2611 research outputs found
Sort by
The cultural politics of sex: A new paradigm of intimacy in the age of online streaming
No full textOvaj rad istražuje kulturnu politiku seksa u digitalnom dobu s naglaskom na utjecaj streaming platformi na percepciju intimnosti i seksualnosti među mladima. Fenomen Netflix and chill analiziran je kao primjer nove društvene prakse u kojoj se brišu granice između zabave i intimnih odnosa. Istraživanje provedeno kombinacijom ankete i intervjua sa seksolozima pokazalo je da mladi prepoznaju kulturna značenja i simboličku vrijednost izraza, ali ih ne primjenjuju doslovno u vlastitim iskustvima. Rad zaključuje da streaming platforme oblikuju nove obrasce intimnosti i seksualnosti, ali ih publika interpretira na različite načine, što naglašava potrebu za kritičkim medijskim pristupom i razvojem kvalitetne seksualne edukacije.This master's thesis focuses on the cultural politics of sex in the digital age, with an emphasis on the impact of streaming platforms on young people’s perception of intimacy and sexuality. The phenomenon Netflix and chill is analyzed as an example of a new social practice that blurs the boundaries between entertainment and intimate relationships. The research was conducted using a combination of a survey and interviews with sexologists. The findings show that young people recognize the cultural meanings and symbolic value of the term, but do not apply it literally in their everyday lives. The thesis concludes that streaming platforms shape new patterns of intimacy and sexuality, but audiences interpret them in different ways, which highlights the importance of a critical media approach and the need for comprehensive sex education
Sjedinjene Američke Države i Kanada : sličnosti i razlike političkih sustava
No full textAutor istražuje političke sustave Sjedinjenih Američkih Država i Kanade koristeći Lijphartov model razlikovanja većinskih i konsenzusnih demokracija kroz deset varijabli demokratskih vlasti. Usporedbom ključnih obilježja pokazuje se kako američki i kanadski politički sustav objedinjuje elemente većinske i konsenzusne demokracije ističući sličnosti i razlike između dvaju političkih sustava. Poseban naglasak je stavljen na institucionalne karakteristike koje oblikuju demokratsko funkcioniranje dviju država
Vanjska politika Hrvatske u njemačkoj srednjoeuropskoj sferi
No full textOvaj završni rad analizira vanjsku, a dijelom i unutarnju politiku Republike Hrvatske u kontekstu njezine integracije u neformalnu, ali stvarnu njemačku sferu utjecaja u Srednjoj Europi. Središnja teza rada jest da je hrvatska politika od osamostaljenja neodvojivo povezana s ovom sferom, u odnosu koji je obilježen složenom dinamikom partnerstva, pokroviteljstva, ekonomske međuovisnosti i povremenih, ali znakovitih političkih tenzija koje otkrivaju asimetriju moći. Kroz kvalitativnu analizu studija slučaja, utemeljenu na teorijskom okviru realizma i teorija hegemonije, rad istražuje ključne epizode koje ilustriraju ovu dinamiku. Prvo poglavlje teorijski definira suvremeni koncept Mitteleurope kao neformalne hegemonske strukture. Drugo poglavlje analizira temelje odnosa, s fokusom na presudnu ulogu Njemačke i Austrije u međunarodnom priznanju Hrvatske. Treće poglavlje istražuje proces europeizacije Hrvatske kao prilagodbu njemačkom vodstvu u Europskoj uniji, koje je postalo neupitno nakon krize eurozone. Četvrto poglavlje, kroz analizu slučajeva "Lex Perković", afere Hypo Alpe Adria te djelovanja njemačke obavještajne službe i političkih zaklada, razotkriva asimetrije i napetosti unutar sfere. Peto poglavlje smješta hrvatsko-njemačke odnose u širi geopolitički kontekst sukoba kontinentalnog i anglosaksonskog modela unutar EU, argumentirajući da je Brexit dodatno učvrstio položaj Hrvatske unutar njemačke sfere. Zaključno, rad sintetizira nalaze i potvrđuje tezu o kompleksnom i asimetričnom odnosu u kojem Njemačka djeluje kao pokrovitelj i partner, ali i kao hegemon koji nameće svoje norme i interese, definirajući time strateške okvire hrvatskog djelovanja
Posljedice Arapskog proljeća za regiju Bliskoga istoka
