2611 research outputs found
Sort by
The phenomenon of Zoran Milanović - the communication strategy and style in the 2024/2025 presidential election campaign
No full textOvaj rad analizira komunikacijski stil i strategiju Zorana Milanovića tijekom predsjedničke kampanje 2024./2025., s ciljem boljeg razumijevanja političkog fenomena koji Milanović predstavlja na hrvatskoj političkoj sceni. Poseban fokus stavljen je na prisutnost populističkog diskursa, konfliktne i polarizirajuće retorike te personalizacije komunikacije. Uz analizu sadržaja Milanovićevih izjava i javnih istupa, rad uključuje i analizu medijskog načina izvještavanja o njegovim porukama, s naglaskom na to u kojoj mjeri su mediji njegove izjave prenosili neutralno, bez interpretacija, ili su ih oblikovali kroz negativan okvir (framing). Istraživanje obuhvaća 101 medijski članak s četiri vodeća internetska portala te analizu komunikacijskih obilježja pomoću standardizirane matric. Rezultati pokazuju da Milanovićev stil komunikacije dominira elementima populizma, konflikta i personalizacije, dok su mediji njegove poruke najčešće prenosili u neutralnom tonu, bez dodatnih interpretacija, što potvrđuje njegovu specifičnu poziciju na granici političke tradicije i suvremenih populističkih obrazaca.This study analyzes the communication style and strategy of Zoran Milanović during the 2024/2025 presidential campaign, with the aim of better understanding the political phenomenon that Milanović represents on the Croatian political scene. Particular focus is placed on the presence of populist discourse, confrontational and polarizing rhetoric, and the personalization of communication. In addition to analyzing the content of Milanović’s statements and public appearances, the study also includes an analysis of media reporting on his messages, emphasizing the extent to which the media conveyed his statements neutrally, without interpretation, or shaped them through a negative framing. The research covers 101 media articles from four leading online portals and analyzes communication features using standardized matrices. The results show that Milanović’s communication style is dominated by elements of populism, conflict, and personalization, while the media most often reported his messages in a neutral tone, without additional interpretations, which confirms his specific position at the intersection of political tradition and contemporary populist patterns
Crisis communication: the case of Disney's brand
No full textOvaj diplomski rad bavi se kriznim komuniciranjem na primjeru brenda Disney, s ciljem analize načina na koji kompanija odgovara na krizne situacije koje mogu utjecati na njezin ugled i odnose s javnošću. Disney, kao multinacionalna korporacija snažno prisutna u medijskom, kulturnom te zabavnom prostoru, u svojim kriznim komunikacijama mora uzeti u obzir posebno osjetljivu ciljnu skupinu, djecu i mlade te visoka očekivanja šire javnosti. Rad se temelji na teorijskom okviru kriznog komuniciranja s naglaskom na reaktivne strategije prema klasifikacijama iz knjige Damira Juge iz 2017. godine. Kroz metodologiju studije slučaja analiziraju se tri konkretne krize: sukob oko zakona Don’t Say Gay na Floridi, kontroverze vezane uz novi igrani filma Snjeguljica te nesreća s aligatorom u Disney Worldu. Analizom je utvrđeno da Disney često koristi strategije javnog sažaljenja, korektivnog ponašanja i izbjegavanja priznanja odgovornosti, što se u nekim slučajevima pokazalo nedovoljno učinkovitima. Posebno su problematične bile zakašnjele ili nejasne reakcije, koje su dovele do gubitka povjerenja ključnih dionika. Rad zaključuje da bi transparentnije krizno komuniciranje, kao i usklađivanje komunikacije s vrijednostima brenda, omogućilo Disneyu bolju zaštitu ugleda i povjerenja publike, osobito u