2611 research outputs found
Sort by
Uloga društvenih medija u političkoj participaciji : pregled istraživanja
No full textOvaj rad istražuje povezanost društvenih medija i političke participacije. Analizira način na koji društveni mediji mogu utjecati na angažiranost ljudi u politici (online i offline djelovanje). Analize provedenih istraživanja ukazuju na to da društveni mediji mogu potaknuti političku participaciju, ali njihov učinak ovisi o načinu korištenja, vrsti platforme, publici i političkom kontekstu. Politički akteri mogu koristiti društvene medije kako bi došli do publike, a da bi utjecaj bio još jači nerijetko se koriste tehnikama među kojima se ističu emocije. Također, poznate osobe i influenceri na društvenim medijima mogu uvelike utjecati na političku angažiranost ljudi. U sklopu rada provedena je kratka studija slučaja s fokusom na predsjedničke izbore u Hrvatskoj 2024./2025. godine u kojoj su analizirani kandidati prvog kruga i način na koji su koristili društvene medije za vrijeme kampanje
PRODUKCIJSKI ASPEKT DOKUMENTARNE REPORTAŽE : PROBLEMATIKA POMOĆNIKA U NASTAVI U HRVATSKOJ
No full textU ovom završnom radu, fokus je na produkcijskom aspektu dokumentarne reportaže o problematici manjka pomoćnika u nastavi u Hrvatskoj. Pomoćnici u nastavi osobito su važni prilikom inkluzije učenika s teškoćama u obrazovni sustav i podršci koju pružaju kako bi se svakom pojedincu omogućilo da ostvari svoj puni potencijal. Suradnja pomoćnika u nastavi sa svim sudionicima u obrazovnom sustavu, obitelji i stručnjacima rezultiraju uspješnom inkluzijom učenika s teškoćama u nastavu. Važna uloga pomoćnika u nastavi nerijetko je zanemarena, a njihova uloga uvelike je važna za razvoj učenika s teškoćama. Iako je njihova uloga formalno prepoznata u obrazovnim institucijama, praksa otkriva brojne izazove, uključujući nesigurne radne uvjete, niska primanja te nedovoljnu stručnu edukaciju. Ovaj rad prikazuje proces izrade dokumentarne reportaže koja istražuje izazove s kojima se pomoćnici u nastavi susreću svaki dan, ali i učenici s teškoćama u razvoju te njihovi nastavnici. Poseban naglasak je stavljen na manjak sustavne podrške s kojom se pomoćnici u nastavi susreću i ograničenjem samog sustava. Produkcijski pristupi i rješenja donesena u post-produkcijskom procesu korištena u ovoj reportaži, pokazuju kako kreativne audiovizualne i grafičke tehnike mogu približiti gledatelju stvarne probleme i važnost uloge pomoćnika u nastavi, ali i potaknuti empatiju te otvoriti prostor za raspravu o nužnim promjenama u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, a posebno inkluzivnom obrazovanju. Pri izradi cjelokupne reportaže poseban naglasak je stavljen na etičku odgovornost autora prilikom prikazivanja osjetljivih tema i osiguravanju da svi prikazi budu istiniti te da doprinose boljem razumijevanju problema, bez senzacionalizma i stigmatizacije osoba s teškoćama
Suradničko upravljanje u nogometu : Uloga navijača HNK Hajduk Split u oblikovanju politike kluba
No full textOvaj završni rad analizira koprodukciju u javnim politikama i prenosi je na područje sporta kroz studiju slučaja Hrvatskog nogometnog kluba Hajduk Split. Teorijski okvir spaja pristupe Novog javnog upravljanja (NPG) i analizu instrumenata politike (Howlett, Kekez, Poocharoen) s uvidima Bovairda o prednostima i ograničenjima koprodukcije. Empirijski dio prati povijest Hajduka sve do preoblikovanja kluba u športsko dioničko društvo (2008.), a onda i do uspostave modela „Naš Hajduk“ (2011.) Isto tako, piše se i o klupskim rezultatima. Hvali se model zbog legitimnosti i uključivosti, ali i kritizira zbog mogućih disfunkcija i prevelikog utjecaja. Zaključno, slučaj Hajduka potvrđuje potencijal koprodukcije u sportu kao obliku javnog dobra, ali uz određene izmjene i prilagođavanja samom modelu