No full textOvaj rad obrađuje političke, sigurnosne, gospodarske, društvene i demografske posljedice Arapskog proljeća za regiju Bliskog istoka. Arapsko proljeće, val prosvjeda započet 2010. u Tunisu, proširio se na mnoge arapske države potaknut autoritarnim režimima, visokom korupcijom, gospodarskim teškoćama i kršenjem ljudskih prava. Rad analizira kako su se ti događaji razvijali u Tunisu, Egiptu, Libiji, Siriji, Jemenu, Jordanu, Maroku, Bahreinu i Alžiru, naglašavajući razlike između monarhija koje su prosvjede uglavnom ublažile reformama i republika u kojima su prosvjedi doveli do nasilja, smjene režima i građanskih ratova. Sigurnosne posljedice uključuju urušavanje državnih institucija, širenje oružanih skupina, porast terorizma i regionalnu destabilizaciju, čineći Bliski istok jednom od najmanje sigurnih regija u svijetu. Gospodarski, prosvjedi su doveli do recesija, rasta nezaposlenosti, fiskalnih deficita i smanjenja stranih ulaganja, iako su neke zemlje provele nužne reforme poput ukidanja subvencija i otvaranja tržišta. Društveno i politički, pokušaji demokratske tranzicije većinom su propali – umjesto demokratizacije uslijedili su novi autoritarni režimi ili produbljena polarizacija. Najizraženije negativne posljedice vidljive su u Libiji, Siriji i Jemenu gdje su dugotrajni ratovi prouzročili stotine tisuća žrtava i milijune izbjeglica. Iako su prosvjedi izražavali želju građana za demokracijom i boljim životom, većina arapskih država nije ostvarila očekivane promjene. Naprotiv, regija se suočila s povećanom nesigurnošću, gospodarskim padom i slabljenjem građanskih prava. Ipak, zbog dinamične prirode Bliskog istoka ostaje mogućnost da će se dugoročno ostvariti ciljevi koji su prosvjede pokrenuli
The impact of security policies on public opinion about migrants in the USA and Germany
No full textOvaj rad istražuje utjecaje sigurnosnih politika na javno mnijenje o migrantima kroz komparativnu analizu Njemačke, u razdoblju između 2015. i 2025. i Sjedinjenih Američkih Država, u razdoblju između 2014. i 2024. Teorijski okvir obuhvaća koncepte sigurnosti, sigurnosne kulture, političku kutlure, javnog mnijenja i migracija. Istraživanje koristi kombinaciju kvalitativnih i kvantitativnih metoda, uključujući analizu zakonskih akata, parlamentarnih rasprava i reprezentativnih anketa javnog mnijenja. Komparativna analiza omogućuje identifikaciju sličnosti i razlika u načinima na koje sigurnosne politike oblikuju javno mnijenje u različitim političkim kontekstima. Rezultati pokazuju da sigurnosne politike djeluju kao snažan katalizator promjena javnog mnijenja, ali različito moduliran u dvije zemlje. U Njemačkoj su blaži zaokreti postupno pomicali stavove od kulture dobrodošlice prema oprezu, dok su u SAD-u kontroverznije mjere stvarale kratkotrajne oscilacije i snažnu polarizaciju. Razlike proizlaze iz različitih povijesnih matrica, političkih kultura i profila migranata.This paper explores the impact of security policies on public opinion about migrants through a comparative analysis of Germany, in the period between 2015 and 2025, and the United States, in the period between 2014 and 2024. The theoretical framework encompasses the concepts of security, security culture, political culture, public opinion, and migration. The research uses a combination of qualitative and quantitative methods, including the analysis of legal acts, parliamentary debates, and representative public opinion polls. The comparative analysis allows for the identification of similarities and differences in the ways in which security policies shape public opinion in different political contexts. The results show that security policies act as a powerful catalyst for public opinion change, but modulated differently in the two countries. In Germany, milder shifts gradually shifted attitudes from a welcoming culture toward caution, while in the United States, more controversial measures created short- term oscillations and strong polarization. The differences stem from different historical matrices, political cultures, and migrant profiles
Crisis communication of public higher education institutions due to the COVID-19 pandemic
No full textPočetkom 2020. godine svijet je potresla pandemija koronavirusa (SARS-CoV-2) te promijenila
način života i rada institucija u potpunosti. Osim promjena koje su se dogodile na globalnoj,
socijalnoj i ekonomskoj razini velike promjene desile su se i u obrazovnom sustavu. Od
organizacija i visokoškolskih institucija zahtijevala se prilagodba novim načinima rada. Zaštita
zdravlja svih sudionika obrazovnog programa stavljena je na prvo mjesto a način rada se u
potpunosti morao odvijati on line. Bilo je potrebno istražiti nove načine rada kako bi se osigurao
kontinuitet nastave, zaštita zdravlja studenata i zaposlenika te očuvanje reputacije institucije.