suvremenom digitalnom okruženju koje ne oprašta lako.This thesis deals with crisis communication using the example of the Disney brand, with the aim of analysing how the company responds to crisis situations that can affect its reputation and relations with the public. Disney, as a multinational corporation with a strong presence in the media, cultural, and entertainment sectors, must consider a particularly sensitive target group, children and young people, as well as the high expectations of the wider public in its crisis communication. The thesis is based on the theoretical framework of crisis communication, with an emphasis on reactive strategies according to the classifications from Damir Juga’s 2017 book. Through a case study methodology, three specific crises are analysed: the conflict over the “Don’t Say Gay” law in Florida, controversies surrounding the new live-action Snow White film, and the alligator incident at Disney World. The analysis found that Disney often employs strategies of public sympathy, corrective action, and avoidance of accepting responsibility, which in some cases proved insufficiently effective. Particularly problematic were delayed or unclear responses, which led to a loss of trust among key stakeholders. The thesis concludes that more transparent crisis communication, as well as aligning communication with the brand’s values, would enable Disney to better protect its reputation and audience trust, especially in today’s digital environment that is unforgiving of mistakes
The brand communication code on TikTok: the cases of Ryanair and Duolingo
No full textRad se bavi istraživanjem komunikacije i samog komunikacijskog koda Ryanaira i Duolinga na društvenoj mreži TikTok. Cilj mu je spoznati kako Ryanair i Duolingo prilagođavaju svoj komunikacijski kod na platformi TikTok, to jest utvrditi obrasce, teme i simboliku unutar njihove komunikacije. Koristeći se kvalitativnim istraživanjem analize sadržaja, uz pomoć analitičke matrice, želimo uvidjeti u dominante komunikacijske kodove, teme i slično. Rad predstavlja analizu sadržaja deset (pet Ryanair + pet Duolingo) najgledanijih TikTok videozapisa u periodu od 1. svibnja do 1. lipnja. Ključno je u radu bilo objasniti samu komunikaciju (proces i pojam), brendiranje i brend te samo brendiranje na društvenim mrežama.The master thesis deals with researching the communication and the very communication code of Ryanair and Duolingo on the social media network TikTok. Its aim is to understand how Ryanair and Duolingo adapt their communication code on the TikTok platform, that is, to identify patterns, themes, and symbolism within their communication. By using qualitative content analysis with the help of an analytical matrix, we aim to gain insight into the dominant communication codes, themes, and related aspects. The paper presents a content analysis of ten (five Ryanair + five Duolingo) of the most viewed TikTok videos in the period from May 1st to June 1st. A key element of the paper was to explain communication itself (its process and concept), branding and brand, as well as branding on social media
Diskurs moći u izjavama Donalda Trumpa
No full textZavršni rad se bavi analizom jezičnih i komunikacijskih strategija koje Trump koristi tijekom svog političkog djelovanja. Kako su njegove izjave oblikovale percepciju moći, autoriteta i kontrole, uvidjeti specifične jezične obrasce, te retoričke tehnike
Antifigure u retorici voditelja radijskog programa
No full textAntifigure predstavljaju grešku u izričaju, krivo korištene stilskih figura koje se najčešće zamjećuju kod govornika koji žele naglasiti svoje govorničke vještine. Upravo zbog toga ih možemo primijetiti kod radio voditelja, koji su svakodnevno izloženi javnom nastupu. Često je korištenje antifigura povezano s nesvjesnim dodavanjem stilskih figura kako bi im se obogatio govor i dobio određeni efekt, raskoš, a ponekad i kič. Kroz ovo primarno istraživanje pokušat će se uvidjeti prisutnost antifigura u medijskom izvještavanju putem radija kako bi se osvijestila i analizirala njihova upotreba