Etički prijepori u prikazu ubojstva u medijima
No full textZavršni rad istražuje kompleksnost izvještavanja o ubojstvima u medijima, naglašavajući etičke, psihološke i društvene aspekte takvog novinarstva. Strukturiran je na način da navodi teorijske pristupe istraživanja učinaka medija, uloge medija u javnom mnijenju, načela i vrijednosti, senzacionalizam te psihološke aspekte koje uzrokuju vijesti o ubojstvima. Posebna pozornost posvećena je etičkim dilemama s kojima se novinari susreću, uključujući potrebu za istinitim i objektivnim izvještavanjem te odupiranjem tržišnim pritiscima i željama te potrebama publike. Rad prikazuje kako medijsko izvještavanje o nasilnim događajima može oblikovati stavove javnosti, stvarati stereotipe i moralnu paniku, ali i kako može stvoriti sekundarnu viktimizaciju žrtvama i njihovim obiteljima. Usporedna analiza hrvatskih i inozemnih medija otkriva sličnosti i razlike u pristupima izvještavanju, s naglaskom na senzacionalizam, dramatiziranje sadržaja i otkrivanje privatnih informacija. U konačnici, rad naglašava važnost etičkog i odgovornog novinarstva koje se prvenstveno mora usredotočiti na poštivanje ljudskih prava, privatnost i dostojanstvo žrtava, ali istovremeno informirati javnost na objektivan i adekvatan način
Analiza komunikacijskih kanala predsjedničkih kandidata Donalda Trumpa i Kamale Harris na predsjedničkim izborima u SAD-u 2024. godine
No full textOvaj završni rad je analizirao komunikacijske kanale predsjedničkih kandidata SAD-a, Donalda Trumpa i Kamale Harris na izborima 2024. godine. Analiza je obuhvatila sve važnije komunikacijske kanale, ali je poseban fokus stavljen na komunikaciju putem društvenih mreža i podcasta. Istraživačka metoda ovoga rada bila jeanaliza sadržaja. Cilj rada je dati uvid u to koje su komunikacijske kanale Donald Trump i Kamala Harris koristili tijekom kampanje i na koji način
Popularnost tehnologije pametnog sata iz perspektive teorije kružnog toka kulture
No full textOvaj završni rad istražuje popularnost tehnologije pametnih satova kroz primjenu teorijskog modela kružnog toka kulture. U prvom dijelu rada predstavljen je sam model te njegova povijesna primjena na primjeru Sony Walkmana, čime je postavljena teorijska podloga za daljnju analizu. Zatim je ukratko objašnjeno što su pametni satovi, njihov razvoj i trenutna zastupljenost na tržištu. Analiza je provedena kroz pet sfera kružnog toka kulture – reprezentaciju, identitet, proizvodnju, konzumaciju i regulaciju – koje zajedno omogućuju dublje razumijevanje načina na koji pametni satovi ulaze u svakodnevni život korisnika i oblikuju društvene prakse. Poseban naglasak stavljen je na popularne modele dostupne na tržištu te na primjer tvrtke Pebble i njihovu marketinšku kampanju iz 2015. godine, koja ilustrira ranu fazu popularizacije pametnih satova i međusobnu povezanost kulturnih sfera. Rezultati analize pokazuju da pametni satovi nadilaze status običnog tehnološkog dodatka te značajno utječu na individualne i društvene obrasce ponašanja. Primjena kružnog toka kulture u ovom kontekstu pruža vrijedan okvir za razumijevanje procesa popularizacije novih tehnologija i njihovog šireg kulturnog utjecaja