Uz prelazak na rad od kuće uspostavljaju se i digitalne platforme kao ZUM, Google Meet, MS
Teams, Loomen i drugi kanali za održavanje nastave. Cilj ovog rada je prikazati kako su se
visokoškolske institucije snašle u takvoj situaciji. Svrha istog je upoznati se sa izazovima u
komunikaciji visokih učilišta sa nastavnicima, studentima i širom javnosti.At the beginning of 2020, the world was shaken by the coronavirus (SARS-CoV-2) pandemic,
which completely changed the way of life and the functioning of institutions. In addition to the
global, social, and economic changes, significant transformations also took place in the
educational system. Organizations and higher education institutions were required to adapt to
new working methods. The health protection of all participants in the educational process
became the top priority, and the entire system had to transition to an online format. It was
necessary to explore new ways of working to ensure continuity of teaching, safeguard the health
of students and staff, and maintain the institution’s reputation. With the shift to remote work,
digital platforms such as Zoom, Google Meet, MS Teams, Loomen, and other communication
channels were introduced for conducting classes. The aim of this paper is to present how higher
education institutions adapted to such circumstances. Its purpose is to examine the challenges
in communication between higher education institutions, faculty members, students, and the
broader public. The research method used to obtain relevant indicators was a survey conducted
among faculty members and students of the Alumni Club of the University of Applied Sciences
Hrvatsko Zagorje Krapina, providing a clear insight into how these changes were implemented
in practice
Representation of parliamentary party leaders on the front pages of Nacional and Globus in 2023
No full textOvaj rad bavi se istraživanjem kako su reprezentirani čelnici parlamentarnih stranaka na naslovnim stranicama Globusa i Nacionala u 2023. godini. S obzirom da je politika medijatizirana, novinari koriste različite mehanizme poput uokvirivanja i personalizacije kako bi oblikovali narative. Rezultati istraživanja pokazali su da su političke teme prisutne na naslovnim stranicama Globusa i Nacionala u 2023. godini. Fotografije političara vladajuće stranke HDZ-a najzastupljeniji su glavnim fotografijama, a iz tih redova dolazi najzastupljeniji političar Andrej Plenković koji je zastupljeniji duplo više od svih čelnika oporbenih parlamentarnih stranaka ukupno. Istraživanje je došlo do sličnih nalaza kao i prethodna istraživanja u Hrvatskoj koja pokazuju da su žene političarke na naslovnim stranicama zastupljene u puno manjoj mjeri od političara. Na naslovnim stranicama Globusa nalazi se puno više grafičkih ilustracija nego na naslovnim stranicama Nacionala.This study investigates the representation of parliamentary party leaders on the front pages of Globus and Nacional during 2023. Given the mediatized nature of politics, journalists employ mechanisms such as framing and personalization to shape narratives. The findings reveal that political topics were consistently present on the front pages of both publications. Photographs of politicians from the ruling Croatian Democratic Union (HDZ) dominated as primary visuals, with Andrej Plenković—a leading figure within the party—appearing twice as frequently as all opposition parliamentary party leaders combined. The study aligns with prior Croatian research indicating significant underrepresentation of female politicians on front pages compared to their male counterparts. Furthermore, Globus utilized substantially more graphic illustrations than Nacional