Medijsko portretiranje Taylor Swift na hrvatskim online portalima : Index.hr, Tportal i Večernji.hr
No full textOvaj rad bavi se medijskim portretiranjem pjevačice Taylor Swift na hrvatskim internetskim portalima Index.hr, Tportal i Večernji.hr. Cilj istraživanja bila je ispitati na koji se način izvještava o pjevačici te u kojoj se mjeri koriste senzacionalistički i rodno stereotipni obrasci. Kvantitativna analiza sadržaja provedena je na uzorku od 100 članaka, u vremenskome periodu od godinu dana. Rezultati pokazuju da portali Taylor Swift najčešće prikazuju kroz njezinu profesionalnu ulogu, dok su elementi senzacionalizma i rodne stereotipizacije prisutni, ali ne i dominantni. Zaključuje se da je u hrvatskom medijskom kontekstu pjevačica većinom predstavljena kroz okvir pjevačice i poslovne žena, sa niskom, ali prisutnom razinom rodne stereotipizacije. Doprinos ovoga rada ogleda se u istraživanju medijskog prikaza utjecajnih žena na hrvatskim internetskim portalima, što je do sada bilo nedovoljno obrađeno
Audiovizualni rad : Remake sitcoma “The Office”
No full textRemake sitcoma "The Office" u produkciji studenata televizije i u režiji Adriana Goluba. Radnja sitcoma smještena je u redakciji "Sve brzo danas odmah". Na humorističan način, kroz dijaloge protagonista, daje se i kritika stanja u medijima. U pisanom radu objasnit će se žanrovske karakteristike i produkcija sitcoma na ovom konkretnom primjeru
Etički prijepori medijskog spekuliranja o uzrocima smrti slavnih osoba : Slučaj Liama Paynea
No full textEtički prijepori medijskog spekuliranja o uzrocima smrti slavnih osoba: Slučaj Liama Paynea“ proučava kako je najčitaniji hrvatski portal Index.hr izvještavao o smrti britanskog pjevača Liama Paynea u prvom tjednu nakon njegove smrti. Korištenjem metode analize sadržaja, istražuje se tematski fokus objavljenih članaka, prisutnost senzacionalističkih elemenata u opremi i tekstu članaka, učestalost pojavljivanja skandala i kontroverzi, uporaba anonimnih izvora i clickbait naslova kao i način predstavljanja reakcija osoba iz bliskog kruga preminuloga. Cilj rada bio je utvrditi u kojoj mjeri su članci na portalu Index.hr spekulirali i koristili senzacionalističke pristupe pri izvještavanju o smrti preminulog. Istraživanje je pokazalo da je portal prilikom izvještavanja o smrti Paynea koristio senzacionalističke i spekulativne elemente, posebice prva dva dana nakon objave smrti čime se odstupalo od profesionalnih novinarskih normi. To upućuje na snažan utjecaj komercijalnih motiva u oblikovanju medijskog sadržaja neovisno o ozbiljnosti teme. Ovom se analizom ukazuje na važnost preispitivanja pojedinih novinarskih pristupa u izvještavanju o osjetljivim temama poput smrti poznatih osoba i potrebu za većom profesionalnom odgovornošću internetskih portal
Potencijali i ograničenja pokreta "Body Positivity" u medijima
No full textRad analizira pokret body positivity (BoPo) u medijima s naglaskom na potencijale kao i ograničenja ovog pokreta. U teorijskom dijelu razlikujemo pogled usmjeren na doživljaj i funkciju tijela i isključivo vizualni pogled na tijelo (stajanje ispred ogledala, procjena, usporedbe i slično) iz čega nam je vrlo jasno zašto BoPo poruke i sadržaji ljudima često donose osjećaj sigurnosti kao i podrške. Postfeministički okvir, koristi se kako bi se pokazalo na koji način izbor jezika, odnosno osnaživanje riječi postaje korisno kao marketinški alat, self-brending i potiče na potrošnju, posebno u okruženju algoritamske vidljivosti. Primjerima iz oglašavanja i popularne