ANALIZA IZVJEŠTAJA KONCERATA NA PORTALU GLAZBA.HR
No full textOvaj rad istražuje funkciju koncertnih izvještaja kao važnog dijela glazbenog novinarstva u Hrvatskoj. Ističe se kako glazbeno novinarstvo ne služi samo informiranju, već i oblikovanju kulturnih identiteta te reflektira društvene i političke okolnosti. Povijesni pregled glazbenog novinarstva u svijetu i u Hrvatskoj ukazuje na promjene od tiskanih recenzija do današnjeg digitalnog krajolika. Metodologija rada temelji se na kvalitativnoj analizi pet koncertnih izvještaja objavljenih na portalu Glazba.hr 2025. godine, koji pokrivaju različite žanrove i stilske pristupe. Analiza otkriva razlike u strukturi, tonu i kritičnosti tekstova. Rezultati pokazuju kako izvještaji oblikuju doživljaj publike, pozicioniraju izvođače i prenose šire kulturne poruke. Zaključuje se da koncertni izvještaji nisu samo dokumenti trenutka, nego važni kulturni tekstovi koji sudjeluju u izgradnji identiteta i pamćenja glazbene scene
Viralne dezinformacije u popularnoj kulturi : Analiza sadržaja dezinformacija o pet popularnih filmova
No full textOvaj završni rad istražuje fenomen viralnih dezinformacija u popularnoj kulturi s posebnim naglaskom na filmsku industriju koja u suvremenom društvu predstavlja jedan od najutjecajnijih komunikacijskih medija. Film je specifičan jer u sebi spaja umjetničku formu, zabavu i društveni komentar, a pritom djeluje na emocionalnoj i racionalnoj razini publike. Upravo zbog te snage filmovi često postaju kanal kroz koji se oblikuju i šire dezinformacije. U digitalnom ekosustavu obilježenom hiperprodukcijom sadržaja, algoritamskom personalizacijom i viralnošću, dezinformacije o filmovima nisu iznimka nego pravilo. Cilj rada bio je istražiti obrasce nastanka, širenja i učinaka filmskih dezinformacija te ukazati na psihološke mehanizme i društvene posljedice koje one proizvode. Rad se temelji na kvalitativnoj studiji slučaja koja je obuhvatila pet paradigmatskih primjera: The Blair Witch Project (1999), Joker (2019), internetsku kampanju #ReleaseTheSnyderCut (2017–2021), film Priča završava s nama (2024.) te praksu hollywoodskog „accountinga“. Analiza je pokazala da dezinformacije u filmskoj industriji imaju različite funkcije. U slučaju The Blair Witch Projecta, one služe kao planski marketinški alat kojim se kreira dojam autentičnosti i postiže komercijalni uspjeh. Film Joker pokazuje kako dezinformacije mogu potaknuti moralne panike i oblikovati percepciju prijetnje, iako se one ne temelje na stvarnim događajima. Kampanja #ReleaseTheSnyderCut ilustrira kako fanovske zajednice, koristeći dezinformacije i pritisak na društvenim mrežama, mogu utjecati na odluke velikih filmskih studija. Primjer Priča završava s nama otkriva kako gossip i glasine o glumcima i produkciji funkcioniraju kao generatori vidljivosti, dok financijske manipulacije kroz „hollywoodski accounting“ pokazuju da dezinformacije mogu biti ugrađene u sam poslovni model filmske industrije. Zajednički obrazac svih slučajeva jest oslanjanje na emocije, strah, znatiželju, ogorčenje ili intrige te njihova amplifikacija putem medija i društvenih mreža. Time se dezinformacije pretvaraju u snažno oruđe promocije, kontrole i profita. Kratkoročno, one doprinose povećanju dosega i prihoda, no dugoročno narušavaju povjerenje u medije, filmsku industriju i znanstvene institucije. Analiza psiholoških mehanizama pokazuje da publika često