Kritika kaznenog feminizma iz perspektive restorativne pravde
No full textOvaj rad daje prikaz nastanka i razvoja kaznenog feminizma (eng. carceral feminism) u SAD-u. Kazneni feminizam jest inačica feminizma koja se oslanja na državni kazneni aparat u svrhu rješenja problema rodno uvjetovanog nasilja, a njegove temeljne vrijednosti i narativi lako se mogu uočiti u suvremenom, mainstream feminizmu. U nastojanjima da se suzbije prostitucija, silovanje i obiteljsko nasilje, kaznene su feministkinje stvorile generalizirane slike idealne žrtve i idealnih zločinaca. U radu se argumentira da je kazneni feminizam, u svrhu postizanja političkih ciljeva, zanemario negativne posljedice zadiranja države u sve odnose i društvene institucije te zanemario iskustva pripadnica marginaliziranih skupina. Također, argumentira se da bi alternativni oblici pravde, poput restorativne pravde, mogli dati korisne alate za feminističku borbu protiv rodno utemeljenog nasilja
Međunarodna sigurnosna suradnja u borbi protiv terorizma : uloga INTERPOL-a i NATO-a
No full textOvaj rad istražuje međunarodnu sigurnosnu suradnju u borbi protiv terorizma s posebnim naglaskom na ulogu INTERPOL-a i NATO-a. Terorizam se analizira kao složena i višedimenzionalna prijetnja koja nadilazi nacionalne granice te zahtijeva koordiniran i multilateralni odgovor. Nakon definiranja pojma terorizma, njegovih uzroka, metoda i ciljeva, rad donosi pregled povijesnih i suvremenih terorističkih napada koji su oblikovali globalni sigurnosni kontekst. U središnjem dijelu obrađuju se institucionalna struktura, aktivnosti i specijalizirani projekti INTERPOL-a te vojno-politički kapaciteti i operacije NATO-a. Analiza pokazuje kako suradnja ovih dviju organizacija stvara sinergijski učinak, u kojemu se kombiniraju obavještajni i policijski kapaciteti s vojnim i strateškim resursima. Na temelju istraživanja potvrđuje se hipoteza da međunarodna suradnja predstavlja ključan i nužan instrument u suzbijanju suvremenog terorizma, iako njegova potpuna eliminacija nije moguća
Utjecaj CFA franka na države korisnice
No full textCilj ovog rada je predstaviti učinak koji CFA franak ima na države koje ga koriste te koje su posljedice tog učinka. Prikazat će se osnovne značajke cijelog sistema zasnovanog na CFA franku. Prikazat će se povijest nastanka CFA franka u razdoblju direktne francuske kolonijalne vlasti nad većim dijelom Zapadne Afrike te nastojanje i uspjeh Francuske da održi monetarnu uniju s dijelom svojih bivših kolonija što je čini izuzetkom u odnosu na ostale europske kolonijalne sile kojima to nije pošlo za rukom. Prikazat će kakav učinak CFA franak i cjelokupni sistem vezan uz njega imaju na afričke države koje ga koriste. Taj učinak će se posebno prikazati na primjeru prehrane u tim afričkim državama. Prikazat će se kakve je posljedice imalo uvođenje eura kao valute u Francuskoj u zamjenu za dotadašnji francuski franak. Prikazat će se kako francuske politike, poput postojanja CFA franka, prema svojim bivšim kolonijama u Africi dovode do rasta antifrancuskog sentimenta u tim državama. Naposlijetku će se prikazati kako bi eventualno mogla izgledati budućnost CFA franka. Tu se misli na njegovu preobrazbu u eco, planiranu zajedničku valutu dijela zemalja Zapadne Afrike