kulture prati se put od tradicionalnih normi i vrijednosti do današnjih online formata, uz napomenu da se sami standardi češće samo preoblikuju odnosno “zapakiraju“, nego što se mijenjaju. U samom empirijskom dijelu provedena je kvalitativna analiza sadržaja deset nasumično odabranih objava sa Instagrama s oznakom #bodypositivity. Rezultati pokazuju da je fokus je često na doživljaju, dok je prikaz često realističan. Međutim važno je spomenuti kako je uključivost etničkih skupina, rasa, dobi i ostalih faktora vrlo skromna, poziv na interakciju s korisnicima je rijedak, a komercijalni elementi povremeno mijenjaju i sam ton objava. U zaključku se predlažu smjernice kako bi utjecaj BoPo sadržaja bio intenzivniji; potrebno je svjesno širenje vidljivosti odnosno inkluzivnosti, pomicanje samog fokusa sa izgled na doživljaj i funkciju tijela, njegovanje resursa i dijaloga zajednice kao i iznimna transparentnost oko sponzorstva. Na kraju BoPo je koristan pokret kada se koristi da bi širio prostor normalnosti i utjecao na korisnike da ih rastereti nerealnih tradicionalnih standarda, ipak vrlo je ograničen kada se koristi kao marketinški alat
Narativ u dokumentarnom filmu „Bez muke nema науке“
No full textNakon pada nadstrešnice na novosadskom kolodvoru 1. studenog 2024. g. zbog čega je život izgubilo 16 osoba studenti su se ustali na noge kako bi prosvjedovali i time izrazili nezadovoljstvo stanjem korupcije koja dovede do takve tragedije. Ubrzo nakon prvih prosvjeda, studenti su ušli u blokade fakulteta a podržali su ih i pridružili im se članovi svih slojeva društva čime se studentski pokret pretvorio u općedruštveni. Riječ je o pokretu kojeg su uz blokade obilježili marševi, prosvjedi, međunarodne akcije poput trčanja i bicikliranja do Bruxellesa i Strasbourga, ali i policijsko nasilje, pritisci vlasti i medijska manipulacija. Dokumentarni film „Bez muke nema науке“ prikazuje perspektive volontera Domagoja Fuka, vozača prtljage maratonaca Nikole Barlova, studenata u blokadi Luke Grandića i Marije Erić, roditelja uhapšenog aktivista Biljane i Aleksandra Dinića te novinara Ive Galicki, Pavla Hrnčića, Danice Patuvić i Darka Špera. Iako izvršavaju različite uloge unutar pokreta, sve ih povezuje solidarnost i svakodnevno suočavanje s preprekama koje stoje na putu do očuvanja autonomije sveučilišta i slobode izražavanja. Dok Domagoj Fuk sam nije žrtva represivnog režima Srbije jer je hrvatski student, odlučio je podržati inicijativu kao volonter jer vidi važnost pokreta. Nikola Barlov, koji je pratio maratonce na putu do Bruxellesa i natrag kao vozač prtljage, tvrdi da će uvijek biti uz studente i da to smatra jednim od najsvjetlijih trenutaka u povijesti. Katalizator blokada je bilo nasilje za vrijeme prosvjeda ispred Fakulteta dramskih umjetnosti za koje Luka Grandić tvrdi da su odgovorni pripadnici Srpske napredne stranke na što se nadovezuje Marija Erić koja ističe da je glavno pitanje unutar pokreta je li kriv režim ili sistem. Velik problem je neregulirano djelovanje institucija. Dokaz tome jest uhićeni aktivist Lazar Dinić čiji roditelji naglašavaju da time država samo pokazuje svoju moć. Dok se aktiviste hapsi zbog privatnih razgovora, novinari su pod stalnom prijetnjom cenzure i spinova. Novinari studentske redakcije Blokada INFO svoju ulogu u pokretu vide kao razbijanje propagande javnih medijskih servisa dok televizijski novinar Darko Šper ima optimističan pogled na budućnost medijske scene u Srbiji. Najvažniji izvor informacija bili su informativni i novinarski intervjui te snimljeni materijali s prosvjeda i blokada. Zbog brojnih logističkih poteškoća, proces stvaranja rada je bio zahtjevan, no rezultirao je dokumentarnim filmom u trajanju od gotovo 22 minute koji donosi osobne priče sudionika i smješta ih u širi društveno-politički kontekst