gubi sposobnost kritičkog odmaka kada je emotivno angažirana, što dodatno olakšava širenje i prihvaćanje dezinformacija. Zaključak rada naglašava da se filmske dezinformacije uklapaju u širi globalni informacijski narativ i konkuriraju vijestima, znanstvenim istraživanjima pa čak i obrazovnim sadržajima. S obzirom na doseg Blockbustera i viralnih kampanja, odgovornost za rješavanje ovog problema ne leži samo na redateljima i producentima, već i na distributerima, digitalnim platformama te javnim institucijama koje oblikuju kulturnu politiku. Rad stoga predlaže niz mjera kao što su uvođenja etičkih standarda i stručnih konzultacija u filmsku produkciju, jačanje medijske i filmske pismenosti kroz obrazovne programe, uključivanje fact-checkera u popularnu kulturu te prilagodbu algoritama i odgovornije upravljanje digitalnim platformama. Ključ za otpornost društva na dezinformacije leži u razvoju kritičkog mišljenja publike i stvaranju industrije koja je svjesna svoje etičke odgovornosti
Podcast kao PR tehnika medijskih kuća
No full textRad istražuje podcast kao sve popularniji medijski format te njegovu ulogu u odnosima s javnošću i izgradnji imidža medijskih kuća. Nakon povijesnog prikaza podcasta, analiziraju se njegova obilježja koja ga razlikuju od drugih formata, a to su fleksibilnost, autentičnost i snažna povezanost s publikom. Poseban naglasak stavljen je na podcast kao tehniku odnosa s javnošću, odnosno njegov potencijal u prenošenju poruka javnosti, stvaranju povjerenja i kreiranju pozitivne percepcije o organizaciji. Kroz primjere svjetskih i domaćih medijskih kuća pokazano je kako podcasti mogu služiti kao sredstvo kreiranja i održavanja imidža. Analizirani su podcasti N1, Večernjeg lista i radija bravo!, pri čemu je utvrđeno da jasno ciljana publika i sadržaj prilagođen interesima slušatelja povećavaju učinkovitost podcasta kao komunikacijskog kanala. Zaključuje se da podcast, kao pristupačan i interaktivan format, ima značajan potencijal za medijske organizacije kada je riječ o odnosima s javnošću, ali glavni elementi koji moraju biti ostvareni su dosljednost, relevantnost sadržaja i kvalitetna povezanost s publikom
DAB+ radio u Republici Hrvatskoj : analiza programskih osnova
No full textDok u FM-u spektru slušatelj u Republici Hrvatskoj ima na raspolaganju gotovo 150 radijskih programa, u DAB+ sustavu u kolovozu 2025. brojimo ih tek 11. Riječ je o osam nacionalnih radija pri čemu su četiri dio javnog servisa (HR1, HR2, JUHUHU, HR-Klasik), a četiri komercijalna (Happy, Extra, bravo! KIDS i CMC Radio), dok na regionalnoj razini emitiraju tri programa (Radio Slavonija, Radio Tvornica i Drama Radio). Ovaj završni rad analizira programske osnove DAB+ radija u RH s naglaskom na razlikovanje općih i specijaliziranih kanala te strukturu programskih sadržaja (glazbeni, informativni, zabavni, obrazovni, audio komercijalni i drugi). Posebna pozornost posvećena je nakladnicima koji paralelno emitiraju u FM i DAB+ okruženju (Extra FM – Extra DAB+, Happy FM – Happy DAB+, Radio Slavonija – Radio Slavonija, HR1 i HR2). Analiza je pokazala snažan trend specijalizacije DAB+ programa prema glazbi kod osam radija (svi izuzev Prvog i Drugog programa Hrvatskog radija te Radio Slavonije). Zaključno, radom se dolazi do boljeg uvida u programe koji oblikuju DAB+ radijski prostor pri čemu se ispituje njegova uloga u unaprjeđenju pluralizma, inovativnih programskih formata i prilagodbe radija digitalnom medijskom okruženju