rodnim ulogama i društvenim stereotipima u popularnoj glazbi. Objašnjava se i nastanak i razvoj trapa, njegova međusobna poveznica s turbofolkom i njihova pozicija u hrvatskim medijima. Metodom analize sadržaja istraženo je kako se u pjesmama obrađuju fenomeni kriminala, nasilja, rodnih odnosa, siromaštva. Rezultati pokazuju kako su društveno-političke teme prisutne, ali najčešće u trivijalizirano i estetski oblikovanom kontekstu. Dominantne su teme kriminala, materijalizma i moći, dok su žene uglavnom prikazane kroz objektivizaciju i seksualizaciju. Uočena je i snažna povezanost dijaspore s konstrukcijom hibridnog identiteta, pri čemu se Balkan prikazuje i kao mjesto nostalgije i pripadnosti, ali i kao prostor kriminala i hedonizma. Naposljetku, balkanski trap predstavlja značajan kulturni fenomen koji spaja globalne i lokalne elemente, a njegova analiza omogućuje bolje razumijevanje popularne kulture mladih i načina na koji ona reflektira šire društvene trendove.This thesis presents a theoretical and empirical examination of the Balkan trap as a hybrid genre, resulting from the fusion of turbofolk and trap music, and its connection to socio-political processes in Croatia. Lyrics from Croatian and other regional performers from 2017 to 2025 were analyzed to assess the extent to which socio-political issues are addressed. The theoretical framework situates turbofolk within a socio-political context, linking it to nationalism, Balkanism, gender roles, and social stereotypes in popular music. The research also examines the emergence and development of trap, its connection with turbofolk, and their position in Croatian media. Content analysis is employed to investigate portrayals of crime, violence, gender relations, and poverty in song lyrics. Findings indicate that socio-political themes are present but are often trivialized and aesthetically stylized. Crime, materialism, and power emerge as dominant themes, while women are predominantly depicted through objectification and sexualization. The analysis also identifies a strong association between the diaspora and the construction of a hybrid identity, with the Balkans portrayed both as a place of nostalgia and belonging, and as a space characterized by crime and hedonism. Overall, Balkan trap is identified as a significant cultural phenomenon that combines global and local elements, offering insights into youth popular culture and how it reflects broader social trends
Linguistic shaping of the characters in the TV series Crno-bijeli svijet
No full textOvaj rad analizira način na koji se kroz jezik oblikuju likovi u televizijskoj seriji Crno-bijeli svijet, smještenoj u Zagrebu 1980-ih godina. Korištenjem teorijskog okvira i fikcionalnog diskursa, jezične karakterizacije i sociolingvistike, istražuje se kako dijalog u seriji pridonosti stvaranju autentičnih identiteta, generacijskih razlika i društvenih slojeva. Analizirani su govorni obrasci deset ključnih likova, uključujući razlike u leksiku, stilu i izražajnim sredstvima, s posebnim naglaskom na žargon, dijalekt i standardni jezik. Rad pokazuje da je jezik temeljni alat za karakterizaciju likova i prikaz tadašnjeg društvenog konteksta. Serija tako koristi govor kao sredstvo koje vjerodostojno rekonstruira vrijeme, prostor i međuljudske odnose te oblikuje uvjerljive fikcionalne identitete.This paper analyses the way in which language shapes characters in the television series Crno-bijeli svijet, set in Zagreb in the 1980s. Using a theoretical framework of fictional discourse, linguistic characterization and sociolinguistics, it explores how dialogue in the series contributes to the creation of authentic identities, generational differences and social strata. The speech patterns of ten key characters are analysed, including differences in vocabulary, style and expressive means, with a special emphasis on jargon, dialect and standard language. The paper shows that language is a fundamental tool for characterising places and depicting the social context of the time. The series thus uses language as a means to credibly reconstruct time, space and interpersonal relationships and to shape believable fictional identities
Umjetna inteligencija i novinarstvo : prilike i izazovi
No full textOvaj rad prikazuje znanstvenu literaturu i osvrće se na povijesni razvoj implementacije umjetne inteligencije u novinarstvu, od ranih korijena do modernih jezičnih modela. Analizirat će se ključne prilike i prednosti koje UI donosi, uključujući automatizaciju rutinskih zadataka, bržu obradu podataka, provjeru činjenica, personalizaciju i interaktivnost sadržaja i dr. Istovremeno, posvećuje se izazovima koje UI postavlja, obuhvaćajući gubitak radnih mjesta, tehnička ograničenja poput halucinacija, etičke dileme, pristranost algoritama te pitanja sigurnosti podataka i autorskih prava. Kroz analizu trenutne prakse u hrvatskim medijima i budućih trendova, rad nastoji pružiti sveobuhvatan uvid u složeni odnos između umjetne inteligencije i novinarske profesije
Reprezentacija retra na Tik Toku kod generacije Z
No full textRetro je fenomen koji se očituje u povratku stilova iz prošlosti, a u suvremenom digitalnom okruženju postao je fenomen kojeg generacija Z aktivno koristi. Iako nisu doživjeli razdoblja koja idealiziraju, pripadnici generacije Z reinterpretiraju trendove iz prošlosti putem digitalnih platformi. Posebno se istakla društvena mreža Tik Tok, čiji algoritam i format kratkih videa omogućuje brzo širenje retro trendova i stvaranje zajednica mladih sa zajedničkim interesima za retro kulturu. Analiza objava na Tik Toku pokazala je da se retro često prikazuje kroz modu, tehnologiju i glazbu, pri čemu vizualni, zvučni i tekstualni elementi stvaraju značenje. Rezultati analize ukazuju da generacija Z retro ne shvaća samo kao povratak u prošlost, već fenomen poprima nova značenja u digitalnom svijetu. Retro među generacijom Z postaje sredstvo za izražavanje identiteta i kreativnosti, simbol otpora prema suvremenim trendovima te oblik utočišta u izazovnim vremenima